Vlada je predstavili prijedlog Zakona o izbornim jedinicama
Piše: mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Premijer Plenković kazao je na početku da se radi o manjim izmjenama postojećeg zakona. Napomenuo je da izmjena zakona ima samo 17 stranica. Cilj ovih izmjena koji su napravljene po naredbi Ustavnog suda osigurati jednaku težinu glasa u svom izbornim jedinicama, što se promijenilo tijekom godina zbog demografskih promjena. Drugo načelo je koje slijedi izmjena je da se pokuša slijediti granice administrativnih jedinica, treća da odstupanja prema zakonu ne smiju biti veća odnosno manja od 5 posto te na kraju da zakon bude donesen prije listopada 2023. godine.Plenković je kazao da očekuje da prvo čitanje zakona bude prije ljetne stanke, drugo u prvim danima rujna i da bude donesen prije 1. listopada tako da ne bude pravnog vakuma.
“Trebamo ostvariti jednaki tretman i birača i zastupnika koji se biraju u Sabor. Vrlo je interesantno to da će nakon modifikacije 78 posto birača nakon ovoga ostati u jedinicama u kojima su i trenutno. Za samo 22% birača mijenja se izborna jedinica. Željeli smo ostaviti postojeći zakon koji smo samo modificirali. Postoje razni izborni modeli, ali to je druga vježba koja iziskuje više vremena i uključenost drugih faktora. Nismo vidjeli da je Ustavni sud rekao da se mora u potpunosti promijeni zakon. Mi smo shvatili odluku Ustavnog suda kao zahtjeva da se modificira postojeći sustav. Da bi se odstupanja korigirala Vlada je pristupila modifikaciji postojećeg zakona. Po novoj arhitekturi najveće je odstupanje tek u X. izbornoj jedinici od tek nešto 2,20 posto što je daleko bolje od pet posto koliko je tražio Ustavni sud.“ Plenković je kazao da su nastojali što bolje uskladiti broj birača zbog budući demografskih trendova da se ne bi dogodila promjena u trenucima kad se izbori počnu održavati. Možda jedna od najvećih promjena je što Zagreb više nije podijeljen u četiri izborne jedinice već će sada biti u tri – prvoj, drugoj i šestoj. Otklonjen je prigovor da glasači s Jaruna i Brezovice daju glas zajedno s građanima koji žive na obali Jadranskog mora. Također je Plenković kazao da je zadržan razmjerni izborni sustav za što smatraju da osigurava najbolju zastupljenost svih političkih faktora u Hrvatskoj. Odgovarajući na pitanja novinarke koja je baza za izračun broja glasača u izmjenama zakona, ministar Malenica je kazao da je registar birača jedini relevantni dokument za izradu ovog dokumenta jer na kraju glasuju biraču. Problem je što na popisu birača imamo pola milijuna više ljudi nego je to popisano na zadnjem popisu stanovništva. Ministar je kazao da drže da su podaci u registru birača točni. Nije želio ulaziti u raspravu u vjerodostojnost podataka u registru birača kao ni u popisu.
Odgovarajući na pitanje zašto Novi Vinodolski strši u osmoj izbornoj jedinici i je li to ‘frankeštajn’ izborna jedinica kao što to kaže SDP, ministar Malenica je kazao da su iz oporbene stranke licemjerni i da kad su donosili promjene kad su bili na vlasti nisu se ni savjetovali s javnosti i da su se vodili preporukama Ustavnog suda da odstupanja budu što manja. Promjene nisu rađane zbog ministra Olega Butkovića.
Kritički osvrt na HDZ-ov prijedlog Zakona o izbornim jedinicama
Grad Zagreb je podijeljen na tri izborne jedinice: I. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Peščenicu-Žitnjak, Podsljeme i Trnje s ukupno 311.506 stanovnika, II. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete s ukupno 162.592 stanovnika i VI. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Brezovica, Novi Zagreb-zapad, Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever s ukupno 293.033 stanovnika.
Grad Zagreb ima oko petine stanovnika Hrvatske pa se može podijeliti na dvije izborne jedinice s odstupanjem unutar granica ± 5 posto.
Zagrebačka županija je podijeljena u četiri izborne jedinice: I. koja obuhvaća: Veliku Goricu, Kravarsko, Orle, Pisarovinu, Pokupsko i Rugvicu s ukupno 77.207 stanovnika, II. koja obuhvaća: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelinu, Vrbovec, Bedenicu, Brckovljane, Dubravu, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseku i Rakovec s ukupno 88.545 stanovnika popisanih 2021. godine, III. koja obuhvaća: Bistru, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu i Pušću s ukupno 17.356 stanovnika i VI. koja obuhvaća: Jastrebarsko, Samobor, Svetu Nedelju, Zaprešić, Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak s ukupno 116.877 stanovnika.
