ANALIZA ČETVRTIH IZBORA ZA EUROPSKI PARLAMENT
mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.
Za sudjelovanje na izborima za Europski parlament stranke ili nezavisne liste bi morale skupiti najmanje četiri tisuće i osamsto pravovaljanih potpisa potpore birača. Tako bi se smanjio broj kandidacijskih lista, broj gubitničkih glasova i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata. Prije uvođenja preferencijskog glasovanja pisci Prijedloga zakona morali su 2010. godine provesti temeljitu analizu za napredovanje kandidata na listi i glasačke liste. Od 25 kandidacijskih lista manje od pet tisuća glasova dobilo je 13. Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU parlament kako bismo izbjegli praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag bi trebalo povećati na 7 posto i unijeti u Zakon samostalan nastup stranaka na izborima. Prenizak izborni prag rezultira malom vjerojatnošću dobivanja zastupničkog mjesta strankama koje su jedva prešle izborni prag od 5 posto. Savez za Hrvatsku na izborima za EU parlament 2014. godine je dobio 6,88 posto, a nedostajalo mu je samo 204 glasa za dobivanje zastupničkog mjesta. Za 12 zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava optimalan izborni prag je 7 posto, a za 14 zastupnika 6 i 20 zastupnika 4 posto. Na prvim izborima za Europski parlament održanim 2013. godine sudjelovalo je 28 izbornih lista s 336 kandidata, a na drugim izborima održanim 2014. godine 25 lista s 275 kandidata. Zbirne izborne liste tiskane su 2013. godine na formatu A2 i 2014. godine na 8 stranica formata A4. Na svim izborima prema važećem izbornom zakonodavstvu i odluci Ustavnog suda mogu sudjelovati sve registrirane stranke. Stranku mogu osnovati sto punoljetnih poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Na trećim izborima bile su 33 liste s 396 i na četvrtim 25 s 300 kandidata. Imena i prezimena s nazivima lista tiskali su se na 8 stranica formata A4 odnosno na jednom listu formata A2. Analizom održanih izbora za Europski parlament više od pet tisuća glasova, koliko potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima moraju skupiti nezavisne liste, bilo je 2013. godine 16, 2014. godine 8 lista, na trećim izborima 19 i na četvrtim 12 kandidacijskih lista. Kako bismo izbjegli praktične probleme sa zbirnom izbornom listom sve stranke i nezavisne liste kandidata bi za sudjelovanje na izborima trebale skupiti najmanje četiri tisuće i osamsto potpisa potpore birača odnosno četiristo po kandidatu. Kandidati za predsjednika Republike moraju skupiti deset tisuća valjanih potpisa potpore birača za sudjelovanje na predsjedničkim izborima, a kandidati za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice 5 posto potpisa potpore članova stranke odnosno oko jedanaest tisuća potpisa. Kako u medijima može 300 kandidata za zastupnike u Europskom ostvariti ravnopravni tretman? Na te probleme upozoravam od rujna 2013. godine sve stranke, novinare Hrvatske radiotelevizije, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Državno izborno povjerenstvo.
