Morski divovi – sjevernoatlantskim plavim kitovima prijete vjetroturbine
JOŠ MALO O ŠTETNIM UTJECAJIMA VJETROELEKTRANA
VJETROELEKTRANE UBIJAJU KITOVE
Novi dokumentarni film pod naslovom „Bačeni u vjetar“ (Thrown to The Wind) ukazuje na uznemirujuću činjenicu koju „zeleni“ rijetko, ako ikad spominju o svojim poželjnim vjetroelektranama: one ubijaju morske životinje.
Ispostavilo se da vjetroelektrane postavljene u (na) more, te ogromne, bučne, metalne rugobe koje nagrđuju krajolik i obale, ubijaju, između ostalih oblika morskog života, kitove i delfine. „ U dokumentarnom filmu Bačeni u vjetar spominje se iznenađujući glasan zvuk, od mnoštva decibela, što ga ispuštaju ta sredstva vjetrene industrije, koji se mjeri najsuvremenijim hidrofonima“ kaže producent Jonah Markowitz.
„Ovaj film, osim toga, pokazuje da je povećani promet brodovima, zbog potreba vjetrene industrije, izravno povezan sa ugibanjem kitova“. Zbog rastuće vjetrene industrije sjeveroatlantskom plavom kitu već prijeti izumiranje; u svega nekoliko godina njegova se populacija smanjila sa 400 na 340 jedinki.
Sjevernoatlantski plavi kit
„Od 1. prosinca 2022. naovamo zabilježeno je ugibanje više od 60 kitova svih vrsta na istočnoj obali SAD-a. Broj uginulih kitova znatno se povećao nakon 2016. godine, kada se vjetrena industrija počela zahuktavati“, dodaje Markowitz.
(Vezano uz ovu temu: Mnoge vjetroelektrane u Škotskoj pogone generatori s dizel gorivom koji, što je još veća ironija, otpuštaju hidrauličnu tekućinu u okoliš i tako ga zagađuju.) Gje su tu „zeleni“?
„Zeleni“ ne mare za životinje i okoliš: sve se vrti oko NOVCA
Mnogobrojni dokazi o tome – koji su bili podastrti vlastima u nadi da će zaustaviti širenje vjetroelektrana – naišli su na gluhe ili nehajne uši. Unatoč stalnim upozorenjima od strane vodećh udruga za zaštitu okoliša i vrhunskih znanstvenika iz Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), projekti izgradnje vjetroelektrana nesmetano se provode, kao i obično.
Osim pretnje koju predstavlja buka izražena mnoštvom decibela, kitovima, delfinima i drugim morskim životinjama šteti promet brodovima povezanim s vjetroelektranama „u područjima gdje dosad nije bilo takvog prometa“ – navodi se u izvještaju.
Što se tiče buke, kitove dezorijentiraju zvukovi koje čuju, zbog čega se mladunci odvajaju od svojih majki, te bivaju izloženi opasnosti, jer zalaze u područja gdje prometuju brodovi ili gdje je lošija „ponuda“ hrane. Isti ljudi koji guraju „zelenu“ energiju vjetra glasno su, pak, histerizirali tijekom vladavine predsjednika Trumpa kada su ga optužili da odvaja djecu od njihovih majki na južnoj granici SAD-a. Iako vjetroelektrane čine isto to morskim sisavcima tako što odvajaju bebe kitova i delfina od njihovih majki, izvrgavajući ih preranoj smrti, „zeleni“žele još, još i još vjetroelektrana.
No, ovakvo širenje vjetroelektrana uopće ne bi bilo moguće da nije milijuna dolara mita koje je vjetrena industrija poslala barem trima glavnim organizacijama za zaštitu okoliša kako bi dobila njihov blagoslov. Svi imaju svoju cijenu, a skupine za zaštitu okoliša s ne baš bajnom etikom i moralom lako je natjerati da podrže stvari koje štete okolišu ako im, naravno ponudite dovoljno novca. U ovu shemu također su uključeni i „tehnološki divovi“ (najdominantnije kompanije iz oblasti informacijske tehnologije). Facebook je, primjerice, cenzurirao objavljen tekst o povezanosti ugibanja kitova i vjetroelektrana postavljenih u more nedaleko od istočne obale SAD-a.
