Rasprava o promjeni izbornih jedinica: ‘Izborno zakonodavstvo treba korjenito reformirati’ mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. Elektr.
Izborno zakonodavstvo treba korjenito reformirati odnosno – promjene broja zastupnika koji se biraju u postojećim izbornim jedinicama ne bi dovele do značajnijih promjena, zaključak je Tribine Trećeg programa Hrvatskog radija koja se u četvrtak 9. ožujka održala u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Na tribini su gostovali politolozi prof. dr. sc. Nenad Zakošek i izv. prof. dr. sc. Goran Čular te politolog i ustavno-pravni stručnjak prof. dr. sc. Robert Podolnjak. U fokusu rasprave našlo se pitanje uzroka, okolnosti i posljedica nedavnog ukidanja Zakona o izbornim jedinicama od strane Ustavnog suda te debata o tomu kako će i kako bi Zakonodavac trebao izmijeniti izborno zakonodavstvo.
Unisono je također zaključeno da su postojeće izborne jedinice od samog početka bile nelogične i skrojene izbornim inžinjerinogom te je predloženo da se kreira neovisno tijelo koje će svakih 10 godina usklađivati odredbe izbornog zakonodavstva s promjenama u populaciji.
Preferencijsko glasovanje i dokidanje zloporabe manjinskih zastupnika
Profesor Zakošek, između ostalog, istaknuo je važnost daljnjeg osnaživanja preferencijskog glasovanja budući da je upravo taj segment izbornoga zakonodavstva proistekao iz organiziranog djelovanja građana. Profesor Čular predstavio je prednosti preustroja prema modelu 6 izbornih jedinaca kojega je predstavila udruga GONG te je istaknuo diskrepancije Popisa birača i Popisa stanovništva.
Profesor Podolnjak istaknuo je poražavajuće brojke o participaciji hrvatskih građana na izborima te da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina bilježila pad indeksa demokracije. Također, Podolnjak je kritizirao javnu hajku pokrenutu protiv građanske inicijative Narod odlučuje zbog prijedloga da se zastupnicima nacionalnih manjina dokine pravo odlučivanja o Vladi i državnom proračunu podsjećajući da je navedeni prijedlog u predizbornom paketu ustavnih promjena predložio još predsjednik Ivo Josipović u izbornoj kampanji 2014. godine.
Tribina trećeg programa- debata u koju se svatko može uključiti
U Tribini Trećeg programa sudjelovali su i zainteresirani građani koji su svojim osvrtima i pitanjima upućenima stručnjacima također izdašno doprinijeli raspravi koji je moderirao Jakov Blagojević. Tribina Trećeg programa javna je tribina koja se jednom mjesečno održava u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj ulici u Zagrebu te se izravno prenosi na Trećem programu Hrvatskog radija.
U otvorenoj debati renomirani stručnjaci iz različitih područja znanosti, kulture i umjetnosti raspravljaju o aktualnim društvenim pitanjima. Debata je usmjerena na izgradnju pluralnog društva koje njeguje kulturu dijaloga pa je mogućnost participacije u raspravi omogućena svekolikoj zainteresiranoj javnosti.
Sudionici su izbjegli raspravu o utjecaju na nejednakost glasa birača XI. i XII. Izborne jedinice, a posebno o izboru tri zastupnika srpske manjine i tri zastupnika dijaspore. Te dvije izborne jedinice daju u Hrvatski sabor jedanaest zastupnika, a prema jednakosti glasa birača s općim izbornim jedinicama uvažavajući 45. Članak Ustava RH trebale bi imati samo četiri zastupnika.
Članak 45. USTAVA RH
Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.
Utjecaj izbora za zastupnike nacionalnih manjina i dijasporu 2020. godine na formiranje vladajuće većine
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e
HDZ je dobio treći zastupnički mandat D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta 2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo 100%. Zahtijevamo da nam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora! Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika kako smo računali do 2007. godine za zastupnike dijaspore. Broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140.
Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kako smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici. U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH.
Kao članovi Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:
1. da je minimalni broj zastupnika u izbornim jedinicama kod razmjernog izbornog sustava 15,
2. da smanje izborni prag s 5 posto na 2,8 posto u izbornoj jedinici za razmjerni izborni sustav u kojoj bi svi naši državljani birali 61 zastupnika, a 60 zastupnika bismo birali dvokružnim većinskim izbornim sustavom razmjerno broju stanovnika po županijama,
3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
4. izglasaju uvjet kandidature stranaka koje imaju manje od dvanaest tisuća članova potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
5. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
6. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
7. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).
8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2023. godine.
Prema preporuci Venecijanske komisije županije bi trebale biti izborne jedinice
Razmjerni izborni sustav kod nas je uz postojeće županije nepraktičan, jer većina županija ima manje od 150 tisuća stanovnika. Ličko-senjska županija ima prema popisu 2021. godine 42.748 stanovnika, a Grad Zagreb 767.131 stanovnika skoro 18 puta više. Ukoliko bismo u općim izbornim jedinicama zadržali ukupno 140 zastupnika birali bismo u: Zagrebačkoj 11, Krapinsko-zagorskoj 4, Sisačko-moslavačkoj 5, Karlovačkoj 4, Varaždinskoj 6, Koprivničko-križevačkoj 4, Bjelovarsko-bilogorskoj 4, Primorsko-goranskoj 10, Ličko-senjskoj 2, Virovitičko-podravskoj 2, Požeško-slavonskoj 2, Brodsko-posavskoj 5, Zadarskoj 6, Osječko-baranjskoj 9, Šibensko-kninskoj 3, Vukovarsko-srijemskoj 5, Splitsko-dalmatinskoj 15, Istarskoj 7, Dubrovačko-neretvanskoj 4 i Međimurskoj županiji 4 te u Gradu Zagrebu 28 zastupnika.
Razmjerni izborni sustav nije pogodan za mali broj zastupnika po izbornoj jedinici. To smo vidjeli kod izbora zastupnika za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i izbora zastupnika dijaspore u XI. izbornoj jedinici, jer su najjače stranke dobivale sva tri zastupnička mjesta. Uz zadržavanje postojeće podjele jedinica područne samouprave na 20 županija i Grad Zagreb optimalno bi bilo da 60 zastupnika biramo dvokružnim većinskim izbornim sustavom kako slijedi u: Zagrebačkoj 5, Krapinsko-zagorskoj 2, Sisačko-moslavačkoj 2, Karlovačkoj 2, Varaždinskoj 2,Koprivničko-križevačkoj 1, Bjelovarsko-bilogorskoj 2, Primorsko-goranskoj 4, Ličko-senjskoj 1, Virovitičko-podravskoj 1, Požeško-slavonskoj 1, Brodsko-posavskoj 2, Zadarskoj 2, Osječko-baranjskoj 4, Šibensko-kninskoj 1, Vukovarsko-srijemskoj 2, Splitsko-dalmatinskoj 7, Istarskoj 3, Dubrovačko-neretvanskoj 2, Međimurskoj županiji 2 i Gradu Zagrebu 12 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom te u jednoj izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve državljane Republike Hrvatske u domovini i inozemstvu u kojoj bismo birali 51 zastupnika sa stranačkih lista, 5 zastupnika nacionalnih manjina ( jednog srpska manjina i četiri ostale ) i 5 zastupnika dijaspore.
HOP -portal na Telegramu
https://t.me/hopportal