Postojeće IV. i V. izborna jedinica zajedno s Bjelovarsko-bilogorskom županijom ima ju oko petine stanovnika Hrvatske pa se mogu podijeliti na dvije izborne jedinice s odstupanjem broja stanovnika unutar granica ± 5 posto od prosječnog broja stanovnika deset izbornih jedinica. Nova V. izborna jedinica ima 358.148 stanovnika pa je odstupanje broja stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica sada – 7,5 posto, a nova VI. izborna jedinica ima 409.910 stanovnika i njeno odstupanje je 5,87 posto. Ostale izborne jedinice su unutar dopuštenih granica od ± 5 posto. Sisačko-moslavačka i Koprivničko-križevačka županija bi u cijelosti pripadale jednoj izbornoj jedinici. Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Bjelovarsko-bilogorska ili Osječko-baranjska županija se moraju dijeliti na dvije izborne jedinice da se osigura odstupanja broja stanovnika izbornih jedinica unutar granica ± 5 posto kod deset općih izbornih jedinica.
Koprivničko-križevačka županija se dijeli prema prijedlogu na: II. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Križevce, Gornju Rijeku, Kalnik, Rasinju, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec s ukupno 35.367 stanovnika i IV. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Đurđevac, Koprivnicu, Drnje, Đelekovac, Ferdinadovac, Golu, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivničke Brege, Koprivnički Ivanec, Legrad i Molve s ukupno 65.854 stanovnika.
Sisačko-moslavačka županija se dijeli na: V. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hrvatsku Kostajnicu, Novsku, Donje Kukuruzare, Hrvatsku Dubicu, Jasenovac, Lipovljane i Mjur s ukupno 20.684 stanovnika i na VII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Glinu, Kutinu, Petrinju, Popovaču, Sisak, Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinsku Ves, Sunju, Topusko i Veliku Ludinu s ukupno 118.919 stanovnika.
Primorsko-goranska županija se dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Bakar, Čabar, Delnice, Kastav, Vrbovsko, Brod moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klanu, Lokve, Matulje, Mrkopalj, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu i Viškovo s ukupno 80.812 stanovnika i na VIII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Cres, Crikvenicu, Kraljevicu, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatiju, Rab, Rijeku, Bašku, Dobrinj, Kostrenu, Lopar, Lovran, Malinsku-Dubašnicu, Moščeničku Dragu, Omišalj, Punat i Vrbnik s ukupno 184.607 stanovnika.
Zadarska županija se prema prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Obrovac, Pag, Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljanu, Ražanac, Starigrad i Vir s ukupno 25.764 stanovnika i na XI. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Zadra, Bibinje, Galovac, Kali, Kukljicu, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polaču, Poličnik, Preko i Privlaku s ukupno 134.092 stanovnika.
Splitsko-dalmatinska županija se dijeli na: IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir, Vrliku, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lečevicu, Marinu, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šoltu s ukupno 147.224 stanovnika i na X. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hvar, Imotski, Komižu, Makarsku, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Bašku Vodu, Brela, Cista Provu, Dugi Rat, Jelsu, Lokvičiće, Lovreč, Milnu, Nerežišča, Podbablje, Postiru, Proložac, Runoviće, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepe, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavce s ukupno 276.183 stanovnika. Iz ovih podataka može se lako izračunati brojeve stanovnika novih izbornih jedinica i izračunati za njih broj birača na tisuću stanovnika. I. izborna jedinica ima 918 birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine, II. 928, III. 896, IV. 940, V. 999, VI. 891, VII. 965, VIII. 963. IX. 978 i X. 951, a Hrvatska 942. Iz ovih podataka slijedi da u Hrvatskoj ima u svim izbornim jedinicama birača s fiktivnim prebivalištem u njoj. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2023. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i predsjedik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2021. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
Razmjerni izborni sustav kod nas je uz postojeće županije nepraktičan
Razmjerni izborni sustav kod nas je uz postojeće županije nepraktičan, jer većina županija ima manje od 150 tisuća stanovnika. Ličko-senjska županija ima prema popisu 2021. godine 42.748 stanovnika, a Grad Zagreb 767.131 stanovnika skoro 18 puta više. Ukoliko bismo u općim izbornim jedinicama zadržali ukupno 140 zastupnika birali bismo u: Zagrebačkoj 11, Krapinsko-zagorskoj 4, Sisačko-moslavačkoj 5, Karlovačkoj 4, Varaždinskoj 6, Koprivničko-križevačkoj 4, Bjelovarsko-bilogorskoj 4, Primorsko-goranskoj 10, Ličko-senjskoj 2, Virovitičko-podravskoj 2, Požeško-slavonskoj 2, Brodsko-posavskoj 5, Zadarskoj 6, Osječko-baranjskoj 9, Šibensko-kninskoj 3, Vukovarsko-srijemskoj 5, Splitsko-dalmatinskoj 15, Istarskoj 7, Dubrovačko-neretvanskoj 4 i Međimurskoj županiji 4 te u Gradu Zagrebu 28 zastupnika.
