Nuklearno doba službeno je započelo 16. srpnja 1945. godine u 5:29 ujutro po novomeksičkom vremenu (SAD), kada su znanstvenici Projekta Manhattan, koji su izvodili prve nuklearne pokuse, detonirali Gadget, prvu atomsku bombu u povijesti.
SSSR/Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska, Indija, Pakistan, Izrael nisu objavile svoje testove, dok su SAD “deklasificirale” velik dio svoje nuklearne arhive i učinile dostupne slike.
Od tada su u ratu korištene 2 atomske bombe, a do 2009. godine detonirano je još 2418 nuklearnih naprava za pokuse, demonstraciju sile i propagandu…
Međutim, njihovo dokumentiranje nije jednostavno, a drugi izvori mogu pružiti drugačije podatke (primjerice prikupljanjem testova Države Izrael ili navodnih nuklearnih testova koje bi izvršila.)
Više od neširenja nuklearnog oružja, države s nuklearnim sposobnostima ili potencijalom zapravo su se borile pronaći i održati sporazume o zabrani pokusa, koji se smatraju ključnim za testiranje novih nuklearnih tehnologija.
Studija koja se temelji na podacima koje je prikupio Oklahoma Geological Survey Observatory između 1945. i 1996. navodi najmanje 2201 nuklearnih pokusa – bez obzira na to jesu li prijavljeni ili ne.
Od 1996. godine na snazi je Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), koji ni danas ne nailazi na potporu svih zemalja svijeta .
HOP
HOP -portal na telegramu
