Danas nam se nude električni automobili jer oni ne zagađuju zrak i gradove. Nudi nam se također i umjetno meso, što znači da ne ćemo imati potrebe za uzgajanjem domaćih životinja. No, kako proizvoditi električnu struju bez zagađivanja prirode, nitko se ne pita. Štitimo divlju, a uništit ćemo domaću u stoku. Kakav apsurd!
Kako stvari danas izgledaju, znanost nije ni blizu rješenja za naš pa ispada da nesvjesno sami sebi lažemo. Znanost je toliko uznapredovala da može uništiti život na našem planetu. Odgovore nemamo, ali imamo veliki broj aktivista koji promiču čistu energiju, čisti zrak ili zdravu hranu. Imamo, dakle, veliki broj teoretičara svega i svačega za koje se lijepe aktivisti koji o prirodi znaju jako malo ili ništa.
Jedni misle da se problem energije može riješiti uz pomoć vjetra, drugi rješenje traže u sunčanim panelima, neki nude korištenje vodika. Nije li možda upravo vodik glavni uzrok klimatskih promjena, dakle, zagrijavanja zraka te velikih poplava i suša? Možda su uzrok klimatskih promjena i zrakoplovi, ali nitko na to ne obraća pažnju. To može biti i precesija zemaljske osi koja traje 25 850 godina. Kako su znanstvenici stvorili umjetno meso i jest ćemo zdravu hranu, živjet duže i zdravije jer neki od njih misle da su preuzeli ulogu Boga.
Kad počnemo koristiti električna auta i umjetno meso ili kad počnemo jesti zdravu hranu proizvedenu u farmaceutskim firmama, neće više biti nikakvog zagađivanja ni oskudice hrane, zar ne? Stvorit će znanstvenici raj na planetu Zemlji.
Čini mi se da je znanost postala dogma i da joj nedostaje kreativnosti jer znanstvenici temelje svoju znanost na čudnim premisama, a njih prihvaćaju aktivisti koji o tome nemaju pojma. No, to nije dovoljno da riješimo problem energije i hrane. Prijeti nam mrak, povratak u kameno doba i nove bolesti. Današnja znanost nas može vratiti u kameno doba jer posljedice stoljetnog napretka danas susrećemo svugdje okolo nas.
Da bi razumjeli energiju, moramo dobro poznavati energiju planeta Zemlje jer energija svakog planeta se u jednoj točki susreće sa energijom Sunca. To su točke koje definiraju svaki planet i život na njemu. Ta su točke u kojima dolazi do stvaranja različitih stvorenja. Rođenje i nastanak života pokušava odgonetati biologija, a danas to još čine kemija i genetika. Dakle, svaka zraka Sunca otkriva nam razlike u životu svih stvorenja, a sa tim se u početku znanosti najviše bavila astrologija.
Sa životom se najmanje bavila fizika jer ona nam je pokušavala i objasnila neke fizičke fenomene na Zemlji. To su, međutim, bili samo detalji, ali ne i cjelovita objašnjena. Sve dok se nije pojavila kvantna fizika, koju još nismo sasvim razumjeli, klasična fizika je koristila detalje umjesto cjeline.
Kvantna fizika otvara nove horizonte u razumijevanju prirode, a kvantna mehanika nam otkriva što je cjelina i što jer energija. Cjelina je uvijek magnetizirana kugla jer iz svake njezine površinske točke izbija konstantno energija jednake veličine. Jezgra planeta Zemlje je šuplja magnetska kugla. U kugli se mijenjaju samo električne i magnetske sile, a energija je uvijek jednaka na svakoj njezinoj površinskoj točki.
Na svakoj točki površine magnetizirane kugle u nju ulazi energija sunca. Energija također izbija iz središta planeta Zemlje i vraća se prema središtu sunca. Da bi ispunili uvjete stvaranja, svaka najmanja kuglica se mora stalno vrtjeti oko svoje osi jer bez vrtnje oko nje nema energije i stvaranja.
Ove iznesene pojave nam mogu omogućiti izradu minijaturnih električnih generatora sa konstantnom proizvodnjom električne struje, ali u detalje još neću ulaziti. Takvi generatori se mogu koristiti za stanove, kuće, auta , brodove i tako redom, dakle, bez ikakvih fosilnih goriva.
Međutim, cilj ovog teksta je ukazati na zablude kemičara i genetičara. Neki od njih su preuzeli uloge Boga i misle da će stvoriti umjetnu hranu i besmrtni ljudski život, a hrana će se proizvoditi u farmaceutskim tvornicama. No, ako razumijemo život na planetu Zemlji, vidjet ćemo da zemlja proizvodi hranu za sva stvorenja. Hoćemo li sve divlje životinje hraniti tabletama? Dakle, planet Zemlja je majka, a Sunce otac svega što postoji na našem planetu.
Prva znanost koja se bavila ljudskim životom je bila astrologija, a ovu činjenicu ismijavaju mnogi današnji znanstvenici. Astrologičari su podijelili horoskop na 12 znakova i smjestili planet Zemlju u središte horoskopa ili kruga. Oni su prvi ukazali na razlike među stvorenjima u fizičkom i duhovnom smislu. Oni su prvi ukazali na stvaralačku ulogu sunca.
Za razliku od današnjih znanstvenika, oni se nisu mogli baviti detaljima jer za to nisu imali tehnologiju. Oni su razlikovali 4 kvadranta horoskopa koji su ukazivali na različitost stvaranja i promjene tijekom čovjekova života. U obzir su još uzimali i djelovanje drugih planeta. Sa problemom stvaranja života se danas bave genetičari, ali samo sa detaljima zbog današnje tehnologije. Na astrologijskom učenju je nastao i Novi zavjet. Oni su nam ostavili mnoge simbole koje mi ne razumijemo.
Recimo, ”šahovnica” ima 64 polja – 32 bijela i 32 crvena ili crna. Što su nam htjeli reći naši predci mi ne znamo. Nisu li nam možda ostavili poruku o kromosomima? Otkriva li nam išta sačuvani hrvatski pleter?
Zašto mi danas vjerujemo da postoji 46 kromosoma? Ta brojka se nigdje ne spominje osim u genetici, a šahovska ploča ukazuje na 64 kromosoma. U kabali broj 10 znači novi početak jer je 4+6 =10 =1. Naime, netko je koristio kabalu u kojoj je jako važan broj 22. Iz istog razloga semitsko pismo je imalo 22 slova. To bi značilo da polovica horoskopa ima 22 pozitivna kromosoma, a druga polovica 22 negativna 22, što bi nam dalo 44 kromosoma. Tom broju su još dodan muški i ženski kromosomi pa ih imamo 46. Osobno ne mislim da je taj broj kromosoma točan, ali genetičari su ga prihvatili kao činjenicu.
Na koncu zaključujem da je znanost postala dogma i kao takva je najopasnija po život na našem planetu. Znanost mora stalno propitivati prihvaćene paradigme ako želimo da ne postane dogma. Moramo mijenjati paradigmu o znanosti da bi se donekle približili stvarnosti života na planetu. Znanost nam pomaže u nekim stvarima, ali trebamo paziti i na njezine posljedice. Toliko smo bili sretni kad se otkrila plastika, a danas ne znamo što ćemo sa njom. Kad je stvorena atomska bomba mnogi su bili sretni, a danas je ona najveća opasnost po život na našem planetu.
Srećko Radović
HOP -portal na telegramu