Razmjerni izborni sustav nije pogodan za mali broj zastupnika po izbornoj jedinici. To smo vidjeli kod izbora zastupnika za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i izbora zastupnika dijaspore u XI. izbornoj jedinici, jer su najjače stranke dobivale sva tri zastupnička mjesta. Uz zadržavanje postojeće podjele jedinica područne samouprave na 20 županija i Grad Zagreb optimalno bi bilo da 60 zastupnika biramo dvokružnim većinskim izbornim sustavom kako slijedi u: Zagrebačkoj 5, Krapinsko-zagorskoj 2, Sisačko-moslavačkoj 2, Karlovačkoj 2, Varaždinskoj 2,Koprivničko-križevačkoj 1, Bjelovarsko-bilogorskoj 2, Primorsko-goranskoj 4, Ličko-senjskoj 1, Virovitičko-podravskoj 1, Požeško-slavonskoj 1, Brodsko-posavskoj 2, Zadarskoj 2, Osječko-baranjskoj 4, Šibensko-kninskoj 1, Vukovarsko-srijemskoj 2, Splitsko-dalmatinskoj 7, Istarskoj 3, Dubrovačko-neretvanskoj 2, Međimurskoj županiji 2 i Gradu Zagrebu 12 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom te u jednoj izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve državljane Republike Hrvatske u domovini i inozemstvu u kojoj bismo birali 53 zastupnika sa stranačkih lista, 5 zastupnika nacionalnih manjina i 3 zastupnika dijaspore.
Prema podatcima Ministarstva pravosuđa i uprave za 13. prosinca 2022. godine o broju birača u općim izbornim jedinicama devet od deset postojećih općih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama 7. veljače 2023. godine i naredio sređivanje Registra birača.
Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom i sredi evidenciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Prijedlog smanjenja broja županija
Danas imamo u Hrvatskoj 429 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u 220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 127 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe.
Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od dvanaest godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i prvi i skoro drugi mandat Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.
Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je statističke regije za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor: Sjeverozapadnu i Središnju statističku regiju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema podjeli za vrijeme Vlade Zorana Milanovića je iznosila: Jadranska Hrvatska s 1.411.935 i Kontinentalna Hrvatska s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske bio je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak omogućavao je optimalnu podjelu Hrvatske na tri izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika i birača. Uvažavajući preporuke Venecijanske komisije da izborne jedinice ne odstupaju više od ± 10 posto od prosjeka broja stanovnika i/ili birača Hrvatsku smo mogli podijeliti na pet izbornih jedinica, a podjelom Zagreba na dvije izborne jedinice tako da gradske četvrti u cijelosti pripadaju istoj izbornoj jedinici na šest.
Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije. Prema preporuci Eurostata jedinice područne samouprave = županije trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika.
Prema preporuci Venecijanske komisije županije bi bile izborne jedinice.
Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice = statističke regije za vrijeme vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor
I. je obuhvaćala: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku županiju i Zagrebačku županiju.
II. je obuhvaćala: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško -slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko – srijemsku,
III. je obuhvaćala: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju.
U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine je prema popisu 2021. godine 1,15%, a ukupno ostalih manjina 2,57%, u II. srpske manjine 5,34%, a ukupno ostalih manjina 2,97% i u III. srpske 3,00%, a ukupno ostalih manjina 3,45%. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2021. godine iznosi 3,2%, a ukupno ostalih manjina 3,01%. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 74.457 ili 18,03%, II. 225.186 ili 54,52% i III. 113.413 ili 27,44% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske.
