Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama temelji se na više od 500 tisuća birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj
Piše: mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Prema podatcima Ministarstva pravosuđa i uprave za 13. prosinca 2022. godine o broju birača u općim izbornim jedinicama devet od deset postojećih općih izbornih jedinica odstupalo je po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama 7. veljače 2023. godine i naredio sređivanje Registra birača.
Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom i sredi evidenciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Predsjednik Vlade Andrej Pleković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavili su prijedlog Zakona o izbornim jedinicama
Premijer Plenković kazao je na početku da se radi o manjim izmjenama postojećeg zakona. Napomenuo je da izmjena zakona ima samo 17 stranica. Cilj ovih izmjena koji su napravljene po naredbi Ustavnog suda osigurati jednaku težinu glasa u svom izbornim jedinicama, što se promijenilo tijekom godina zbog demografskih promjena. Drugo načelo je koje slijedi izmjena je da se pokuša slijediti granice administrativnih jedinica, treća da odstupanja prema zakonu ne smiju biti veća odnosno manja od 5 posto te na kraju da zakon bude donesen prije listopada 2023. godine. Plenković je kazao da očekuje da prvo čitanje zakona bude prije ljetne stanke, drugo u prvim danima rujna i da bude donesen prije 1. listopada tako da ne bude pravnog vakuma.
“Trebamo ostvariti jednaki tretman i birača i zastupnika koji se biraju u Sabor. Vrlo je interesantno to da će nakon modifikacije 78 posto birača nakon ovoga ostati u jedinicama u kojima su i trenutno. Za samo 22% birača mijenja se izborna jedinica. Željeli smo ostaviti postojeći zakon koji smo samo modificirali. Postoje razni izborni modeli, ali to je druga vježba koja iziskuje više vremena i uključenost drugih faktora. Nismo vidjeli da je Ustavni sud rekao da se mora u potpunosti promijeniti zakon. Mi smo shvatili odluku Ustavnog suda kao zahtjeva da se modificira postojeći sustav. Da bi se odstupanja korigirala Vlada je pristupila modifikaciji postojećeg zakona. Po novoj arhitekturi najveće je odstupanje tek u X. izbornoj jedinici od tek nešto 2,20 posto što je daleko bolje od pet posto koliko je tražio Ustavni sud.“ Plenković je kazao da su nastojali što bolje uskladiti broj birača zbog budućih demografskih trendova da se ne bi dogodila promjena u trenucima kad se izbori počnu održavati. Možda jedna od najvećih promjena je što Zagreb više nije podijeljen u četiri izborne jedinice već će sada biti u tri – prvoj, drugoj i šestoj. Otklonjen je prigovor da glasači s Jaruna i Brezovice daju glas zajedno s građanima koji žive na obali Jadranskog mora. Također je Plenković kazao da je zadržan razmjerni izborni sustav za što smatraju da osigurava najbolju zastupljenost svih političkih faktora u Hrvatskoj. Odgovarajući na pitanja novinarke koja je baza za izračun broja glasača u izmjenama zakona, ministar Malenica je kazao da je registar birača jedini relevantni dokument za izradu ovog dokumenta jer na kraju glasuju birači. Problem je što na popisu birača imamo pola milijuna više birača nego je popisano punoljetnih državljana na zadnjem popisu stanovništva. Ministar je kazao da drže da su podaci u registru birača točni. Nije želio ulaziti u raspravu u vjerodostojnost podataka u registru birača kao ni u popisu.
Odgovarajući na pitanje zašto Novi Vinodolski strši u osmoj izbornoj jedinici i je li to ‘frankeštajn’ izborna jedinica kao što to kaže SDP, ministar Malenica je kazao da su iz oporbene stranke licemjerni i da kad su donosili promjene kad su bili na vlasti nisu se ni savjetovali s javnosti i da su se vodili preporukama Ustavnog suda da odstupanja budu što manja. Promjene nisu rađene zbog ministra Olega Butkovića.
Kritički osvrt na Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama
Grad Zagreb je podijeljen na tri izborne jedinice: I. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Peščenicu-Žitnjak, Podsljeme i Trnje s ukupno 311.506 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 306.638, II. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete s ukupno 162.592 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 161.614 i VI. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Brezovica, Novi Zagreb-zapad, Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever s ukupno 293.033 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 290.689.
Zagrebačka županija je podijeljena u četiri izborne jedinice: I. koja obuhvaća: Veliku Goricu, Kravarsko, Orle, Pisarovinu, Pokupsko i Rugvicu s ukupno 77.207 popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 76.647 stanovnika, II. koja obuhvaća: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelinu, Vrbovec, Bedenicu, Brckovljane, Dubravu, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseku i Rakovec s ukupno 88.545 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 87.063, III. koja obuhvaća: Bistru, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu i Pušću s ukupno 17.356 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 16.914 i VI. koja obuhvaća: Jastrebarsko, Samobor, Svetu Nedelju, Zaprešić, Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak s ukupno 116.877 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 116.080.
Koprivničko-križevačka županija se dijeli prema prijedlogu na: II. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Križevce, Gornju Rijeku, Kalnik, Rasinju, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec s ukupno 35.367 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 34.952 i IV. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Đurđevac, Koprivnicu, Drnje, Đelekovac, Ferdinadovac, Golu, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivničke Brege, Koprivnički Ivanec, Legrad i Molve s ukupno 65.854 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 64.985.