Od rujna 2014. godine predlažem da se redoslijed kandidata na listama odredi preferencijskim glasovanjem na unutarstranačkim izborima tri do šest mjeseci prije izbora ili da se izbori s razmjernim izbornim sustavom i preferencijskim glasovanjem provedu u dva kruga tako da se u drugom krugu provede preferencijsko glasovanje. Na izborima za EU parlament izabrali smo 26. svibnja 2019. godine 12 zastupnika, a preferencijskim glasovima samo Ivana Vilibora Sinčića i na četvrtim: Tonina Piculu, Stephena Nikolu Bartulicu i Ivanu Kekin. Prag za napredovanje kandidata na kandidacijskim listama trebali bismo smanjiti na izborima za Europski parlament na četiri posto. Razmjerno dobivenim glasovima na izborima 2019. godine HDZ je zaradio 3, SDP 2, Hrvatski suverenisti 1, Mislav Kolakušić 1, Živi zid i Amsterdamska koalicija manje od 0,7 zastupničkih mjesta. To su stranke koje su prešle izborni prag. D’ Hondtova metoda raspodjele mandata donijela je SDP-u 2 i HDZ-u 1 zastupničko mjesto. Najveći izborni gubitnici bilo je 365.535 birača koji nisu bili zastupljeni u Europskom parlamentu. Nejedinstvom na desnici profitirali su SDP s 2 i HDZ s 1 zastupničkim mjestom dobivenim D’Hontovom raspodjelom i Amsterdamska koalicija. Da su Hrvatski suverenisti, Neovisni za Hrvatsku i nezavisna lista Marijane Petir nastupili zajedno SDP bi dobio jedno zastupničko mjesto manje, a Amsterdamska koalicija bi ostala bez zastupničkog mjesta. Nejedinstvom na desnici nagrađeni su HDZ, SDP i Amsterdamska koalicija koji su ugušili udruženim zločinačkim poduhvatom neposrednu demokraciju sprječavanjem referenduma za promjenu izbornih pravila 2014. i 2018. godine. Na četvrtim izborima pobjedničke kandidacijske liste dobile su: HDZ 4,15, SDP 3,12, DP 1,06 i Možemo 0,71 zastupničko mjesto razmjerno dobivenim glasovima, a kandidacijska lista IDS+ koja je prešla izborni prag 0,67 zastupnika. D’Hontovom raspodjelom zastupničkih mjesta: HDZ je dobio dva zastupnička mjesta i SDP 1. Koaliranjem DP i MOST dobili bi dva zastupnička mjesta, a HDZ bi izgubio jedno zastupničko mjesto. Da je kandidacijska lista Pravo i pravda koalirala s DP-om zajedno bi dobili dva zastupnička mjesta, a HDZ bi izgubio jedno. Na svim izborima za Europski parlament veliki je broj glasova gubitničkih kandidacijskih lista. Na trećim izborima za Europski parlament 2019. godine bilo je 31,28 posto glasova gubitničkih kandidacijskih lista od važećih glasova na izborima odnosno četiri zastupnička mjesta, a to odgovara glasovima za četiri zastupnička mjesta i na četvrtim izborima 2024. godine je 24,68 posto što odgovara glasovima za tri zastupnička mjesta.
Na izborima za Europski parlament 9. lipnja 2024. godine bilo je 3.512.129 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 334.369 više od broja punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisanih 2021. godine. Na lokalnim izborima 2021. bilo ih je 482.314. Kako se broj birača od lokalnih izbora 2021. godine do izbora za Hrvatski sabor 2024. godine smanjio za 147.945 birača? Takve skokovite promjene su nemoguće! Od popisa stanovnika listopada 2021. godine do 30. travnja 2024. godine umrlo je 140.781 stanovnika uglavnom birača pa se smanjio broj punoljetnih državljana za oko sedamdeset tisuća. Registriranih birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj bilo je na izborima za Hrvatski sabor više od četiristo tisuća. Od 1. siječnja do 30. travnja 2024. godine živorođeno je 10.535, umrlo je 18.389 stanovnika te smo prirodnim kretanjem ove godine izgubili 7.854 stanovnika. Kako su ministri uprave i pravosuđa Ivan Malenica i Damir Fabijan potpisali rješenja o zaključivanju popisa birača s tako grubim odstupanjem kretanja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i tko je izdao oko četiristo tisuća osobnih iskaznica više od punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj? Birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj po županijama je bilo na izborima za Europski parlament u: Zagrebačkoj 26.014, Krapinsko-zagorskoj 4.142, Sisačko-moslavačkoj 14.894, Karlovačkoj 6.051, Varaždinskoj 8.692, Koprivničko-križevačkoj 5.033, Bjelovarsko-bilogorskoj 6.488, Primorsko-goranskoj 25.179, Ličko-senjskoj 4.030, Virovitičko-podravskoj 7.158, Požeško-slavonskoj 8.068, Brodsko-posavskoj 18.590, Zadarskoj 23.906, Osječko-baranjskoj 20.275, Šibensko-kninskoj 11.111, Vukovarsko-srijemskoj 19.045, Splitsko-dalmatinskoj 45.160, Istarskoj 18.533, Dubrovačko-neretvanskoj 9.960, Međimurskoj 7.617 i Gradu Zagrebu 44.423, a ukupno u Hrvatskoj 334.369.