Podjela Hrvatske na četiri županije i Grad Zagreb i pet izbornih jedinica
I. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju,
II. obuhvaća: Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Sisačko-moslavačku županiju,
III. obuhvaća: Grad Zagreb,
IV. obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i
V. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.
Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica kreće se od – 2,47 posto kod II. do 2,68 posto kod I. izborne jedinice. Broj se stanovnika u I. izbornoj jedinici smanjio s 856.758 prema popisu 2011. godine na 795.118 za 61.640, II. s 856.515 na 755.202 za 101.313, a u III. izbornoj jedinici Gradu Zagrebu sa 790.017 na 767.131 za 22.886, IV. s 855.837 na 786.645 za 69.192 i u V. smanjen s 925.762 na 767.737 za 158.025 stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine. V. izborna jedinica je izgubila 38.26% od ukopnog gubitka stanovnika Hrvatske. U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine prema popisu stanovnika 2021. godine s 18.723 pripadnika iznosi 2,35%, a ukupno ostalih manjina s 10.820 pripadnika 1,36%, u II. srpske manjine s 41.095 pripadnika 5,44%, a ukupno ostalih manjina s 40.750 pripadnika 5,4%, u III. srpske s 12.034 pripadnika 1,57%, ukupno ostalih manjina sa 16.416 pripadnika 2,55% u IV. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 4.142 pripadnika iznosi 0,53%, a ukupno ostalih manjina sa 16.416 pripadnika 2,09% i u V. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 47.898 pripadnikom iznosi 6,24%, a ukupno ostalih manjina s 28.211 pripadnika 3,73%. Zajedničkim nastupom kandidata svih manjina mogli bi u III. izbornoj jedinici prijeći izborni prag od 4% i dobiti zastupnički mandat s punim legitimitetom. Izborne jedinice bi mogle biti županije. Tako bismo imali četiri županije i Grad Zagreb s podjednakim brojem stanovnika.
Podjela Hrvatske na pet županija i Grad Zagreb i šest izbornih jedinica
I.1 obuhvaćala bi četvrti Grada Zagreba: Brezovicu, Donju Dubravu, Donji grad, Gornju Dubravu, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Sesvete, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje.
I.2 obuhvaćala bi: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Podsused – Vrapče i Stenjevec.
II.1 obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku, Sisačko – moslavačku i Zagrebačku županiju,
II.2 obuhvaćala bi: Brodsko – posavsku, Osječko – baranjsku, Požeško – slavonsku, Virovitičko – podravsku i Vukovarsko – srijemsku županiju.
III.1 obuhvaćala bi: Istarsku, Ličko – senjsku, Primorsko – goransku i Zadarsku županiju.
III.2 obuhvaćala bi: Dubrovačko – neretvansku, Splitsko – dalmatinsku i Šibensko – kninsku županiju.
8Izborne jedinice I.1 i I.2, II.1 i II.2 te III.1 i III.2 imaju zajedno oko trećinu stanovnika Hrvatske pa bi mogle biti tri izborne jedinice = statističke regije I., II. i III. Izborne jedinice II.1, II.2, III.1 i III.2 mogle bi biti županije te Grad Zagreb i Sjeverozapadna Hrvatska koja bi obuhvaćala: Koprivničko – križevačku, Krapinsko – zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju. Odstupanje broja stanovnika od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica je od -3,38% kod III.1 do 3,18% kod I.1 izborne jedinice.
Podjela Hrvatske na osam županija i Grad Zagreb i deset izbornih jedinica
I. izborna jedinica s 384.345 obuhvaćala bi zagrebačke gradske četvrti: Brezovica, Črnomerec, Donji grad, Gornji grad-Medvešćak, Podsused-Vrapče, Podsljeme, Stenjevec, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje.
II. izborna jedinica s 382.786 stanovnika obuhvaćala bi zagrebačke gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak i Sesvete.
III. izborna jedinica s 385.439 stanovnika obuhvaćala bi : Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju.
IV. izborna jedinica s 392.509 stanovnika obuhvaćala bi: Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku te gradove i općine iz sjeverozapadnog dijela Bjelovarsko- bilogorske županije: Berek, Bjelovar, Ivanska, Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.
V. izborna jedinica s 375.228 stanovnika obuhvaćala bi: Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku županiju te gradove i općine iz istočnog dijela Bjelovarsko-bilogorske županije: Daruvar, Dežanovac, Đulovac, Garešnica, Grubišno Polje, Hercegovac, Končanica, Sirač, Velika Trnovitica i Veliki Grđevac.