Sisačko-moslavačka županija se dijeli na: V. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hrvatsku Kostajnicu, Novsku, Donje Kukuruzare, Hrvatsku Dubicu, Jasenovac, Lipovljane i Mjur s ukupno 20.684 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 20.621 i na VII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Glinu, Kutinu, Petrinju, Popovaču, Sisak, Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinsku Ves, Sunju, Topusko i Veliku Ludinu s ukupno 118.919 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 117.255.
Primorsko-goranska županija se dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Bakar, Čabar, Delnice, Kastav, Vrbovsko, Brod moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klanu, Lokve, Matulje, Mrkopalj, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu i Viškovo s ukupno 80.812 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 80.237 i na VIII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Cres, Crikvenicu, Kraljevicu, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatiju, Rab, Rijeku, Bašku, Dobrinj, Kostrenu, Lopar, Lovran, Malinsku-Dubašnicu, Moščeničku Dragu, Omišalj, Punat i Vrbnik s ukupno 184.607 stanovnika. popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 182.867.
Zadarska županija se prema prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Obrovac, Pag, Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljanu, Ražanac, Starigrad i Vir s ukupno 25.764 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 25.623 i na IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Zadra, Bibinje, Galovac, Kali, Kukljicu, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polaču, Poličnik, Preko i Privlaku s ukupno 134.092 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 132.737.
Splitsko-dalmatinska županija se dijeli na: IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir, Vrliku, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lečevicu, Marinu, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šoltu s ukupno 147.224 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 146.245 i na X. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hvar, Imotski, Komižu, Makarsku, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Bašku Vodu, Brela, Cista Provu, Dugi Rat, Jelsu, Lokvičiće, Lovreč, Milnu, Nerežišča, Podbablje, Postiru, Proložac, Runoviće, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepe, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavce s ukupno 276.183 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 273.904. Iz ovih podataka može se lako izračunati brojeve stanovnika novih izbornih jedinica i izračunati za njih broj birača na tisuću stanovnika. I. izborna jedinica ima 931 birača na tisuću stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiki 31. svibnja 2023. godine, II. 938, III. 910, IV. 949, V. 1.010 ( više birača od stanovnika ), VI. 898, VII. 976, VIII. 972. IX. 987 i X. 961, a Hrvatska 952. Iz ovih podataka slijedi da u Hrvatskoj ima u svim izbornim jedinicama birača s fiktivnim prebivalištem. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2021. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 31. svibnja 2023. godine više od 517 tisuća. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2017. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
Raspodjela broja zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama razmjerno važećim glasovima po izbornim jedinicama
HDZ-ov prijedlog novih izbornih jedinica zasniva se na modelu 10×14 zastupnika tako da se broj registriranih birača mora kretati unutar granica ± 5 posto od prosječnog broja birača 10 općih izbornih jedinica. Podatci o broju registriranih birača po izbornim jedinicama grubo odstupaju od stvarnosti jer veliki broj jedinica lokalne i područne samouprave ima više birača od stanovnika i punoljetnih državljana popisanih 2021. godine. Nova V. izborna jedinica ima 358.148 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 354.371 pa je odstupanje broja stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica sada – 7,47 posto pa bi razmjerno broju stanovnika imala 13 zastupnika, a nova VI. izborna jedinica ima 409.910 stanovnika popisanih 2021. godine, a prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. svibnja 2023. godine bilo ih je 406.769 i njeno odstupanje je 6,21 posto pa bi razmjerno broju stanovnika imala 15 zastupnika. Ostale izborne jedinice su unutar dopuštenih granica od ± 5 posto i imale bi 14 zastupnika.
Bolje bi bilo raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama računati prema važećim glasovima po izbornim jedinicama kako sam računao prema formuli zi = Vi / ∑Vi x Z ( Vi je broj važećih glasova u i-toj izbornoj jedinici, a ∑Vi je ukupni broj važećih glasova u općim izbornim jedinicama i Z je ukupni broj zastupnika u općim izbornim jedinicama ) nakon izbora za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine zaokružujući metodom većeg iznosa iza decimalnog zareza dobivenih rezultata po izbornim jedinicama. Za izbore 2020. godine za I. izbornu jedinicu prema mom postupku dobio sam 15 zastupnika, a profesor dr. sc. Čular 13, za V. 12 zastupnika, a profesor Čular 13, za VIII. 13 zastupnika, a profesor Čular 14, za IX. 15 zastupnika, a profesor Čular 16 i za X. 16 zastupnika, a profesor Čular 15, a u ostalih pet izbornih jedinica imamo oba po 14 zastupnika. Koristeći važeće glasove za raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama stimulirali bismo izlazak birača na izbore.
Slavica Lukić je 29. svibnja u Jutarnjem listu napisala: „Plenković će ostati upamćen kao premijer koji je bio savršeno nezainteresiran provesti ijednu iole važnu reformu. Eto vam gospodo – tražili ste, gledajte. Htjeli ste da ujednačimo broj birača po izbornim jedinicama. I jesmo – razlika je sada manja od 2,3 posto. Puku formu smo zadovoljili. To bi bio sukus ponuđene “mini izborne reforme” na koju je vladajuća većina prisiljena odlukom Ustavnog suda.
To je reforma “ovdje uštipni – ondje dodaj”, Koprivničko-križevačkoj odreži, Podravsko-virovitičkoj zalijepi, u isti lonac uguraj Pag i Petrinju, Vir i Kutinu. I sve to na temelju popisa birača u koji nitko, pa ni Plenković i njegov ministar Malenica, koji su prije tri dana novinare uvjeravali da predstavlja vjerodostojan izvor podataka – iskreno ne vjeruju.“
HOP na Telegramu
