Washington je od 1800. američki glavni grad, kulturni i obrazovni centar, dok je New York poslovni centar Amerike i suvremeni američki Babilon
Kip Slobode u New Yorku visinom nadmašuje najviše antičke divovske kipove Kolosa s Rodosa i Kip Jupitera
Početkom 20. stoljeća ideju o utjecaju slobodnih zemalja na odlike i način stvaranja američke demokracije istaknuli su ponajviše filozofi Nijemac Hegel i Francuz Tocqueville. Prvi doseljenici na Zapadu bili su traperi i stočari, a njih su kasnije slijedili farmeri. Oni su u 18. i 19. stoljeću naselili goleme prostore od Atlantika do Tihog oceana. Traperi i stočari su po prirodi bili individualisti, a farmeri iako poklonici individualističkog ideala, već nisu mogli zamisliti život bez društvene zajednice. Idući duž granice američki farmer se nije mogao izboriti sam s Indijancima, čiju je zemlju prisvojio, izgradio kuću i raščistio zemlju od džinovskih stabala. Sam čovjek u prerijama središnje ravnice nije mogao urediti teren za pašnjak, niti u sušnim područjima dalekog Zapada izvesti irigacijske radove. Za sve te navedene potrepštine mogao je dobiti potrebitu pomoć samo u široj zajednici ljudi. Ulažući velika sredstva u zemlju bio je zainteresiran za suživot s drugim doseljenicima, čija bi nazočnost povećala cijenu zemljišta. Radi toga je ukazivanje pomoći novopridošlom farmeru smatrano znakom gostoprimstva. Sami doseljenici su se trudili brzo prilagoditi novoj sredini. To je podrazumijevalo i amerikanizaciju njihovim poznatim etničkim inženjeringom pretapanjem raznih naroda iz posve različitih civilizacija na tlu Amerike u jednu cjelinu. Tako se vremenom nitko od onih što su u nekoliko uzastopnih pokoljenja živjeli na tlu Amerike nije više mogao osjećati strancem, nego je bio svoj na svome.
Buran razvitak vodenih puteva u 19. stoljeću, pojava parobroda na rijeci Hudson 1808. godine i posebice razvitak željezničkog prometa, ne samo da su izmijenili krajolik Sjeverne Amerike, nego su i pojačali društveno povezivanje ljudi. Bili su spona ranije uzajamno prometno odvojenih i izoliranih komuna u jednu i jedinstvenu nacionalnu zajednicu. Razvile su se i veze uzajamne ovisnosti ranije udaljenih i izoliranih lokalnih općina i manjih gradova s ostalim svijetom. Veliki gradovi s neboderima, tim pravim američkim piramidama 20. stoljeća, također su bili čimbenik osnutka nacionalne svijesti i prevladavajuća crta kulturnog obeliska Amerike. Razrada i doseg nebodera kao arhitektonskog oblika počeo se razvijati početkom 20. stolljeća u Chicagu i New Yorku. Poznata su povijesna zdanja kao što su oblakoderi Auditorium Building, Tribune Tower i Seaers Tower u Chicagu, Woolworth, Chrysler i Empire State Building u New Yorku. Prepoznatljivi znakovi američke samosvojnosti i simbola državnog ujedinjenja su Washington i New York s nizom svojih znamenitosti od nacionalnog značaja.