VI. izborna jedinica s 401.206 stanovnika obuhvaćala bi: Koprivničko – križevačku i Zagrebačku županiju.
VII. izborna jedinica s 368.913 stanovnika obuhvaćala bi: Karlovačku, Ličko-senjsku i Sisačko-moslavačku županiju te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski,Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.
VIII. izborna jedinica s 386.289 stanovnika obuhvaćala bi: Istarsku županiju te gradove i općine: Baška, Cres, Crikvenica, Dobrinj, Kastav, Kostrena, Krk, Kraljevica, Lopar, Lovran, Mali Lošinj, Malinska- Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija, Punat, Rab, Rijeka i Vrbnik iz zapadnog dijela Primorsko-goranske županije.
IX. izborna jedinica s 401.396 stanovnika obuhvaćala bi: Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju te gradove i općine: Cista Provo, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreč, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podbablje, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Seget, Sinj, Solin, Šestanovac,Trilj, Trogir, Vrlika, Zadvarje i Zagvozd iz sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije.
X. izborna jedinica s 393.722 stanovnika obuhvaćala bi Dubrovačko-neretvansku županiju te gradove i općine: Baška Voda, Bol, Brela, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Makarska, Milna, Nerežišće, Omiš, Podgora, Postira, Pučišća, Runovići, Selca, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šolta, Tučepi, Vis, Vrgorac, Zagvozd i Zmijavci iz južnog dijela Splitsko-dalmatinske županije.
Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica kreće se od – 4,72 posto kod VII. do 3,67 posto kod IX. izborne jedinice. Četvrta, peta i sedma izborna jedinica imaju u sastavu stanovništva više od 5% pripadnika srpske nacionalne manjine, a sedma ima više od 5% pripadnika ostalih manjina. Izborne jedinice bi mogle biti županije. Tako bismo imali osam županija i grad Zagreb. Da se smanji odstupanje broja stanovnika i birača VII. i IX. izborne jedinice mogli bismo od Zadarske županije dodati VII. izbornoj jedinici: Pag, Gračac, Kolan i Povljanu s ukupno 7.795 stanovnika. To bi se moglo pripojiti Ličko-senjskoj županiji. Tada bi broj stanovnika VII. izborne jedinice bio 376.708, a IX. 393.601. Zagrebačka županija se mogla podijeliti na dvije izborne jedinice: III. koja obuhvaća: Bistru, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu i Pušću s ukupno 17.356 stanovnika, a ostatak od 282.629 stanovnika može biti izborna jedinica s Koprivničko-križevačkom županijom s ukupno 383.850 stanovnika s odstupanjem od – 0,86 posto od prosječnog broja deset općih izbornih jedinica. Kod mojeg prijedloga je to VI. izborna jedinica. Odstupanja od prosječnog broja birača deset izbornih jedinica tada bi bilo od – 3,09 kod V. do 4,03 posto kod III. izborne jedinice.
Tri, pet ili šest izbornih jedinica u Hrvatskoj kao optimalna podjela na izborne jedinice s tri statističke regije
Uvažavajući potpise građanskih inicijativa za referendumsko odlučivanje o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor optimalna je podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s 20 zastupnika po izbornoj jedinici i podjele Hrvatske na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna bi podjela Hrvatske bila na pet izbornih jedinica od 18 do 24 zastupnika. Minimalno izborni prag za 18 zastupnika po izbornoj jedinici treba biti 4 % jer kandidacijske liste koje ne dobiju 72 posto glasova od prosjeka glasova po kandidatu imaju male šanse da dobiju zastupničko mjesto. Izborni prag bi trebao biti p = 72 / z posto ( z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici ). Broj zastupnika u izbornoj jedinici bi trebao biti minimalno 20 kako bismo postigli razmjernost rezultata izbora, a maksimalno 30 kako bismo proveli preferencijsko glasovanje. To se može ostvariti s pet izbornih jedinica.
Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije kao za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor.
