–Kakva je korist od provođenja kabela ispod Tihog oceana između Silicijske doline i Hong Konga? Kakav je odnos između Big Data korporacija, američke duboke države, “Dems” i britanskih elita?
U tijeku je rat i bojno polje je na mreži. Razlog spora? S jedne strane internet koji poznajemo, kojim upravlja američka vlada, s druge strane internet korporacija.
Čeka li nas pluralističnija budućnost? Slobodnije? Ne! Samo nova privatna mreža sve do svoje infrastrukture.Ovako nam je objasnio Giulietto Chiesa situaciju oko nas.
Želim izgraditi svoje osobne piramide”, rekao je saudijski princ, no faraoni nisu vjerovali da će izgraditi svoje grobnice obećavajući strancima dividende, a zajmodavci se pitaju kome bi mogle biti namijenjene kuće koje koštaju i do 400 milijuna dolara.
NEOM
Nedavno se pojavilo više detalja o Neomu, saudijskom arhitektonskom projektu koji bi trebao dati život novom, spektakularnom, megalopolisu sastavljenom od blještavih zgrada i posebnih gospodarskih zona. Wall Street Journal je naime presreo dokumente iz 2021. godine u kojima se detaljno analizira struktura poznata kao “La Linea”, kompleks koji se sastoji od dva zrcalna nebodera visoka 488 metara koji će ići paralelno u dužini od 120 kilometara, faraonsko djelo s procijenjenom trošak od trilijun dolara, ali i ideja koja će jedva ugledati svjetlo dana.
Odmah je jasno da nešto ne štima: Neom je predvodnik programa “Vizija 2030“, inicijative koja ima za cilj revolucionirati lokalno gospodarstvo kako bi ono manje ovisilo o nafti, no službene procjene predviđaju da bi dva kondominijuma mogla uzeti do 50 godina rada prije završetka. Stakla nam stoga na svoj način otkrivaju da futuristička metropola ima ambiciju transformirati se u vječno otvoreno gradilište koje može ponuditi zaposlenje mladoj populaciji.
Iako se Neom svijetu često predstavlja zbog svoje vertikalnosti i ambicioznog izbora da cilja na nulte emisije, temeljna misija je zapravo pokretanje financijskog sustava koji može biti samoodrživ zahvaljujući prisutnosti stranih ulaganja. Saudijska Arabija želi na neki način replicirati ekonomski eksperiment kakav je u Kini zabilježio Shenzhen, metropola koja je godinama jamčila neprestani rast upravo gledajući strani novac, međutim to je riskantna oklada, pogotovo imajući u vidu da je projekt već sada žrtva brojnih neuspjeha.
Kako bi podržao planove rasta koje želi princ Mohammed bin Salman, Rijad je dodijelio 500 milijardi dolara, međutim plan puta gomila kašnjenja zbog značajnog odlaska inženjera, profesionalaca koji se ne osjećaju ugodno preuzeti odgovornost za provedbu tako ambicioznog projekta.
“Želim izgraditi svoje osobne piramide”, rekao bi princ, no faraoni nisu vjerovali da će izgraditi svoje grobnice obećavajući strancima dividende, a zajmodavci se pitaju kome bi mogle biti namijenjene kuće koje koštaju i do 400 milijuna dolara.”
Ključ za dešifriranje Neoma, međutim, leži u njegovoj fleksibilnoj prirodi, odnosno u predispoziciji saudijske vlade da usput mijenja svoje prioritete i ciljeve. U praksi su namjere visoke, ali se ipak može pomiriti s realnošću, ako ne postoje uvjeti za postizanje željenih rezultata.
Učinkovit primjer ovog pristupa može se pronaći u programu 10×10 koji je 2005. pokrenuo tadašnji vladar Abdullah bin Abdulaziz Al Saud, prijedlogu koji je imao za cilj izgradnju šest različitih gradova kako bi se Saudijska Arabija uvrstila na popis do 2010. deset najkonkurentnijih investicijskih destinacija. Među ovim metropolama svakako je najvažniji i najrelevantniji King Abdullah Economic City (KAEC), grad koji je nedvojbeno uspio postići određeni uspjeh, ali koji je daleko od ispunjenja ciljeva koje je prvotno postavio. Dapače, KAEC je postao poznat u svjetskim razmjerima zahvaljujući jetkom opisu koji ga je učinio najprodavanijim hologramom za kralja, a zatim pretočen u kino s komedijom Čekajući kralja, koja duhovito sažima brojne kontradikcije saudijske moći.-piše W. Ferri.
Igor Drenjančević
HOP
