Serijal o znamenitim i glasovitim Hrvatima pravoslavne vjere, zaokružit ćemo životopisom Josipa Runjanina, čovjeka što je uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića “Horvatska domovina”. Ta je pjesma 1891. godine proglašena hrvatskom himnom, svima nama dobro znanom pjesmom poznatoga naziva “Lijepa naša domovino.”
Josip Runjanin, hrvatski skladatelj, koji je uglazbio hrvatsku himnu “Lijepa naša domovino”, ujedno i časnik u austrougarskoj vojsci, rodio se u Vinkovcima 8. prosinca 1821. a umro je u Novom Sadu 2. veljače 1878. godine. U Vinkovcima je rođen i kršten u pravoslavnoj crkvi Silaska Svetog Duha. On je biocincarskog podrijetla i potjecao je od prebjega doseljenih u Hrvatsku iz Srbije, te je izvorno bio grčko istočne vjere. Josip Runjanin školu je pohađao u Vinkovcima i Srijemskim Karlovcima, a nakon završene škole, opredijelio se za vojničko zvanje.
Runjanin je 1847. godine kao vojni kadet služio u 10. “Banskoj” graničarskoj pukovniji pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića. U siječnju 1848. godine postao je kadet časnički zamjenik, a u svibnju iste godine zastavnik, da bi u rujnu 1848. bio unaprijeđen u čin poručnika. U rujnu 1849. dobio je novo vojno promaknuiće i tad je postao natporučnik, a čin satnika izborio je u travnju 1857. godine. Deset godina nakon toga, promaknut je u čin bojnika, a 1871. godine dobiva zvanje potpukovnika. S tim visokim vojnim činom je i umirovljen.
U razdoblju od 1848. do 1866. Josip Runjanin je sudjelovao u četiri ratna pohoda u Italiji,a oženio se u svojoj 43. godini života kćeri umirovljenog satnika Tome Perakovića. Kao predstavnik Prve banske pukovnije ušao je 1865. godine u Hrvatski sabor. Nakon umorvljenja povukao se iz javnog života i nakon toga sve do svoje smrti živio je povučeno i daleko od pozornosti javnosti u Novom Sadu. Tamo je i umro 2. veljače 1878. godine i pokopan je u Novom sadu na pravoslavnom groblju, zvanom Uspensko groblje.
Runjanin je glazbenu izobrazbu stekao kod vojnoga kapelnika u Glini, a svirao je i glasovir. Kao carski kadet služio je u Glini, gdje je često bio u okružju ilriskih pristaša. Oni su nerijekto održavali književne skupove i na tim književnim okupljanjima obično su čitali književne uradke ilirskih pisaca. Josip Runjanin je bio nazočan jednom takvom književnom skupu, kad je prvi puta imao prigodu čuti uživo pjesmu Antuna Mihanovića “Horvatska domovina.” To ga je, očito, ponukalo napraviti skladbu melodije Mihanovićeve pjesme, premda je kod nekih kroničara postojalo i suprotno gledište, kako taj trenutak nije bio odlučujući poticaj Runjaninu postati kasnijim skladateljem buduće hrvatske himne “Lijepa naša domovino.” No, takvo je motrište postalo opće prihvaćeno potkraj 19. stoljeća. Iako se ne zna pouzdano godina nastanka Runjaninove pjesme, uvriježilo se mišljenje kako je nastala u vihoru ratnog sukoba 1848. godine.
U knjizi “Znameniti i zaslužni Hrvati” koja je izdana 1925. godine u Zagrebu na strani 232. stoji i sljedeći zapis. “Godine 1840. bivši kadetom u Glini ishitrio je poznatu himnu “Lijepa naša domovina” prema melodiji Donizettieve arije “O sole piu ratto” iz 3. čina opere “Lucia di Lammermor”… Godine 1861. ukajdio je učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtnegger napjev pjesme. Čim ju je Lichtnegger ukajdio i obradio za muški pjevački zbor, a glazbeno društvo duhovne mladeži u Zagrebu izdalo u svojim “Sbirkama”, pjesma je istoga trena postala iznimno popularnom i prihvaćenom i kod običnog puka. Pjesma je pod nazivom “Hrvatska himna” imala prvu službenu izvedbu prigodom otvorenja Hrvatsko – slavonske izložbe u Zagrebu 1891. godine. Već u to vrijeme niti jedan od njezinih autora nije više bio živ. Od ostalih vrhunskih skladateljskih dosega Josipa Runjanina, treba istaknuti i njegovu pjesmu “Ljubimo te naša diko” ili i pod nazivom ” Hrvati svome banu”, a u čast bana Josipa Jelačića.
Dragan Ilić
HOP
HOP -portal na Telegramu
https://t.me/hopportal