I. BROJ BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA LOKALNIM IZBORIMA 16. SVIBNJA 2021. GODINE
ŽUP S21 P21 B21 B21 – P21 Bi pb-p p21
ZG 299.985 244.398 274.799 30.401 12.277 124 916
KZ 120.702 100.081 107.650 7.569 3.004 76 892
SM 139.603 116.562 139.107 22.545 15.087 193 996
KA 112.195 94.026 106.023 11.997 11.217 128 945
VA 159.487 131.429 144.688 13.259 4.905 101 907
KK 101.221 83.210 92.282 9.072 3.477 109 912
BB 101.879 83.850 95.089 11.239 6.876 134 933
PG 265.419 222.697 259.713 37.016 15.337 166 979
LS 42.748 35.954 42.139 6.185 6.985 172 986
VP 70.368 57.993 68.733 10.740 7.255 185 977
PS 64.084 52.594 63.384 10.790 8.100 205 989
BP 130.267 107.034 132.070 25.036 12.534 234 1.014
ZD 159.766 130.268 160.516 30.248 17.066 232 1.005
OB 258.026 213.927 246.552 32.625 23.946 153 956
ŠK 96.381 80.799 96.560 15.761 15.355 195 1.002
VS 143.113 117.500 145.082 27.582 16.318 235 1.014
SD 423.407 344.794 404.462 59.668 26.710 173 955
IS 195.237 160.197 185.137 24.940 9.662 156 948
DN 115.564 92.820 107.151 14.331 6.657 154 927
ME 105.250 84.283 95.521 11.238 3.795 133 908
GZ 767.131 623.324 693.645 70.321 42.953 113 904
RH 3,871.833 3.177.740 3,660.303 482.563 269.516 152 945
Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, P21 = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine, B21 – P21 = višak birača od punoljetnih državljana, Bi = broj birača koje je prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača prije lokalnih izbora 2017. godine, pb-p = (B22 – P21)/ P21 x 1.000 = više birača od punoljetnih državljana na tisuću punoljetnih državljana i p21 = B21 / S21 x 1.000 = broj birača na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine na tisuću stanovnika popisan 2021. godine.
II. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 13. PROSINCA 2022. ZA STARE I 19.SVIBNJA 2023. GODINE ZA NOVE
IJ S21-s B22-s S21-n B23-n ps-22 pb-22 ps-23 pb-23
I. – 341.398 388.713 356.866 – -6,59 0,40 -2,13
II. – 389.400 388.383 360.312 – 6,54 0,31 -1,19
III. 385.429 346.016 402.785 360.861 -4,53 -5,33 4,03 -1,04
IV. 328.394 312.179 394.248 370.565 -15,18 -14,59 1,82 1,62
V. 337.464 338.615 358.148 357.801 -12,84 -7,35 -7,50 -1,88
VI. – 330.764 409.910 365.225 – -9,50 5,87 0,15
VII. – 410.107 380.358 367.100 – 12,21 -1,76 0,67
VIII. 386.289 371.866 379.844 365.860 -2,31 1,75 -1,90 0,32
IX. 419.282 416.755 377.697 369.334 8,29 14,03 -2,45 1,28
X. 418.584 397.757 391.747 372.712 8,11 8,83 1,18 2,20
RH 3.871.833 3.654.857 3.871.833 3.646.636 – 0 0 0
Oznake: S21-s = broj stanovnika popisan 2021. godine za stare izborne jedinice, B22-s = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj 13. prosinca 2022. godine, S21-n = broj stanovnika popisan 2021. godine za nove izborne jedinice, B23-n = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj 19. svibnja 2023. godine, ps-22 = (10S21-s / SRH – 1)x100% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica, pb-22 = (10B22-s / BRH – 1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica, ps-23 = (10S21-n / BRH – 1)x100% = odstupanje broja stanovnika novih izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica i pb-23 = (10B23-n / BRH – 1)x100% = odstupanje broja birača novih izbornih jedinica od prosjeka broja birača deset općih izbornih jedinica.
Za izradu I. i II. tablice koristio sam podatke iz Odluke Ustavnog suda od 7. veljače 2023. godine U-I-4089-2020 i HDZ-ov Prijedlog novih izbornih jedinica.
Kao članovi Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da:
1. da je minimalni broj zastupnika u izbornim jedinicama kod razmjernog izbornog sustava 20,
2. da smanje izborni prag s 5 posto na 2,8 posto u izbornoj jedinici za razmjerni izborni sustav u kojoj bi svi naši državljani birali 61 zastupnika, a 60 zastupnika bismo birali dvokružnim većinskim izbornim sustavom razmjerno broju stanovnika po županijama,
3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
4. izglasaju uvjet kandidature stranaka koje imaju manje od dvanaest tisuća članova potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
5. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
6. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
7. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).
8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2023. godine i
9. da nam Ministarstvo pravosuđa i uprave hitno objavi podatke o broju registriranih birača po županijama, gradovima i općinama kako bismo mogli dati svoje prijedloge izbornih jedinica uvažavajući preporuke Venecijanske komisije da se županije ne dijele na dvije ili više izbornih jedinica.
