PREMA ZAKLJUĆENOM POPISU BIRAČA ZA IZBORE ZA HRVATSKI SABOR 17. TRAVNJA 2024. GODINE JOŠ IMA 333.346 BIRAČA S OSOBNOM ISKAZNICOM VIŠE OD PUNOLJETNIH DRŽAVLJANA POPISANIH 2021. GODINE U HRVATSKOJ
Edo Zenzerović
Na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave i pravosuđa od 8. travnja bit će 3.511.086 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Prema izjavi bivšeg ministra uprave u Vladi predsjednika RH na popisu birača s prebivalištem u Hrvatskoj se nalaze birači s važećom osobnom iskaznicom. Broj punoljetnih državljana prema popisu 2021. godine bilo je 3,177.740 slijedi zaključak da je još ostalo 333.346 birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj. Fiktivnih birača ima po županijama: Zagrebačka 25.902, Krapinsko-zagorska 4.029, Sisačko-moslavačka 14.799, Karlovačka 6.302, Varaždinska 8.024, Koprivničko-križevačka 5.094, Bjelovarsko-bilogorska 7.231, Primorsko-goranska 25.142, Ličko-senjska 3.796, Virovitičko-podravska 7.376, Požeško-slavonska 7.875, Brodsko-posavska 19.014, Zadarska 23.673, Osječko-baranjska 20.932, Šibensko-kninska 10.997, Vukovarsko-srijemska 19.798, Splitsko-dalmatinska 45.593, Istarska 18.262, Dubrovačko-neretvanska 10.212, Međimurska 7.866 i Grad Zagreb 42.069. Na tisuću popisanih punoljetnih državljana 2021. godine po županijama je: Zagrebačka 106, Krapinsko-zagorska 40, Sisačko-moslavačka 127, Karlovačka 67, Varaždinska 61, Koprivničko-križevačka 61, Bjelovarsko-bilogorska 87, Primorsko-goranska 113, Ličko-senjska 106, Virovitičko-podravska 127, Požeško-slavonska 150, Brodsko-posavska 178, Zadarska 182, Osječko-baranjska 98, Šibensko-kninska 136, Vukovarsko-srijemska 168, Splitsko-dalmatinska 132, Istarska 114, Dubrovačko-neretvanska 110, Međimurska 93 i Grad Zagreb 67 birača. Gradovi i općine s devetsto do tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine:Dugo Selo 966 iz Zagrebačke županije, Novska 911, Petrinja 992, Sisak 915 iz Sisačko-moslavačke, Slunj 961 i Vojnić 916 iz Karlovačke, Bednja 975 i Varaždinske toplice 936 iz Varaždinske, Daruvar 912 i Garešnica 918 iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk 917, Lovran 913, Mali Lošinj 953, Opatija i Rab 978 iz Primorsko-goranske, Gospić 900, Plitvička jezera 943 i Senj 978 iz Ličko-senjske, Slatina 939, Suhopolje 964 i Virovitica 910 iz Virovitičko-podravske, Jakšić 941, Kutjevo 997, Lipik 900, Pakrac 948, Pleternica 952, Požega 925 i Velika 958 iz Požeško-slavonske, Cernik 984, Donji Andrijevci 933, Garčin 940, Nova Gradiška 977, Nova Kapela 909, Oriovac 937, Rešetari 946, Sibinj 959, Slavonski Brod 993 i Staro Petrovo Selo 976 iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru 948, Pakoštane 946, Poličnik 919 i Posedarje 921 iz Zadarske, Beli Manastir 933, Belišče 922, Bilje 914, Bizovac 916, Čepin 935, Darda 945, Đakovo 976, Đurđenovac 925, Kneževi Vinogradi 951, Koška 920 i Semeljci 914 iz Osječko-baranjske, Drniš 952, Knin 960, i Šibenik 903 iz Šibensko-kninske, Borovo 948, Ilok 971, Ivankovo 940, Nijemci 901, Otok 964 i Vukovar 935 iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat 913, Hrvace 968, Jelsa 976, Marina 967, Omiš 937, Seget 942, Supetar 943, Trilj 949, Trogir 965 i Vrgorac iz Splitsko-dalmatinske, Fažana 979, Labin 915, Medulin 999, Poreč 947, Pula 901, Rovinj 968 i Umag 974 iz Istarske, Blato 920, Korčula 911, Orebić 983 i Ploče 931 iz Dubrovačko-neretvanske. Gradovi i općine s više birača od popisanih stanovnika 2021. godine:Dvor 1.170 i Sunja 1.218 iz Sisako-moslavačke, Crikvenica 1.119, Malinska-Dubašnica 1.188, Novi Vinodolski 1.111, Omišalj 1.004 i Vrbovsko 1.001 iz Primorsko-goranske, Brestovac 1.026 iz Požeško-slavonske, Benkovac 1.275, Gračac 1.160, Nin 1.024, Obrovac 1.442, Preko 1.090 i otok Vir 1.255 iz Zadarske, Erdut 1.006 iz Osječko-baranjske, Skradi 1.153 i Vodice 1.099 iz Šibensko-kninske, Bošnjaci 1.030, Drenovci 1.090, Gunja 1.121, Stari Jankovci 1.028, Vrbanja 1.060 i Županja 1.096 iz Vukovarsko-srijemske, Gradac 1.193, Hvar 1.010, Makarska 1.104, Okrug 1.273 i Proložac 1.030 iz Splitsko-dalmatinske županije. Iz gore navedenih podataka slijedi zaključak da su birači s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj raspodijeljeni po graničnim županijama s Bosnom i Hercegovinom, Istočnom Hrvatskom i Jadranskom Hrvatskom. Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića prije lokalnih izbora 2017. godine moralo se iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj brisati 216.516 birača.
Grupe 4.., 5.. i 6. nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla. Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 17.980 pripadnika prema popisu iz 2021. godine, vlaška s 22, austrijska s 365, bugarska s 262, njemačka s 3.034, turska s 404, rumunjska s 337, poljska sa 657, rusinska s 1.481, ruska s 1.481, ukrajinska s 1.878 i židovska s 410. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona. Ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina koje su u grupi s romskom iznosi 10.220. Svi zajedno udruženi protiv kandidata romske nacionalne manjine nemaju nikakve šanse dobiti zastupničko mjesto u većinskom izbornom sustavu s relativnom većinom. U ovoj grupi od 2003. godine bili su zastupnici romske nacionalnosti. Zajedno s bošnjačkom nacionalnom manjinom s 24.131 pripadnika su: makedonska s 3.555, crnogorska s 3.127, slovenska sa 7.729 i albanska nacionalna manjina s 13.817 pripadnika. U ovoj grupi bili su zastupnici iz bošnjačke i albanske nacionalnosti. Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine.
HOP
HOP -portal na telegramu
