Piše: Igor Drenjančević
“Timeo Danaos et dona ferentes”. Tako bi danas opisao ljude koji kroje sudbinu svijeta, dok većina radi selfije i mirno prati ovo ludilo nezapamćeno u svjetskoj povijesti, a opet sa druge strane se pojavljuju “spasioci” od takvih psihopata ,koji nisu sposobni spasiti niti svoju dušu od vlastite narcisoidnosti.
Danas bi ova latinska rečenica ironično glasila ne vjeruj vlasti niti spasiocima od vlasti kada ti osobno darove taksijem dovezu pred vrata.
Sutra će te jednako olajavati da nisi dobar čovjek jer ne vidiš njihovu izmišljenu veličinu iza koje se krije zadnja duhovna bijeda koju agenda gura da bi vam grickala samopouzdanje.
Zlo koje ne vidi ništa osim sebe , nikoga na planeti, danas je na čelu političke elite, ali i one lažne aktivističke ekipe.
Da bi bijedna vlast opstala ona mora osmisliti svakakve bezvezne pokrete, nepismene aktiviste sa lažnim identifikacijskim i školskim zvanjima, ucjenjenu bankrotiranu ološ koja će uvijek “prokazivati i napadati” one stvarne aktiviste i borce za istinu.
Takva ološ često koristi upravo riječ ološ za druge, njuška po tuđim životima da bi prikrila svoju sramotu života, ucjenjuje i nimalo se ne bavi korupcijom, već smatra da je s desna Bogu , pa kao takva može ljude potcjenjivati, omalovažavati, okrivljavati da su oni postupili prema toj osobi nepravedno, sve da bi prikrila svoju vezu sa stvarnim hranidbenim lancem kojem pripada. Ipak najviše se otkriva istina kada je dovoljni odmak od njih.
Narod bi prvenstveno trebao postaviti pitanje zašto to netko radi?
Rade li to u ime samopromocije ili naroda? Najčešći razlog je da želi novac, fotelju i moć.
Koliko su takvi moćni najbolje se vidi iz cirkusa oko pandemije i uloge saborskih zastupnika u to vrijeme.
Nitko se nije usudio slova izreći o pogubnosti cjepiva i maski, bili su bijedni poslušnici agende i stvarno ih je bilo bijedno gledati sa maskama u Saboru, kao pokunjeno roblje.
Danas u Saboru, kada je većina cijepljena neki od njih organiziraju skupove protiv cjepiva. Kakva korist kada je agenda uspjela cijepiti narod. Kažu u brojci od tri milijarde u svijetu?!
Kada je trebalo nije ih bilo nigdje, kao i 95% novinara. Sudaca. Političara. Policajaca.
S druge strane aktivisti koji pojma nemaju o medijima, lupetaju na nekakvom znanstvenom skupu, zubar bez ijednog ozbiljnog stručnog rada o medijima u samoproglašenom znanstvenom skupu glumi znalca o medijima i to se zove znastveni skup?
Meni se čini da narcisoidnost je osnova takvih skupova…nema to previše veze sa pomoći ljudima.
To vam je kao da netaletirani pjesnici objavljuju svoje škrabotine kao neku ozbiljnu literaturu.
Ili kad nepismenim bivšim nogometašima sa osam razreda škole daješ nezasluženo službeni auto, ne da bi prihodio za tvrtku, već da bi taj bijednik okolo obilazio dovoljnu količinu budala i prodavao im gustu maglu da je baš on, neradnik i niškorist domoljub koji će spasiti ovu opljačkanu zemlju. I takav bezveznjak na kraju se kandidira za predsjednika države Hrvatske. U takvoj bijedi duha mi živimo.
Nikakvi izbori to neće promijeniti jer smo pali na ispitu u vrijeme pandemije.
Sudstvo je takvo da neki siromašak ukrade pivsku limenku i zaglavi u zatvoru 14 mjeseci, a makarska slikarica kada proda tuđi auto ne radi kazneno djelo iako je makarska policija raspisala tjeralicu za vozilom. Njoj se vjeruje jer živi u maminoj vili, a siromašku ne, pa treba guliti 14 mjeseci.
