Kaznena prijava protiv Milanovića, Kosorove i Plenkovića nije bitna za ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U ZAGREBU?

0
1252

Edo Zenzerović
ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U ZAGREBU
Savska cesta 41, 10000 Zagreb

KAZNENA PRIJAVA

protiv: 1. odgovornih članova Vlade Jadranke Kosor
2. odgovornih članova Vlade Zorana Milanovića,
3. odgovornih članova Vlade Andreja Plenkovića i
4. sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske

Analizom kretanja birača na izborima i referendumima od drugog kruga izbora za predsjednika Republike Hrvatske održanog 10. siječnja 2010. godine na kojima je bilo prema Izvješću DIP-a 4 089 320 registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj do 13. svibnja 2018. godine u 00 sati , a za taj datum je ministar uprave donio Rješenje o 3 747 409 birača u 00 sati, mi u građanskoj inicijativi ” Ne Istabulskoj konvenciji “, udruzi Korektiv” i članovi ” Hrvatskog sabora u sjeni” otkrili smo da postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenih dijela prema člancima: 329., 279. i 337. KZRH vlade Republike Hrvatske za izbore za predsjednika Republike 10. siječnja 2010. i izbore za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine, Pristupni referendum za Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine te za rješenja o broju registriranih birača na dan 21. rujna 2014., 30. svibnja 2015. i za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati na temelju kojih je određen broj potrebnih potpisa za održavanje referenduma koje su pokrenule građanske inicijative “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”, “Referendum o referendumu”, “Narod odlučuje” i “Ne Istanbulskoj konvenciji”. Prema priloženim tabličnim prikazima kretanja birača od. 10. siječnja 2010. godine može se dokazati da postoje skokovite promjene broja registriranih birača s prebivalištem u republici Hrvatskoj koje grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva te popisa stanovništva provedenog 2011. godine ( vidi priloženu tablicu Kronološki pregled izbora i referenduma od 2010. do 2017. godine i ostale tablice.)
Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246 957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130 251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349 754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju popisima i Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj bivših vlada Republike Hrvatske i sudaca Ustavnog suda.
Građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku pokrenutom na zahtjev Hrvatskog sabora radi utvrđivanja jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma iz članka 87. stavaka od 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), na sjednici održanoj 10. prosinca 2014. donio je
ODLUKU
I. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene članka 73. [72.] Ustava Republike Hrvatske pod nazivom »Birajmo zastupnike imenom i prezimenom«, koji je dostavljen predsjedniku Hrvatskog sabora 22. listopada 2014., a koji je u Hrvatskom saboru zaveden pod ur. brojem: 363-14-02, klasa: 014-01/14-02/09 od 22. listopada 2014., Ustavni sud utvrđuje:
– da je ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 1. Ustava, – da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava. II. U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative »U ime obitelji« nije dopušteno raspisivanje referenduma iz točke I. ove izreke jer je prema očitovanju tog odbora raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4.042.522 birača. Grubom manipulacijom brojem birača tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske. Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača, a samo 118 dana kasnije bivši ministar uprave Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative ” Glasujmo imenom i prezimenom” 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4 042 522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404 252 potpisa za održavanje referenduma. Nemoguće je da je za 118 dana 281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa ” Glasujmo imenom i prezimenom” je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225 430 birača sa 4 042 522 na 3 817 092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: ministar Lovro Kuščević i njegov pomoćnik gospodin Nakić? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327 816 birača umre više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do u 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212 293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3 747 409 birača za 1 330 dana za 295 113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80 989 birača umiralo nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 56 tisuća državljana! Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju registrom birača, a to je kazneno djelo udruženog zločinačkog poduhvata gušenja neposredne demokracije Vlade Zorana Milanovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavlja gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača. Kako se broj birača od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 28 252 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka nam dokaže ministar Lovro Kuščević?
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača u graničnim područjima s BiH i Srbijom provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj.

Kao dokaz iznijetih tvrdnji prilažemo tablične prikaze:
1. Kronološki pregled izbora i referenduma od 2010. do 2017. godine
2. Analiza broja birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine.
3. Analiza broja birača na Pristupnom referendumu za Europsku uniju 12. siječnja 2012. godine,
4. Rezultati popisa stanovnika za 2011. i procjenu broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku za sredinu 2017. godine,
5. Promjena broja birača po županijama od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine prema rješenjima Ministarstva uprave i
6. Promjena broja birača u gradovima i općinama s više od tri tisuće stanovnika i preko 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine od 12. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine.

Predlažemo za ekspertizu stručnjake za demografiju:
1. prof. dr. sc. Stjepana Šterca i
2. prof. dr. sc. Anđelka Akrapa.
3. zastupnika Vlahu Orepića, bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića.

Na temelju priloženih analiza smatramo da postoji osnovana sumnja da su u djelovanju osumnjičene vlade i sudci Ustavnog suda počinili kaznena dijela prema člancima: 329. (Počinjenje kaznenog dijela u sastavu zločinačkog udruženja) kako bi krivotvorenjem isprave o broju birača (čl. 279. ) spriječile referendumsko izjašnjavanje i utjecale na rezultate izbora za predsjednika Republike 2010., rezultate izbora za Hrvatski sabor 2011. i Pristupni referendum za Europsku uniju 2012. godine i prema čl. 337. da su unijele u Registar birača birače koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Kako postoji osnovana sumnja da su ostvarena sva obilježja kaznenih dijela prema navedenim člancima KZRH predlažemo da Državno odvjetništvo pokrene kazneni postupak protiv osumnjičenika kako bi osumnjičenici bili proglašeni krivim i kažnjeni po Zakonu, a nama potpisnicima peticija referendumskih inicijativa da se omogući izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istanbulske konvencije.

Screenshot_20230307-201210_Microsoft 365 (Office) Screenshot_20230307-201235_Microsoft 365 (Office) Screenshot_20230307-201256_Microsoft 365 (Office) Screenshot_20230307-201352_Microsoft 365 (Office) Screenshot_20230307-201129_Microsoft 365 (Office) Screenshot_20230307-201334_Microsoft 365 (Office)

HOP

HOP na Telegramu