Francuska je u sve većim problemima u Sahelu. Njena prisutnost također u Burkini Faso je problematična.
Ljudi izlaze na ulice glavnog grada Ouagadougoua i glasno traže odlazak Francuza. Ukratko, čini se da se ponavlja ono što se dogodilo u Maliju , sada već definitivnim, između vlade Bamaka i Pariza.
Vlada Burkine je otkazala sporazum koji je regulirao prisutnost francuskih oružanih snaga na njezinom teritoriju od 2018. i dala Francuskoj rok od mjesec dana da napusti teritorij Burkine Faso. To je izvijestila Burkina News Agency (Aib), pozivajući se na vladine izvore.
Nekoliko mjeseci brojni građani Burkine redovito prosvjeduju tražeći odlazak francuskih vojnika iz operacije Sablja, stacioniranih u Kamboinssinu, sjeveroistočno od Ouagadougoua, a čak je prošlog petka nekoliko stotina prosvjednika izašlo na ulice glavnog grada tražeći odlazak francuskog veleposlanika u Burkini Faso, Luc Halladea.
Prosvjednici koji izlaze na ulice glavnog grada sa ruskim zastavama.
Od prošlog 20. prosinca, vlada je ponovila da Burkina Faso “više nema povjerenja u francuskog veleposlanika Luca Halladea” i zatražila je od francuskih vlasti njegovu zamjenu.
Od državnog udara prošlog 30. rujna, drugog u osam mjeseci, diplomatski odnosi između Burkine Faso i Francuske, koji su već bili pod utjecajem porasta protufrancuskih raspoloženja u Africi, dodatno su se pogoršali: 3. prosinca vlada je odlučila obustaviti do prijenosa programa Radio France internationale (Rfi) , a nekoliko dana kasnije dvojica francuskih državljana su u noći između 17. i 18. prosinca uhićena zbog špijunaže od strane obrambenih i sigurnosnih snaga i protjerana s teritorija Burkine. 2022.
Sa svoje strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron ostaje oprezan i čeka da se “prijelazni predsjednik Ibrahim Traorè” izjasni o tome. Ovo je jedina reakcija francuskog predsjedništva na najave novinske agencije Bukinabè Aib, prema kojima je Burkina Faso “priznala odlazak francuske vojske sa svog teritorija”.
400 vojnika specijalnih snaga operacije Sablja imaju mjesec dana da spakiraju kofere, Macronu ova najava zahtijeva pojašnjenja predsjednika Burkine nije dovoljna:
“Čekam da prijelazni predsjednik Traoré odgovori, jer razumijem da poruke objavljeni u ovoj fazi su dio velike zbrke – rekao je Macron .
Dakle, mislim da moramo biti vrlo oprezni i obratiti pažnju na to što je specijalnost nekih ljudi u regiji, što bi moglo imati veze s onim što mi doživljavamo u Ukrajini.”
Referenca je na obnovljenu rusku prisutnost u regiji.
Kao što je to bio slučaj s Malijem, odluka Ouagadouga da se “odrekne” francuske prisutnosti u borbi protiv terorizma, napuštajući svog povijesnog saveznika, koincidira sa sve izraženijim približavanjem Putinovoj Rusiji, na koju se burkinajske vlasti obraćaju za “potporu” u borbi protiv terorizma.
Vlada Burkine Faso to opovrgava, kao i Malija, no već se govori o prisutnosti ruskih plaćenika u zemlji iz tvrtke Wagner, operativnog ogranka Moskve.
Između Rusije i Burkine Faso razvija se odnos koji novinska agencija Aib definira kao “strateški za borbu protiv terorizma”. Premijer Burkine Apollinaire Kylem de Tembela i ruski veleposlanik akreditiran u toj zemlji Alex Saltynov sastali su se proteklih dana kako bi definirali nacrte sporazuma:
“Razvit ćemo plan bilateralne suradnje i iz toga ćemo vidjeti što bi Rusija mogla donijeti Burkini Faso u okviru sigurnosti i borbe protiv terorizma”, ‘rekao je ruski diplomat nakon sastanka. Kad bi to partnerstvo postalo strukturno, to bi značilo da bi još jedan komadić bivšeg francuskog kolonijalnog carstva pao u ruke Moskve.
Burkina Faso, međutim, ostaje jedna od najnesigurnijih zemalja u regiji s raznim džihadističkim skupinama koje vladi ne daju predaha.
Izvršna vlast koja je, čini se, nemoćna pred ovom prijetnjom unatoč promjeni režima, s vojskom na vlasti, čini se da do sada nije donijela nikakvu korist stanovništvu.
To pokazuje i podatak da su interne izbjeglice krajem 2022. porasle za 19% u odnosu na prethodnu godinu. Žene i djeca i dalje su najteže pogođeni nesigurnošću. Polovica registriranih prognanika (50%) je u dobi od 0 do 14 godina, od čega je više od 216.000 djece do 5 godina. Vlada također nije u stanju zbrinuti prognanike. Potrebe hrane za njihovu njegu procjenjuju se na 504 tone hrane, dok Burkina Faso ima zalihe od samo 82.000.
Nadalje, Burkina Faso se pretvara u platformu s koje džihadisti polaze kako bi proširili svoj utjecaj južno od Sahela, u zemlje Gvinejskog zaljeva, već pogođene brojnim napadima, poput Benina i Toga, a to je ono što Francusku panično zabrinjava ali i cijeli zapad.
Igor Drenjančević
HOP
HOP na Telegramu