Japan je preslika tehnoloških dostignuća Zapada na istoku Azije, ali i jaka spona materijalnih vrijednosti Zapada i očuvanja duha japanskih tradicija i kulture Dalekog Istoka
U razdoblju nove industrijalizacije Japana utemeljeno je pet glavnih japanskih industrijskih regiona, razmještenih od Tokija na sjeveru do Fukuoke na jugu. Kejhin, kao dio regiona Kanto, u užem smislu uključuje aglomeraciju Tokio – Kawasaki – Jokohama. Čukjo Tokai, kao dio regiona Tokai, obuhvaća Čubu, a u užem smislu aglomeraciju Nagoju. Hanšin uz dijelove regiona Kinki, u užem smislu predstavlja aglomeraciju Kjoto – Osaka – Sakai – Amagasaki – Kobe. Setuči je južni dio regiona Čugoku. U užem smislu uključuje gradove na obalama unutarnjeg japanskog mora, a to su Hirošima, Kure, Fukujama, Kurašiki, Okajama, Takamacu i Macujama. Peta aglomeracija Kanmon u svome sklopu ima jugozapadni dio otoka Honšu sa prefekturom Jamaguči i sjeverozapadni dio otoka Kjušu sa prefekturama Fukuoka, Saga i Nagasaki.
Pozicije Japana u avioraketnoj i vojnoj industriji su slabije radi ograničenja i zabrane naoružavanja u većem obujmu nakon poraza Japana u Drugom svjetskom ratu. Vojni rashodi po japanskom zakonu ne mogu prelaziti 1% domaćeg bruto proizvoda. Po Ustavu Japan nema armiju, nego samo vojne snage za samoobranu. Strogo su mu zabranjeni proizvodnja i čuvanje nuklearnog naoružanja. Kamo sreće da je svijet ograničio i mnogim drugim zemljama proizvodnju i čuvanje nukelarnog naoružanja. Mnogi bi danas bili u manjem strahu od kataklizmične mogućnosti uporabe nukleranog naoružanja. Ali, japanske tvrtke proizvode elektroničke uređaje i dijelove za američke, europske i ruske proizvođače zrakoplova i raketne tehnike. Devedesetih godina Japan je počeo lansirati satelite sa vlastitim raketnim nosačima.
Današnji zapadni svijet promatra Japan kao inačicu zapadne zemlje na Dalekom istoku, bogatu zahvaljujući tome što je postao uspješna preslika zapadnog načina života i rada. No, sami Japanci se ne bi u potpunosti složili s tom tvrdnjom. Jer, japanski kapitalizam ima dosta sastavnica japanske tradicije. Kolektivne društvene vrijednosti japanske zajednice i socijalni sklad za Japance čine izvor moći i biznisa. Japanski primijenjeni oblik njihovog izvornog gospodarskog razvitka utemeljen je na oponašanju zapadnog modela. No, Japanci to rade ne gubeći iz vida svoju samobitnost. Na površini japanskog jezera blješte zapadni odrazi i naziru se zapadnjački obrisi, ali dubinski i u srži svoga bitka Japan ostaje netaknut. Nacionalna samosvojnosti Japanaca ovisi na povijesnom planu od njihove vjernosti osjećaju vlastite neponovljivosti. Iako su spremni parirati zapadnom tržištu, nositi zapadnu odjeću, svirati i slušati zapadnu glazbu i sakupljati pomno remek djela zapadnog slikarstva, Japanci nisu odbacili, niti su zaboravili niti jednu od vlastitih, brižno čuvanih i njegovanih tradicija. Tako je Japan izvrsni spoj i mješavina vlastitog i stranog upliva u načinu njihovoga života. Kad Japanci igraju bejzbol, oni prihvaćaju tu igru jednako onako kao da su je sami izmislili. Ipak, u tu igru Japanci unose i elemente vlastitih i izvornih japanskih tradicionalnih kultova o mladalačkom junaštvu i čistoti duha. Zapadnu odjeću prihvaćaju kao odoru, što je odraz njihovih skupnih vrijednosti. To je iz japanskog kuta gledano i dobar primjer uspješno provedene globalizacije. Jer,pojam samosvojnosti danas je skovan kao reakcija na svjetski val u nekoj oblasti, a ne kao znak razgraničenja od svojih susjeda.
Za japansku ekonomiju od životnog značenja je uvoz nafte i mineralnih sirovina, kao i izvoz finalnih proizvoda. Termoelektrane i nuklearne elektrane, također ovise od uvoznog goriva. Visok stupanj uvozne ovisnosti se ublažava politikom održivog razvoja. Prednost imaju uže stručno usavršavanje i usmjerenje na djelatnosti industrije, minijaturizacije u smislu usitnjavanja, te razvoj izvornih i energetski štedljivih tehnologija. To Japancima omogućava polučiti odlične ekološke i ekonomske učinke. Geopolitički položaj Japana je i samim letimičnim pogledu na japanski zemljovid vrlo složen. Njegov teritorij je nalik stajaćoj floti, što nije u stanju kontrolirati pomorske puteve, od kojih životno ovisi. Japan je neposredno okružen sa četiri nuklearne sile, a to su Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Sjedinjene Američke Države. Na japanskom teritoriju 2009. godine bilo je stacionirano 35 tisuća američkih vojnika. Oni su bili razmješteni u nekoliko vojno zračnih i vojno pomorskih baza. Zato za Japan s pravom možemo reći kako je to ekonomski div, ali geopolitički patuljak, uvijek u vjernoj sjeni Sjedinjenih Američkih Država. Takva geopolitička pozicija Japana možda neće biti vječna, s obzirom na njihovu duboko ukorijenjenu svijest o jedinstvenosti i predodređenosti.
Japan uporno provodi politiku reazijatizacije svoje vanjske politike, općenito gledano i gospodarstva. Teže na istoku azijskog kontinenta zauzeti vodeću poziciju na doista poseban način. Žele biti glavnom zvijezdom vodiljom u jatu zemalja Istočne Azije. I takvo njihovo stajalište ima uporišta u zbilji današnjice, samo uz teško ostvarivu pretpostavku možebitnog spoja japanske tehnologije i njihovih organizacijskih sposobnosti i kineskih prirodnih resursa i ljudskih potencijala. Onda bi to doista bio novi i ozbiljan čimbenik na svjetskoj geopolitičkoj pozornici. U stvarnosti ima malo izgleda za tako što, pošto su Japan i Kina tradicionalno ljuti i nepomirljivi suparnici. Na koncu, nije zgoreg spomenuti kako se u novijoj ekonomskoj literaturi pojavljuje i pojam Jakota. To je akronim naziva Japana, Koreje i Tajvana. Pritom se Koreja i Tajvan po uzoru na Japan odlučuju slijediti njegov već prokušani i u zbilji dokazano uspješni put razvoja. Japanski put je u biti preslika puta razvoja zapadnog tipa, ali uz prilagodbu izraženim i naglašenim japanskim kulturnim posebnostima. Ne kaže se uzalud kako Japanci žive po čvrsto ustrojenim, unutarnjim pravilima njihove konzervativne i tradicionalne sredine, ali su u radu i u poslu u potpunosti okrenuti ka tehnologiji budućnosti.
Dragan Ilić
HOP
HOP -portal na telegramu
