Okrugli stol u Hrvatskom saboru – “Surogatstvo – eksploatacija žena i trgovina djecom”

U četvrtak 29. veljače 2024. u Hrvatskom saboru održan je Okrugli stol pod nazivom „Surogatstvo – eksploatacija žena i trgovina djecom“. Okrugli stol organizirala je udruga U ime obitelji i predsjednica Odbora Hrvatskog sabora za obitelj, mlade i sport doc. dr. sc. Vesna Vučemilović. Otvarajući Okrugli stol zastupnica Vučemilović istaknula je da je povod ovom Okruglom stolu dao Papa Franjo u govoru koji je održao u siječnju pred diplomatima akreditiranima u Vatikanu,  rekavši da je surogatstvo teška povreda dostojanstva žena i djeteta. Vučemilović smatra da je otvaranje ove teme važno budući da se često ističe da se kod surogatstva radi o altruističnom činu koji to zapravo nije, već se uvijek radi o eksploataciji žena i trgovini djecom.

Uslijedilo je izlaganje prof. dr. sc. Aleksandre Korać Graovac s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesorica Korać Graovac konstatirala je da je u Republici Hrvatskoj surogatno majčinstvo izrijekom zabranjeno, a za zdravstvenu ustanovu koja bi ga ponudila predviđen je i prekršaj. U hrvatskom zakonodavstvu, naglasila je Korać Graovac, surogatstvo pod određenim okolnostima predstavlja i kazneno djelo. „Surogatno majčinstvo ugrožava prava djeteta, a nerijetko i žene čije usluge ‘najma maternice’ se koriste.“ zaključuje. Profesorica Korać Graovac upozorila je da je Hrvatska kao članica Vijeća Europe i Europske unije pod određenim pritiskom da ipak prizna učinke surogatnog majčinstva ugovorenog i provedenog u inozemstvu, tako da bi se zaobišao hrvatski propis, čemu se, smatra, treba snažno protiviti.

Koordinator Deklaracije iz Casablance, pravni ekspert dr. sc. Bernard Garcia Larrain u svom je izlaganju naglasio da je surogatstvo lukrativna ekonomska djelatnost kojom pojedinci i organizacije iz bogatih društva iskorištavaju ranjivost žena koje se, prisiljene financijskim razlozima, odlučuju odreći vlastitih sloboda. „U današnjem globaliziranom svijetu nacionalno zakonodavstvo je esencijalno, ali zabrana surogatstva u nacionalnim zakonodavstvima nije dovoljna kako bi se stalo na kraj ovoj praksi. Ako država zabrani  surogatstvo, njezini građani i dalje mogu potpisati ugovor u inozemstvu i u svoju se zemlju vratiti s djetetom rođenim surogatstvom.“, istaknuo je Garcia Larrain. Konstatirao je da je svjetsko tržište surogatstva u stalnom porastu zbog nepostojanja međunarodnog ugovora koji bi ga regulirao što navodi kao razlog donošenja Deklaracije iz Casablanceza globalnu zabranu svakog oblika surogatstva koju su sastavili i potpisali pravnici iz 75 zemalja svijeta. „Ideja univerzalne zabrane surogatstva nije povezana ni s jednom religijom, političkim interesom ili ideologijom, nego je bazirana na neprolaznoj vrijednosti svake ljudske osobe.“, zaključio je Garcia Larrain.

Svoje iskustvo života kao dijete rođeno surogatstvom na Okruglom je stolu podijelila Olivia Maurel, glasnogovornica Deklaracije iz Casablance. „Roditelji mi nikada nisu rekli da sam rođena surogatstvom, no oduvijek sam znala da nešto nije uredu“, posvjedočila je Maurel koja je zbog osjećaja da je njezin život obilježen cijenom za koju je kupljena, kao i zbog činjenice da nije znala gotovo ništa o svojem podrijetlu, patila od niza problema s mentalnim zdravljem, odavala se porocima alkohola i droge te je višekratno pokušala počiniti samoubojstvo. Ne zadržavajući se samo na vlastitom iskustvu, Maurel je iznijela niz razloga u prilog teze da je surogatstvo nužno zabraniti na globalnoj razini. Smatra nedopustivim da se dijete svodi na razinu predmeta trgovine kojem se određuje cijena, koje se kupuje. Naglašava da dijete prema UN-ovoj Konvenciji ima pravo znati svoje podrijetlo. Maurel je istaknula da je biološki jedina osoba s kojom je dijete prenatalno povezano žena koja ga je nosila u svom tijelu i rodila. Djetetu se namjernim odvajanjem od te žene, možda biološke majke od trenutka rođenja nameće osjećaj napuštenosti. Glasnogovornica Deklaracije iz Casablance objasnila je da se kod surogatstva potpisivanjem ugovora ženu svodi na njezin reproduktivni kapacitet te ju se izlaže nerijetko neizdrživim i ponižavajućim zahtjevima naručitelja djeteta. Naglašava da surogatstvo iskorištava ekonomski i društveno ranjive žene koje se podvrgavaju trudnoćama visokog rizika. „Ne postoji pravo na dijete, to je tužno za neplodne parove, ali njihove želje ne mogu biti iznad prava djece“, poručila je Maurel i dodala: „Danas sam u Hrvatskoj jer računam da će ova nevjerojatna, snažna i predivna zemlja na međunarodnoj razini igrati važnu ulogu u izgradnji svijeta slobodnog od surogatstva za buduće generacije.“

Izvršna direktorica udruga U ime obitelji dr. Željka Markić naglasila je da svaki pokušaj uvođenja surogatstva u Hrvatsku na mala vrata predstavlja potporu zlostavljanju žena i trgovini djecom. Za razliku od procedure kod posvajanje djece, gdje posvojitelji prolaze razna testiranja i kontrole, naručivanje djeteta kroz surogatstvo ima samo jedan uvjet – da imate dovoljno novaca. Prestrašne posljedice takvog sustava potvrđuju brojne međunarodne afere koje su razotkrile lance pedofila koji su naručivali i kupovali djecu kroz surogatstvo da bi ih zlostavljali i prodavali.