„Jasno je da američka javnost i naši predstavnici ne mogu vjerovati NOAA-i i Uredu za upravljanje energijom oceana (BOEM), dvjema vladinim agencijama koje već godinama, i uvijek iznova, izdaju povjerenje javnosti, služeći se moćnim industrijskim interesima“, napisao je Michael Shellenberger u članku za New York Post. Može li biti išta manje održivo od velikih metalnih struktura postavljenih u vode u kojima žive krhki, često ugroženi morski oblici života? U kojem trenutku društvo počinje uviđati činjenicu da je „zelena“ energija čista podvala koja rađa većom štetom negoli koristima za naš planet?
The World Wide Fund for Nature (WWF) is a Swiss-based international non-governmental organization founded in 1961. that works in the field of wilderness preservation and the reduction of human impact on the environment
Jedan komentar:
Svijet je malen. I mlad. ’61. i moja je godina. Ovo je civilna organizacija ratne industrije. Toliko o švicarskoj neutralnosti. Ekologija je klopka za lakovjerne. Tu će se mladi aktivisti okupljat oko nerješivih problema svijeta. Celzijev stupanj gore, dva dolje, ocean pedalj više, malo niže. Ti problemi ne postoje. Ali oni drugi, itekako. Samo, rat se ne smije zaustavljat. Ni po koju cijenu.
„Zeleni“ su stvarno još zeleni, treba da sazriju da bi shvatili da čine veću štetu od koristi (znaju oni to dobro).
Klimatski zločin – dešava se depopulacija ljudi u ime ljudskih prava
Globalna financijska elita drži pod kontrolom svaki sektor proizvodnje, opskrbe hranom, dostupnosti energije i, doista „klimatskih promjena“ Da, klimatskih promjena izazvanih čovjekovim djelovanjem, ali ne onih koje su navodno temeljene na ugljiku i ovisne o čovjekovom ugljičnom otisku, već na vrlo sofisticiranim tehnikama modifikacije okoliša.
Vjetroturbine na moru
Što je ubilo kita?, dokumentarni film
Zbog čega su nasukavanja kitova u porastu? Paleoantropologinja Ella Al-Shamahi pridružuje se morskim detektivima u utrci da dođe do odgovora. Kad se kit nasuče, to mjesto odmah postaje “mjesto zločina”. Tim znanstvenika žuri da pregledaju truplo nekoliko sati nakon njegove smrti, otkrivajući pritom tajne svakog tog golemog tijela i uzroka smrti. Ekstremne vremenske prilike, zagađenje bukom, (brodski promet, vjetroelektrane), toksični spojevi i mikroplastika među šokantnim su otkrićima koja oštećuju organizam tim divovima oceana. Jasno je to upozorenje o utjecaju koji ljudi imaju na okoliš.
Gdje je tu WWF koji jako „brine“ o ugroženim vrstama. Po svemu sudeći oni imaju isti plan – smanjiti ljudsku populaciju pod izgovorom zaštite izumiranja ugroženih životinjskih vrsta i spašavanja planete Zemlje.
Kratki (sarkastični) izračun koji je „ne tema“ ovog teksta za „zelene“ i ugljični otisak:
Samo jedan Faktografov prdež, u jednom danu, može proizvesti 2,5 tisuća galona metana što je oko 20 puta više nego što ga proizvede prdež jedne krave (130 galona) – (istinom protiv laži)
Nešto novih naslova
Nizozemska pokreće najveći projekt za pretvaranje energije vjetra u vodik, evo detalja
Piše M. I.
