Europljani željni avanture, ali i boljeg života nego doma hrlili su stoljećima u Sjevernu Ameriku tražeći mjesto pod suncem
“Zlatna groznica” najviše je zahvatila Kaliforniju, Nevadu i Aljasku.
Otkriće nafte u Americi, izgradnja željeznice i počeci proizvodnje automobila na tlu Sjedinjenih Američkih Država stvorili su uvjete za pojavu svjetski bogatih obitelji poput Rockfellera, Van der Bilta i Forda
Američki nacionalni karakter nastao je u kolopletu naslijeđa i sredine. I svaki se ponaosob odlikovao raznovrsnom i složenom sadržinom. Američku kulturu stvorili su uglavnom europski iseljenici. Oni su sa sobom u njihovu novu domovinu ponijeli i vlastito kulturno naslijeđe i kao pelcer ga prenijeli u Ameriku. Prirodne odlike američkog krajobraza, poglavito golemo prostranstvo ozemlja, položaj, prirodna bogatstva kao i fizičko zemljopisna obilježja američkoga tla, neprijeporno su utjecali na strukturu američke kulture. To ima odraza izravno kroz fiziološke i psihološke reakcije naseljenika, ali i neizravno preko ekonomskih djelatnosti prilagođenih novoj sredini. Posebni američki duh poduzimljivosti nastao je u razdoblju otkrića i osvajanja do tada posve novih i nepoznatih zemalja Zapada. Traperi, lovci, kauboji, stočari, farmeri i na koncu avanturisti želji adrenalina… svi skupa hrlili su iz Europe preko Atlantika u potrazi za boljim životom nego onome što su ga ostavili u zavičaju. No, golemi prostori ubrzo su postali izazovom i podstrekom ka nezadrživoj i neodoljivoj težnji ka osvajanju i eksploataciji.
Za samo dva ili tri naraštaja u nizu na novom američkom tlu brojne obitelji su prešle veliki i težak put od atlantske obale do Tihog oceana, ne bi li se životno i poslom skrasili i pronašli novo mjesto pod suncem. Škakljive i zavodljive priče o nepreglednim i nepresušnim izvorima bogatstva Novog svijeta budili su u srcima i dušama europskih avanturista snove o lakom i brzom bogaćenju. To im je, osobito u jeku zlatne ili srebrene groznice, ili u potrazi za rudnikom dijamanata, raspaljivalo maštu i strasti i davalo im poticaja za kretanje u avanturu preko Atlantika. Tome su uvelike pomogla i tehnološka dostignuća, primjerice izgradnjom kanala Iri 1825. godine, kao i burni razvitak željezničkog prometa u Sjevernoj Americi tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća. Prva željeznička pruga otvorena je 1830. na liniji Baltimor – Ohio, samo pet godina nakon pojave prve parne lokomotive izumitelja Stephensona 1825. u Engleskoj. Spomenimo i pjedinost kako je prva transkontinentalna željeznica izgrađena i puštena u promet 1869. godine na liniji New York – San Francisco.
Moćan migracijski katalizator bilo je otkriće zlata najprije u Kaliforniji, a zatim u Nevadi i na Aljasci. Stalna pohlepa za bogatstvom poticala je tragače za zlatom i koloniste na zapad i sjeverozapad Amerike. Pritom je povijest “zlatne groznice” u Nevadi ili u Kaliforniji bila ujedno i povijest tragične sudbine mnogih avanturista, povijest malobrojnih uspjeha i bezbrojnih životnih katastrofa. Ali, oni malobrojni uspjesi su u fantastično uveličanoj formi širili glasine i utjecali na masovnu svijest ljudi spontanim lasniranjem pojma ostvarenja američkoga sna oliti arerican dream. Kalifornija, Nevada i Aljaska postali su smobolima toga ubrzanoga i munjevitoga mijenjanja lika sjevernoameričkoga dijela američkog kontinenta. Kao što je potraga za zlatom bila prvotni poticja Europljanima osvajanja Stjenovitih planina i Velikog basena, tako je i rančersko govedarstvo ponukalo Europljane u osvajanju prerija, nadaleko poznatih i plodnih američkih ravnica. Ni stočarstvo na otvorenim pašnajcima, kao ni prizvodnja zlata nisu zahtijevali prevelike troškove, a davalo je ljudima nadu da na američkom tlu tim djelatnostima mogu ostavriti bolej ekonomske uvjete živlljenja nego u europskoj zemlji iz koje su u potrazi za boljim životom i doselili u Ameriku.
Otkriće nafte, gradnja željeznica, proizvodnja automobila, stvorili su magnate kao što su bogate obitelji milijardera Rockfellera, Van der Bilta i Forda. Svi oni su podupirali ideju o self made man uspjehu, što će reći kako si čovjek sam krči put ka uspjehu i sreći u životu. U konačnici takve misli su u Sjevernoj Americi vremenom nastali poduzetnici iz raznorodnih oblasti ljudskoga stvaranja, suštinski najrazličitijih zanimanja, što nemaju uzajamno nikakvih dodrnih točaka. Navedimo samo neke od onih što su se u Sjevernoj Americi, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, u raznim oblastima i djelatnostima probili po načelu isprva samostalnog delanja tipa self made man. Bilo je takvih i među biznismenima, novinarima, sitnim ili krupnim poduzetnicima i obrtnicima, ali i među vlasnicima saluna, kockarnica, javnih kuća i među ljudima iz one treće sfere društva, oličenim u gangsterima. U 20. stoljeću i pojava organiziranoga kriminala u Americi po tumačenju Boorstina bila je samo jedna epizoda u pompoznoj sagi o Amerikancima, što su težili osvojiti bogatstvo i stvoriti si i bolje mjesto u svijetu.
Dragan Ilić
HOP
HOP -portal na telegramu