Washington je posebno izgrađen grad radi prijestolničke namjene. Dobio je naziv u slavu glasovitog američkog predsjednika George Washingtona i od daleke 1800. godine postao je američki stolni grad. Prije toga Sjedinejne Američke Države nisu imale stolni grad, a Kongres je do 1800. i proglašenja Washingtona glavnim gradom, zasijedao naizmjenično u osam gradova. To su bili redom Philadelphia, Baltimor, York, Prinstone, Annapolis, Trenton i New York. Za gradnju prijestolnice Washingtona izabrana je Columbia, po čijem će se imenu kasnije nazvati i istoimeni američki okrug. Ona se nalazi na površini deset četvornih milja na obali rijeke Potomak na granici dviju država Virginije i Marylanda. Osim političkog značaja, Washington je vremenom stekao image jednoga od najbitnijih obrazovnih i kulturnih središta Sjedinjenih Američkih Država. Tamo se nalaze Sveučilište George Washingtona utemeljeno još 1821. godine, George Town Sveučilište utemeljeno koncem 18. stoljeća 1789. godine, kao najstarije američko sveučilište, Katoličko američko sveučilište iz 1889, Američko Sveučilište iz 1893, Harwardsko Sveučilište iz 1867, Nacionalni vojni Colledge, Washingtonska akademija znanosti, Carnegiev institut Washingtona i niz drugih ključnih američkih institucija. Ipak, Washington je u očima Amerikanaca, ali i svijeta, prije svega simbol američke nacije i državnosti. Za Washington su najprije u svijesti ljudi vezani pojmovi američkih institucija kao što su Capitol iz 1800. gdoine, Bijela Kuća ili White House, Pentagon i State Department, zdanja američkog Vrhovnog suda i Knjižnica kongresa. Tu je i zdanje Nacionalnog arhiva. Tamo su pohranjena najznačajnija dokumenta američke nacije i državnosti. U Washingtonu se nalaze i spomenici i memorijali utemeljitelja američke nacije i drugih istaknutih političkih, društvenih i državnih uzvanika i uglednika iz Sjedinjenih Američkih Država.
Za razliku od Washingtona, glavnog grada, upravnog središta države i kultrunog i znanstvenog centra, New York ima posve drugo iznimno bitno značenje za Amerikance. New York je poslovni i središnji centar Amerike i njegova glavna arterija ekonomskoga krvotoka. Taj grad je američki Babilon, mješavina naroda, rasa, jezika, religija, kultura. U njemu se nalaze Broadway, Metropolitan Museum, Metropolitan Opera, Wall Street i gigantske američke kompanije, Greenwich Village, Citizen University of New York, neboderi što visinom paraju oblake, luksuzni i blještavi hoteli i mnoge druge znamenitosti što New Yorku daju image globalnoga Babilona i grada simbola Amerike. U New Yorku se nalazi i Kip Slobode, koji osvijetljava svijet. Postavljen je 1886. godine kao dar francuskog naroda Americi u povodu obljetnice vijeka neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država. U lijevoj ruci Kip Slobode simbolički drži knjigu zakona, na kojoj je upisan nadnevak 4. srpnja 1776. godine, dan osnutka države. Kip je visok 55,4 metra, a pijadestal 36,7 metara, ili u zbrojidbi 91 i pol metar u iznimno nadprirodnoj veličini i iz velike udaljenosti promatran vidljiv je golim okom. Tom veličinom Kip Slobode je znatno nadvisio antički velebni kip Kolosa sa Rodosa. On je dosegnuo 30 metara visine, a po visini iza njega slijedi Jupiterov kip, djelo Fidije, jednoga od najslavnijih grčkih kipara iz doba antike. Kip Jupitera visok je 18 metara. U simbole suvremenoga duha Amerike mogu se još ubrojiti i Los Angeles u Kaliforniji s Hollywoodom kao zaštitnim znakom, te velebnim sportskim objektima u gradu što je u prošlosti dvaput bio organizatorom Ljetnjih Olimpijskih Igara. Tu se nalazi i Silikonska dolina sa prestižnom aerokozmičkom i mikrokompjutorskom industrijom. Nezaobilazan je i Las Vegas, grad izazova svjetskih kockara, čuven i po drugim svjetskim mjestima gala zabave pored glamuroznih kockarnica. Memphis i Atlanta su na lošem glasu po rasnim neredima i nemirima, a skupa s mnogim drugim gradovima iz združenih saveznih američkih država čine jedinstveni mozaik američkih suprotnosti i proturječnosti, ali odaju i sliku kulturnog krajolika Amerike.
Dragan Ilić
HOP
HOP -portal na telegramu
