Pronađite svoj put bez napora. Njegujte ono što vam je prirodno. Poput cvijeta koji cvjeta bez napora, neka vaša jedinstvenost izroni. Slijedite svoje urođene sklonosti, jer vi ste projekt prirode koji se stalno razvija. Oslobodite se ideje da je za uspjeh potreban napor. Sutra upotrijebi malo manje sile. Svakog dana dopustite da se vaša prava priroda manifestira sve spontanije. O tome govori dr. Vittorio Caprioglio.
Znatiželja je stav, mentalni stav koji odbacuje pasivnost i poziva (ili uzrokuje) ispitivanje, tjera nas da istražujemo i učimo o svijetu, sastavljenom ne samo od ljudi, već i od stvari i iskustava.
Za marketing i brendiranje, znatiželja je temeljna. Astrofizičar Mario Livio kaže da je “slična gladi i može trajati cijeli život”. Da, učinimo da traje cijeli život! Jer radoznalost treba shvatiti kao želju za gledanjem i spoznajom, intelektualni poticaj za sebe i za druge, ali prije svega ljubav u spoznavanju i djelovanju prema nečemu.
“Ostanimo mladi i doček Nove godine možemo zvati svaki dan kada gajimo nadu. Star je onaj tko se prestane nadati, jer tko se ne nada ne djeluje i ne stvara… ono što nam treba je odnos između budućnosti i sadašnjosti koji sadašnjost čini punom budućnosti: Augustin je rekao da je nada “prisutnost budućnosti”, samo tako sadašnjost postaje mjesto pomlađujućeg djelovanja”. U nadi, prisutnost budućnosti je živa i vodi do akcije, da se osjećamo mladima i, zašto ne, da ponovno postanemo djeca! Za onu sposobnost (zapaženu, usađenu i nadanu!) djece, unuka, djece i mladih koja se izražava kroz gledanje, istraživanje, otkrivanje tipičnim pristupom onih koji su po prirodi okrenuti budućnosti. U razvojnoj psihologiji oduvijek su se proučavala takozvana “istraživačka ponašanja” okoline, predmeta i ljudi, posebice kod male djece, jer se smatraju maksimalnim izrazom znatiželje.
Znatiželja nije sinonim za inteligenciju i obrnuto, iako utječu jedna na drugu; zahvaljujući nagonu znatiželje tražimo odgovore na nova ili stara pitanja, čime povećavamo svoje znanje i postajemo “pametniji”, a zahvaljujući inteligenciji formuliramo nova pitanja i istražujemo alternative klasičnom viđenju stvari. Stoga ne čudi da je McKynsey u rujnu 2020. objavio članak pod naslovom „Šest načina razmišljanja za bolje rješavanje problema“, počevši s incipitom (ili ispod pojasa, kako bi rekli izdavači!) da čak i za više nedokučivih problema, postižu se bolja rješenja ili rezultati od dosadašnjih, odnosno gledanjem u budućnost i razmišljanjem o budućnosti. Od šest “mišljenja”, prvi, s pristupom otkrivanju, jest upravo “uvijek biti znatiželjan”! Drugi dokaz Znatiželju je potrebno njegovati, vježbati i… akumulirati! Pisci, filozofi, dramatičari, slikari, kipari, znanstvenici, matematičari, menadžeri i vođe bili su i uvijek će biti vrlo znatiželjni!
Znatiželja je motor znanja, otkrića i općenito rasta i evolucije te kao takva pozitivna pojava i “neizostavna” pokretačka snaga. Bilo da se radi o znatiželji prema ljudima (upoznati ih bolje, donijeti ili dati sud, pokazati ili probuditi interes itd.), ili prema predmetima, materijalima i raznim elementima.
Mitologija nikad ne iznevjeri, naprotiv! Zeus je dao Pandori kutiju, s naredbom da je ne otvara; međutim, mlada žena, koja je od Hermesa dobila dar lukavstva i znatiželje, nije ga sputala prema sadržaju vaze, s koje je maknula poklopac, oslobađajući tako sva zla svijeta iz vrča. Na dnu kutije ostala je samo jedna komponenta, nada, koja nije odmah izašla, a izašla je na kraju, kada je Pandora ponovo otvorila kutiju. Nije slučajno što se zove “posljednji koji umire”. Upravo iz ove mitološke priče proizlazi: “radoznalost je ženskog roda”! Treći dokaz Unatoč negativnoj konotaciji… …znatiželja ima vrlo važnu ulogu: pomislite samo na sva otkrića koja su dovela do toga da svijet bude onakav kakvim ga vidimo danas i, prije svega, prema čemu će nas dovesti u budućnosti! Transformacija (bilo kojeg oblika!), putanje (ili pokretači!), razvoj (rast) i, opet, prošlost, sadašnjost i budućnost.”- M.C. Ostillio.
HOP
HOP -portal na telegramu
