HOP

Istraživanja su pokazala da je mozak sposoban mijenjati svoju strukturu i funkcije kao odgovor na iskustvo i učenje

Bruce LIPTON molekularni biolog:
Predstavlja zapanjujuća nova znanstvena otkrića o biokemijskim učincima rada mozga, pokazujući kako naše misli utječu na svaku stanicu našeg tijela.

Došlo je vrijeme, naime, da napustimo stara uvjerenja koja su nam usadili znanstvena i akademska zajednica i masovni mediji, da krenemo prema novoj i uzbudljivoj perspektivi zdravlja, blagostanja i obilja koje nudi ova reznica- rubna znanost: epigenetika.

Neuroznanost: koja su najnovija otkrića o funkcioniranju ljudskog mozga?
Neuroznanost postiže izvanredan napredak u razumijevanju načina na koji funkcionira ljudski mozak. Evo najnovijih otkrića;

Neuroznanost, fascinantna disciplina koja istražuje misterije ljudskog mozga, napravila je veliki napredak posljednjih godina. Najnovija istraživanja u neuroznanosti razjasnila su kako funkcionira ljudski mozak i kakve implikacije ta otkrića imaju na budućnost medicine i tehnologije.

Složenost ljudskog mozga
Otkriće neuroplastičnosti otvorilo je nove horizonte u polju neuroznanosti, pokazujući da je ljudski mozak mnogo fleksibilniji i prilagodljiviji nego što se dosad mislilo. Tradicionalno se vjerovalo da su jednom formirane neuronske veze u mozgu fiksne i nepromjenjive. Međutim, nedavna istraživanja su pokazala da je mozak sposoban mijenjati svoju strukturu i funkcije kao odgovor na iskustvo i učenje.

Neuroplastičnost se odnosi na sposobnost mozga da promijeni svoju organizaciju, kako na strukturnoj tako i na funkcionalnoj razini, kao odgovor na iskustva i podražaje iz okoline. Ovaj fenomen se događa kroz složene mehanizme koji uključuju stvaranje i modifikaciju sinapsi, veza između neurona.
Sinapse se mogu ojačati ili oslabiti kao odgovor na neuronsku aktivnost, omogućujući mozgu da se prilagodi novim informacijama i novim iskustvima. Ova sposobnost prilagodbe mozga revolucionirala je način na koji se nosimo s neurološkim poremećajima i ozljedama mozga. Kod pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar ili traumu mozga, na primjer, neuroplastičnost nudi nadu.

Ciljanim i intenzivnim terapijama moguće je potaknuti reorganizaciju oštećenog moždanog tkiva. Ciljane vježbe i radna terapija mogu pomoći u ponovnom uspostavljanju neuronskih veza i poboljšanju motoričkih i kognitivnih funkcija.

U kontekstu učenja, neuroplastičnost naglašava važnost iskustva u formiranju mozga. Studije su pokazale da stimulirajuće okruženje i složene kognitivne aktivnosti mogu pospješiti stvaranje novih sinapsi i neuralni rast.

Izvor biomediculecue

I.D.

HOP