Nizozemska najavljuje velike planove za razvoj najvećeg projekta za pretvaranje energije vjetra u vodik u Sjevernom moru. Prošlog prosinca tamošnja vlada je izjavila da namjerava nastaviti s proizvodnjom vodika u moru, a sada je Ministarstvo za klimatsku i energetsku politiku objavilo odabir lokacije na temelju postojećih planova za razvoj vjetroelektrana na moru i postojećeg plinovoda.
Odabrana lokacija je zona vjetroelektrana Ten noorden van de Waddeneilanden koja se nalazi 30 nautičkih milja od sjeverne obale Nizozemske u Sjevernom moru. Vlada je proučavala lokaciju u svojim planovima za dodatni razvoj offshore vjetroelektrana.
Odabrana lokacija prostire se na gotovo 30.000 kvadratnih hektara i vlada izvješćuje da postoji snažna potpora za projekt u regiji Groningen.
Postrojenje će imati kapacitet za proizvodnju 500 megavata (MW) zelenog vodika godišnje, a očekuje se da će postati operativno 2031. godine.
Nizozemska vlada ima za cilj izgraditi kapacitet za proizvodnju četiri gigavata vodika iz obnovljivih izvora energije u postrojenjima na kopnu do 2030. godine.
Novo postrojenje vodika bit će povezano s pučinskom vjetroelektranom na obali sjeverne pokrajine Groningen, gdje bi se vodik mogao transportirati na kopno korištenjem postojećeg plinovoda za prirodni plin.
Nizozemci do 2035. žele dostići nultu emisiju štetnih plinova !?
Stiže milijardu eura investicija: Susjedi grade devet elektrana za proizvodnju struje iz Sunca i vjetra – Srbija
UPOZORENJE REVIZORSKOG SUDA
Zelena dilema u EU: ‘Obnovljivi izvori energije na moru ne smiju škoditi društvu, ni okolišu’
VL
Autor: Hina 19.09.2023. u 11:37
Europska komisija nije do sada dovoljno uzimala u obzir utjecaj na okoliš, upozoravaju revizori, naglasivši da bi instalacija novih vjetroelektrana na moru „mogla biti štetna po morski okoliš, kako na površini, tako i u podmorju”
Ubrzana instalacija vjetroelektrana na moru u Europskoj uniji otvara “zelenu dilemu” budući da je zaštita klime možda u sukobu s očuvanjem prirode, upozorio je Revizorski sud EU-a (ECA).
Da bi ublažila klimatske promjene, EU je u proteklih 15 godina u ‘plavi’ energetski sektor uložila gotovo 17 milijardi eura, konstatira ECA u izvješću objavljenom u ponedjeljak.
Bojite li se klimatskih promjena?
• Da, oluje i požari su sve razorniji, očito je da se nešto događa 6952 glas/ova
• Ne, svake godine ima i nevremena i požara 3492 glas/ova
• Mislim da je sad još i dobro, što nas sve čeka 5812 glas/ova
“Ruska invazija na Ukrajinu naglasila je važnost energetske neovisnosti EU-a, a naša mora možda su dio rješenja”, rekao je revizor Nikolaos Milionis. “No, EU ne bi trebala težiti plavoj revoluciji pod svaku cijenu: obnovljivi izvori na moru ne smiju u značajnoj mjeri škoditi društvu, ni okolišu”, upozorio je Milionis.
Europska komisija nije do sada dovoljno uzimala u obzir utjecaj na okoliš, upozoravaju revizori, naglasivši da bi instalacija novih vjetroelektrana na moru „mogla biti štetna po morski okoliš, kako na površini, tako i u podmorju”. Problem su i uglavnom neriješeni sukobi s ribarskim sektorom i tek rijetki slučajevi suradnje zemalja EU-a koje dijele more na zajedničkim projektima.
“To rezultira propuštenim prilikama za efikasniju upotrebu morskog prostora”, ističe ECA u izvješću.