I uz sve suce, policajce, službenike, aktiviste, saborske glumce i udrugaše nama je sve gore. Pita li se netko čemu oni služe i nije li to samo jedan hranidbeni lanac koji dobro živi od narodnih budala?
Agendaška glasila ne vide crte po nebu kao nešto bitno, kamoli oboljele nakon cjepiva, neki zastupnici vide, ali dovoljno kasno za neke posljedice.
Ne vide ilegalno društvo u Davosu koje glumi svjetsku vlast, ne vide nekakvog Schwaba koji glumi agendaškog psihopatskog Boga i svima soli pamet. Ne vide niti Kill Billa, već nekakvog filantropa koji se brine o svjetskom zdravlju.
Kada bolje razmislim još su Ukrajinci i bolje prošli, bar znaju od kuda će doletiti neka raketa, kod nas više ne znaš koji je broj budala i izdajnika u hranidbenom lancu agendaša i “rakete laži se od svuda lansiraju”. Toliko mržnje od onih koji se zalažu za toleranciju ne vidjeh.
Narod je potpuno prepušten samom sebi i sposobnosti preživljavanja , kada uvidi tko mu je vlast, a tko aktivist. Gadljivo je sve to gledati oko sebe. Zlu se klanja većina budala jer misle da će tako opstati i zaboravljaju mudre riječi;
“Ta zašto baš čovjek, kojega je Bog obdario razumom i slobodnom voljom, zašto baš čovjek mora biti najgori među svima stvorenjima? O, koliko nas mora boljeti taj nehaj prema Bogu u današnjem svijetu, kad se sjetimo onih lijepih riječi sv. Grgura pape upropovijedi na blagdan Sveta Tri Kralja: »Sve su stvari posvjedočile, da je njihov Stvoritelj došao na svijet. Priznala su ga nebesa, jer odmah šalju zvijezdu. Priznalo ga je more, jer pod njegovim nogama postaje kao cesta. Priznala ga je zemlja, jer se prigodom Njegove smrti trese. Priznalo ga je sunce, jer sakriva zrake svoga svjetla (na Golgoti). Priznalo ga je kamenje i stijenje, jer se prigodom Njegove smrti raspucalo. Priznalo ga je podzemlje, jer je tom zgodom vratilo mrtve, koje je sakrivalo.«Jedino ga nisu priznali nevjerni Židovi, koje je bio obdario tolikim dobročinstvima. A isto tako neće da ga priznaju pravim kršćanskim životom danas toliki ljudi, koji su primili još veća dobročinstva od Boga. Tada se još čude, da tolike nevolje biju svijet. “- 7.1.1945. Alojzije Stepinac.
Amnezija je najgora bolest ovog naroda koji i danas kao i nekada bježi iz svoje zemlje po svijetu, umjesto da se izbori za sebe. Puna su nam usta povijesti, a zaboravljamo dvije krucijalne rečenice: „Navik on živi, ki zgine pošteno”
“Gospoda vam izgledaju veliki jer klečite; ustanite da vidite koliko su mali!”
U Novu godinu ulazimo sa problemima koji nas muče trideset godina, jer se na političkoj sceni izmjenjuje uvijek isti hranidbeni lanci. To vam je kao kad gledate dvije “domaće serije” na Nova TV , ali u različitim ulogama.
Naša sadašnjost je okupirana za uvijek iste ljude, u medicini jedino vrijedi mišljenje kad Markotička nešto provali, u historografiji kada Klasić nešto govori ili tip povjesničara takvog tipa, bio on desno ili lijevo…u novinarstvu dežurni pametnjakovići su Dežulović ili Rudan, pa je i sama država postala selo moje maleno…a bivši udbaši danas su najcijenjeniji borci protiv udbe….mjerilo za toleranciju u našoj medijskoj slici je Pupovac. Mediji koji su policijskim metodama zastrašivali javnost u doba pandemije, najčitaniji su mediji i njima se uzgred svega najviše vjeruje.
Opće moralno rasulo stvara budućnost za Nepalce, a Hrvatima je draži njemački plandemijski teror ili irska šizofrena klima od vlastite domovine ili borbe za nju u takvoj situaciji.
Previše krivimo vlast da bi prikrili vlastitu političku depresiju. S takvim “snovima” kročimo u još jednu novu godinu.
HOP
HOP -portal na telegramu