Gradovi i općine s devetsto do tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine bili su:Dugo Selo 966 iz Zagrebačke županije, Novska 911, Petrinja 992, Sisak 915 iz Sisačko-moslavačke, Slunj 961 i Vojnić 916 iz Karlovačke, Bednja 975 i Varaždinske toplice 936 iz Varaždinske, Daruvar 912 i Garešnica 918 iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk 917, Lovran 913, Mali Lošinj 953, Opatija i Rab 978 iz Primorsko-goranske, Gospić 900, Plitvička jezera 943 i Senj 978 iz Ličko-senjske, Slatina 939, Suhopolje 964 i Virovitica 910 iz Virovitičko-podravske, Jakšić 941, Kutjevo 997, Lipik 900, Pakrac 948, Pleternica 952, Požega 925 i Velika 958 iz Požeško-slavonske, Cernik 984, Donji Andrijevci 933, Garčin 940, Nova Gradiška 977, Nova Kapela 909, Oriovac 937, Rešetari 946, Sibinj 959, Slavonski Brod 993 i Staro Petrovo Selo 976 iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru 948, Pakoštane 946, Poličnik 919 i Posedarje 921 iz Zadarske, Beli Manastir 933, Belišče 922, Bilje 914, Bizovac 916, Čepin 935, Darda 945, Đakovo 976, Đurđenovac 925, Kneževi Vinogradi 951, Koška 920 i Semeljci 914 iz Osječko-baranjske, Drniš 952, Knin 960, i Šibenik 903 iz Šibensko-kninske, Borovo 948, Ilok 971, Ivankovo 940, Nijemci 901, Otok 964 i Vukovar 935 iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat 913, Hrvace 968, Jelsa 976, Marina 967, Omiš 937, Seget 942, Supetar 943, Trilj 949, Trogir 965 i Vrgorac iz Splitsko-dalmatinske, Fažana 979, Labin 915, Medulin 999, Poreč 947, Pula 901, Rovinj 968 i Umag 974 iz Istarske, Blato 920, Korčula 911, Orebić 983 i Ploče 931 iz Dubrovačko-neretvanske. Gradovi i općine s više birača od popisanih stanovnika 2021. godine na izborima za Hrvatski sabor bili su:Dvor s 1.170 i Sunja s 1.218 iz Sisako-moslavačke, Crikvenica s 1.119, Malinska-Dubašnica s 1.188, Novi Vinodolski s 1.111, Omišalj s 1.004 i Vrbovsko s 1.001 iz Primorsko-goranske, Brestovac s 1.026 iz Požeško-slavonske, Benkovac s 1.275, Gračac s 1.160, Nin s 1.024, Obrovac s 1.442, Preko s 1.090 i otok Vir s 1.255 iz Zadarske, Erdut s 1.006 iz Osječko-baranjske, Skradin s 1.153 i Vodice s 1.099 iz Šibensko-kninske, Bošnjaci s 1.030, Drenovci s 1.090, Gunja s 1.121, Stari Jankovci s 1.028, Vrbanja s 1.060 i Županja s 1.096 iz Vukovarsko-srijemske, Gradac s 1.193, Hvar s 1.010, Makarska s 1.104, Okrug s 1.273 i Proložac s 1.030 na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine iz Splitsko-dalmatinske županije. Ukupni broj birača jedinica lokalne samouprave otoka Krka i Brača je veći od broja stanovnika popisanih 2021. Godine, a otoka: Hvara, Korčule, Raba i Vira imaju više od devetsto birača na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine.
Na izborima za Europski parlament nisu se bitno promijenili iznosi! Iz gore navedenih podataka slijedi zaključak da su birači s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj raspodijeljeni po graničnim županijama s Bosnom i Hercegovinom, Istočnom Hrvatskom i u turističkim destinacijama statističke regije Jadranska Hrvatska.
HOP
HOP -portal na telegramu