Nuklearne bombe, kako djeluju i kakvi su učinci: od topline do zračenja.Kako nuklearno oružje radi i kakvi su učinci?
Nuklearne eksplozije – uzrokovane oružjem koje iskorištava nuklearnu fisiju ili fuziju, ovisno o vrsti bombe, atomske ili termonuklearne – stvaraju toplinski val u trajanju od nekoliko sekundi koji može doseći čak 20 milijuna stupnjeva, spržit će gotovo sve u blizini epicentra. Može izazvati smrtonosne opekline čak i nekoliko kilometara od mjesta eksplozije, ovisno o generiranoj snazi.
Zajedno s toplinskim valom javlja se i snažan udarni val koji se proteže velikim područjem, s radijusom koji može dosegnuti desetke kilometara od epicentra, opet ovisno o snazi koju stvara eksplozija. Oslobođeni pritisak uzrokuje najveću štetu, poput rušenja zgrada i uništavanja vozila.
„Radioaktivni“ učinak, koji je posljedica ove specifične vrste oružja i koji odmah zahvaća područje koje je izravno zahvaćeno najrazornijim djelovanjem, može zahvatiti mnogo veće područje zbog „fallouta“, tj. ponovnog pada radioaktivnog materijala i prašine. , fenomen koji se, ovisno o snazi bombe, stvara otprilike četvrt sata nakon eksplozije. Izloženost “padalinama” uzrokuje trovanje radijacijom, potencijalno smrtonosno kratkoročno i dugoročno za živa bića.
Što se tiče dometa nuklearnog oružja, kao što smo ranije rekli, sve ovisi o vrsti naprave koja se detonira. Može imati izravne i razorne učinke unutar 30 km od mjesta gdje je eksplozija.
Za uređaje manje snage, u radijusu od 2 km od mjesta eksplozije nema praktički nikakve mogućnosti preživljavanja, dok je izvan 30 km opasnost od utjecaja izravnog zračenja (bez padalina) gotovo nikakva.
Atomska bomba na Hirošimu, snage 15 kilotona, na primjer, ima domet do 4,52 km; W76, oružje SAD-a i Velike Britanije, sa svojih 100 kilotona ima učinak i do 10 km.
Međutim, Rusija je ta koja je u vrijeme SSSR-a razvila najveću termonuklearnu bombu ikad napravljenu: to je Car bomba ili Veliki Ivan, s teoretskim potencijalom od 100 megatona i dometom do 91 km udaljenosti od epicentar eksplozije. Tijekom nuklearnog pokusa detonirana je verzija od oko 50 megatona.
Da biste se zaštitili od djelovanja atomske ili termonuklearne bombe, najbolje je skloniti se u protuatomski bunker ili nekoliko metara ispod zemlje, u podzemne željeznice ili podrume, te ne izlaziti najmanje 12 sati. Na taj se način izbjegavaju izravni učinci ispadanja radioaktivnog materijala, no zapravo je to mjera opreza čije trajanje ovisi o različitim čimbenicima, uključujući snagu bombe, količinu podignutog radioaktivnog materijala i vanjske uvjete nakon eksplozije.
Igor Drenjančević
HOP
HOP na Telegramu
