PRIRODNM KRETANJEM STANOVNIŠTVA IZGUBILI SMO U 2023 GODINI
23.195 STANOVNIKA
mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Hrvatska je od popisa 2011 do popisa 2021 godine izgubila 413.056 stanovnika s prosječnimgubitkom godišnje više od 41 tisuću stanovnika. Za taj period prirodnim kretanjem prema podatcima Državnog zavoda za statistiku izgubili smo 159.403 stanovnika, a migracijskim kretanjem 112.269. Ukupni gubitci prema podatcima Državnog statističkog zavoda iznose 271.762 stanovnika, a to je za 141.393 stanovnika manje od gubitka prema popisu 2021 godine.
Imamo li mi stvarno 3.871.833 stanovnika pitaju se demografi? Prema procjeni Državnog
zavoda za statistiku od popisa 2021 godine prirodnim kretanjem izgubili smo 51.609
stanovnika, živorođeno je 75.547, a umrlo je 127.156 stanovnika. Broj živorođenih u 2023
godini je 33.636, a umrlo je 52.38 osoba. Hrvatska je tijekom 2023 godine izgubila 23.195
stanovnika.
U Hrvatskoj je bilo 19 svibnja 2021 godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana
popisanih 2021 godine, a 31 svibnja 2023 godine više od 517 tisuća, a od toga srpske manjine
oko 50 tisuća. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar unutrašnjih poslova
Davorin Božinović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača
i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2017 godine je prema izjavama
bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko
270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića
o sprječavanju brisanja tih birača.
II. PRIRODNO KRETANJE
STANOVNIKA PO MJESECIMA U
2023 GODINI
PRIRODNO KRETANJE
mjesec
živorođ.
umrli
prirast
I.
2.949
6.262
-3.313
II.
2.839
5.956
-3.117
III.
2.866
5.304
-2.434
IV.
2.502
4.582
-2.08
V.
2.683
4.174
-1.491
VI.
2.962
4.209
-1.247
VII.
2.883
4.288
-1.405
VIII.
3.123
4.891
-1.768
IX.
2.922
4.226
-1.304
X.
2.794
4.286
-1.492
XI.
2.66
4.202
-1.542
XII.
2.453
4.455
-2.002
Zbroj
31.183
52.38
-23.195
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu
za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom
do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim
izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 %
dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za
napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana.
Od izbora za Hrvatski sabor 2003 godine svi izabrani zastupnici srpske
nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
Hrvatski sabor je dvotrećinskom većinom glasova spriječio održavanje referenduma o izbornim zakonima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014 I 2018 Godine s obrazloženjem da građanske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“ nisu
skupile dovoljan broj valjanih potpisa za održavanje referenduma. Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog sudaMiroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Političkisustav Hrvatskog sabora i potpredsjednica Vlade magistrica agronomije Anja Šimpraga nisujoš odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45 i 72 Ustavu Republike Hrvatske? Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45 i 72 Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19 svibnja 2023 godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama.
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5 srpnja 2020 godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014 godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je
izabralo maksimalno 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014 godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je
35,64 puta manje od broja potpisnika peticije.
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj
nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13 veljače 2015 godine
spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.
Na izborima 5 srpnja 2020 godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema
Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1 srpnja 2020 godine. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore porijeklom i Hercegovine:
Nevenka Barbarića, Zdravku Bušić i Radoju Vidovića izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. U deset općih izbornih jedinica važećih glasova po zastupniku bilo je 11.704. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača ili po jednom zastupniku 3.622 što je 3,23 puta manje od broje važećih glasova u općim izbornim jedinicama.
Iz ove analize proizlazi da na nejednakost glasa birača 1,75 puta više utječu XI. i XII. Izbornajedinica od deset općih izbornih jedinica.
HOP
HOP -portal na telegramu