Proširivanje kapaciteta za proizvodnju struje na moru mogli bi pak usporiti rizici u opskrbi ključnim sirovinama, koje trenutno gotovo isključivo stižu iz Kine, napominju, upozoravajući da nabavu ugrožavaju i aktualne geopolitičke napetosti.
Pozvali su Europsku komisiju da bolje prouči utjecaj vjetroelektrana na morske ekosustave, bioraznolikost i na obalne zajednice, da bolje iskoristi prostor i podrži nove tehnologije za proizvodnju energije na moru.
LIDERI NAJRAZVIJENIH ZEMALJA RAZIŠLI SE NAKON LAPRDANJA NA SUMMITU G20, BEZ KONKRETNIH ZAKLJUČAKA O „ZELENOJ TRANZICIJI“ ZA KOJU TREBA 4000 MILIJARDI DOLARA!!!
Iako je održan pod egidom „Jedna zemlja, jedna obitelj, jedna budućnost“ summit G20 u New Delhiju nije iznjedrio jedinstvo i dogovor o ubrzanju zelene tranzicije i dodatnim ciljevima koje najveće ekonomije svijeta trebaju ostvariti, primjerice, na smanjivanju emisije CO2. Najveće ekonomije svijeta koje godišnje emitiraju 80% globalne emisije CO2 obvezuju se pružiti financijsku pomoć manje razvijenim zemljama za njihove investicije prijelaza s fosilnih na tehnologije s niskim emisijama CO2.
Zato je potrebno, da se to ostvari do 2050. godine, po procjeni oko 5,9 tisuća milijardi dolara, a iznos godišnje pomoći nerazvijenim ekonomijama oko 100 milijardi dolara. Nastavit će se poticati napore da se utrostruči kapacitet obnovljive energije na globalnoj razini, ali ne preuzimajući pri tome obvezu potpunog ukidanja korištenja ugljena ili fosilnih goriva u proizvodnji električne energije !?
Dakle sve je jasno, fosilna goriva su na prvom mjestu, a obnovljiva „zelena“ energija je samo kozmetika za javnost.
I još nešto malo o hrvatskoj brizi o okolišu.
Projekat „Zasadi sa „HPB-om“
Pridružite se i vi akciji „Klikni i posadi stablo“ i postanite dio najvećeg ekološkog projekta „Rezolucija Zemlja“. Sve što trebate napraviti je na ovom linku popuniti ime, prezime i e-mail adresu, a mi se obvezujemo za svakog potpisnika zasaditi jedno stablo. Nakon prijave na e-mail ćete dobiti lokaciju naše zajedničke šume i „dokument“ Rezolucija Zemlja s vašim digitalnim potpisom za uspomenu. Lijepo i krasno!
Da, posadit ćemo stablo da bi Zagrebačka Gradska Plinara na području Volovčice u Zagrebu ovih mjeseci, gdje mijenja novi plinovod, buši i ruši sve pred sobom. Tomaševiću ti kao blizak „zelenima“, jer te to ne brine? Grmlje i drveće se devastira, (pa i korijenje drveća, ako smetaju postavljanju cijevi plinovoda u rovu), a oni su bili staništa nekoliko porodica ptica, ali bivaju uklonjena. To su primjedbe stanara Kolarove i Kosorove ulice u Zagrebu.
izvor: THEEpochTimes.com, NaturalNews.com Piše: Ethan Huff
Slobodna Dalmacija
Večernji list
HINA
https://istinomprotivlazi.eu/komentari/procitajte-dobro-cime-nas-godinama-truju-uz-blagoslov-svih-tzv-hrvatskih-predsjednika-i-premijera
https://www.vecernji.hr/vijesti/stize-milijardu-eura-investicija-susjedi-grade-devet-eletrana-za-proizvodnju-struje-iz-sunca-i-vjetra-1710726
https://www.vecernji.hr/vijesti/zelena-dilema-u-eu-obnovljivi-izvori-energije-na-moru-ne-smiju-skoditi-drustvu-ni-okolisu-1710426
Gerber Zorislav
HOP
HOP -portal na telegramu
