Sinoć sam prvi put komentirao “kemtrejlse”. Začudilo me koliko ljudi je to popratilo, a još više začudili su me komentari da sam “teoretičar zavjere”, neka “zadržim to za sebe”, neka se “bavim cjepivima, da sam “šarlatan” itd. Istina, o zrakoplovstvu ne znam mnogo, ali opažati, misliti i postavljati (sebi i drugima!) pitanja – to znam i smijem.
Bjelovar
Sjedim tako jutros na zagrebačkom Dolcu na kavi sa suprugom, nebo je vedro, tu i tamo pokoji oblačak. Promatram prelete aviona. Dosta ih je. Svaki ostavlja trag. Snimam. Jutrošnji, međutim, nisu kao oni od nekidan. Jutrošnji su kao oni nekada. Kratko traju. Tragovi nestaju u nekoliko minuta. U čemu je “kvaka”? U čemu je razlika od onih u petak osim što su trajali su satima? Sve je isto, tu i tamo pokoji bjelkasti oblačak koji se “jedva” kreće, ništa ne upućuje na jaka zračna strujanja. Štoviše tragovi preleta rasplinjuju se u sitne oblačiće na mjestu gdje su nastali. Jedino mi pada na pamet je da je nedjelja. Jasno! Neradna nedjelja (ako me razumijete)!
VIROVITICA
S teorijom kemtrejlsa nije se složio ni moj dragi prijatelj, kontrolor leta Josip Lušić, a ni drugi iz zrakoplovne branše. Ništa čudno. S “teorijom” invazivnih cjepiva nisu se složili ni kolege liječnici. Ali kao što rekoh, (mislim da) znam misliti, a nešto znam i fizike.. Išao sam u matematički razred u srednjoj, u tome i matematici nisam bio loš, nakon biologije upisao sam i fiziku (pokazalo se nemogućim istovremeno studirati, biti asistentom na dvije katedre, raditi magisterij, polagati ispite na postdiplomskom … i trenirati atletiku..). To govorim jer ovo što želim s vama podijeliti oko postojanja ili nepostojanja “kemtrejlsa” zahtijeva nešto malo jednostavnih znanja iz fizike. Stoga ću zamoliti fizičare po struci da me isprave i demantiraju ako sam u krivu. Pozivam zato našeg poznatog vaksera Sašu Cecija i Zdeslav Hrepic da to učine. Zdeslav je predavao fiziku u Americi. Napisao je i zanimljivu knjigu iz praktične fizike, fiziku “za svaki dan”.
Sveta Ana
Prvo na što bih ukazao ljudima iz zrakoplovstva je da temeljno griješe kada govore o “kondenzacijskim” tragovima iza zrakoplova.Kondezacija iz plinovitog u tekuće stanje.
Na temperaturama gdje avioni lete, a one se spuštaju i na -60, ne možemo govoriti o kondenzacijskom tragu. Bijeli trag iza aviona nije kondenzat, već – inje, ledene čestice. Bijela je boja dokaz. Na ledenim česticama dolazi do difuznog raspršivanja svjetla u svim smjerovima koje daje bjelinu, slično kao u koloidnim otopinama koje zbog čestica postaju bjelkaste. To je poznato kao Tyndallov fenomen. Promotrite vodonosne oblake, nimbuse. Da li su oni bijeli ili tamni, gotovo crni?
Božjakovina
Naravno, ne pada mi na pamet da zbog pogrešne upotrebe zrakoplovnog termina, kolege iz zrakoplovstva nazovem šarlatanima, ali … da su površni – jesu! Godinama ne razmišljajući govore o “kondenzatima” – koji to nisu! Slično je s liječnicima koji cijeli život govore o “najboljem postupku u medicini”, a da se nisu potrudili da išta o tome pročitaju!
Kada se “preskoči” agregatno stanje tekućine, kada plin odmah pređe u krutinu, pojava se zove sublimacija. “Kondenzacijske” tragove ispravnije bi bilo nazivati “sublimacijski” (iako ni to ne bi bilo posve točno). Sublimaciju imamo npr. kod ugljičnog dioksida. CO2 hlađenjem prelazi iz plina odmah u krutinu, u tzv. suhi led. Nema tekuće faze. (Zašto je to kod CO2 tako? Zašto troatomski OH2 (H2O) ima tri agregatna stanja, a troatomski CO2 (O2C) nema? To je priča je za sebe, to je priča o najslabijoj od svih sila za koje znamo, priča o Van der Waalsovoj sili, sili bez koje život kojeg poznajemo NE BI MOGAO NASTATI!).
Ali tu postoji i finesa, dovoljno dobra da bi se opažajno mogli razlikovati kemrejlsi od “kondezata”! Finesa koja bi mogla poslužiti kao dokaz kemtrejlsa. A za to nam treba samo bolji dalekozor!
Bjelovar
Naime, ono što sam maloprije ispričao za “sublimacijske” tragove nije posve točno. Glede vode, “preskakanje” toga tekućeg stanja ipak ne bi bilo moguće niti onda kada bi para trenutno bila ohlađena na temperaturu apsolutne nule, na -273 stupnja! Vodena faza i tada bi nastala, ali trajala bi kratko, milijuntinku sekunde. Možda i kraće,
ali bi je ipak bilo! Prevedeno, to znači da vidljivi “kondenzacijski” trag aviona nije vidljiv može uz same ispuste motora, nego nastaje tek na nekoj udaljenosti! Avion, ništa pa “kondenzacijski” trag. Međutim to sa zemlje ne možemo vidjeti golim okom. Za to trebamo dobar dalekozor!
OSIJEK
Kemtrejlsi neće nastati sa “zadrškom”. Neće biti praznog prostora. Oni bi se morali vidjeti odmah kod ispusta. Provjerite!
Na slici je tipičan “kondenzacijski” avionski trag kojeg sam jutros snimio na Dolcu. Nakon 10 minuta više nije bilo ničega. Usporedite ga s kemtrejlsom!
Srećko Sladoljev
HOP
HOP -portal na telegramu
