Životinje se hipnotiziraju ili obrtanjem na leđa ili draženjem kože životinje čime joj se izaziva pospanost
I ubrizganjem kalijeva klorida smanjuje se aktivnost kore mozga životinje, te ona tone u hipnotički san
Moguće je hipnotizirati i životinje. Za tu svrhu potrebno je držati životinju čvrsto i u istom položaju. Kad se piletu glava stavi pod krilo, ono ostaje izvjesno vrijeme nepomično, ali postoje i druge metode. Da bi se pile hipnotiziralo dovoljno je položiti ga na pod i dest do petnaest sekundi pritiskati mu leđa. Postupno treba smanjivati pritisak na leđa pileta i ono će ostati nepokretno barem deset minuta. No, kao i kod ljudi, tako i kod životinja, nema istovjetne reakcije na oprobane opite. Zato će uvijek biti i pilića što neće reagirati na sve moguće i primjenjene hipnotičke metode, nego će ostati stalno budni.
Obrtanje životinje na leđa smatra se vrlo pogodnom tehnikom u hipnozi. Kao što se u gore opisanom primjeru to izvodi nad piletom, isto se radi kod zeca. Pitomog se zeca prevrne na leđa i postavi onda u neku košaricu, kako bi bio što stabilniji. Jednom rukom mu se rastežu prednje šape, a drugom zadnje šape. Prema životinjskom instiktu zec će prirodno reagirati. Nagonom ka prirodnim samoodržanjem, zec se pokušava istrgnuti, ali kako u tome ne uspijeva, onda ubrzo tone hipnotiziran u san pravednika. Nakon pet minuta hipnotičkog sna, pitomi zec se budi. Kod zeca bi trans mogao biti prouzročen i strahom. To nije povezano s time što je zec prirodno plašljiv, nego objašnjenje leži u činjenici kako strah kod svih živih bića pojačava hipnotičko stanje, pa tako i kod zeca.
Najpopularnije objašnjenje hipnoze životinja je u njenoj sličnosti sa hipnozom ljudi. Ruski znanstvenik Ivan Pavlov mislio je kako neurološka osnovica hipnoze životinja nastaje usljed inhibicije aktivnosti kore mozga. Kod štakora kojima je kora odstranjena, jače i dulje traje hipnotičko reagiranje. I ubrizgavanjem kalijeva klorida, kojim se smanjuje aktivnost mozga, pojačava se hipnotičko stanje. Draženje pojedinih dijelova kože izaziva u mozgu lučenje kemijskih supstanci koje su slične opijumu morfinu. Te “droge” blokiraju pojavu bola, stvaraju neosjetljivost na vanjske draži i izazivaju pospanost. Zna se kako su pastiri nakon svoje duge prakse postali hipnotizeri amateri vještinom nadzora nad stadom ovaca. Pastir držeći ovcu za vrat, životinju umiri i dok se ovca šiša ona stoji ukočena.
Ova metoda primjenjiva je i kod divljih životinja. Kad u prirodi predator napada plijen onda mu zaskoči za vrat. Tako presječe žrtvi krvne sudove vrata i najbrže je i najlakše ubije. Ima i živopisnijeg primjera kojeg svakodnevno možemo susresti i u gradu i na selu. Kad mačka prenosi svoje mačiće, onda ona mladunčad drži za kožu iza vrata mačića i na taj način ih uvjetno rečeno “hipnotizira”, budući su u tom času nepokretni i ukrućenih šapa.
Draženje pritiskom nekih površina kože kod životinja slično je punkturi ili mikro masaži. Bitna razlika je u tome što se nadražaj životinje postiže nerijetko i štipanjem određenih dijelova kože. Krava je najosjetljivija kad se štipa na grebenu leđa i po prsima. Time krava ostaje nepokretna i neosjetljiva dok se izvode manje intervencije, kao što je struganje rogova, čišćenje papaka, davanje injekcija.
Za vrijeme hipnoze životinja odaje dojam kao da spava ili da je uginula. No, to je samo varka. Ona samo ubrzano diše. Živahniji joj je i ubrzan puls. Udovi joj podrhtavaju, a izmijenjen joj je i dijagram električnih impulsa mozga. Najbitnije od svega je što životinja ne gubi svijest. U životinjskom svijetu oči za hipnotiziranje imaju značajnu ulogu. Tako kokoši može trenutačno hipnotizirati “pogled” kopca, čak i onda ako je u pitanju samo neki lovački trofej i napunjena ptica sa staklenim očima. Čim bi netko napunjenoj ptici kopca prekrio oči, njegova moć u očima kokoši bi nestala, jer je kod kokoši netom nestao i uzrok straha od pogleda kopca.
U biti, hipnoza je umjetno izazvano stanje sužene svijesti. Mi ne znamo koliki je uopće moguć i zamisliv stupanj svijesti u životinjskom svijetu. Glasoviti biolog Charles Darwin davno je kazao kako mi ne znamo što se događa u umu životinje. Ali, kao da grčki bog sna Hipnos, gopodar blaženog odmora, u kojem se zaboravljaju sve muke i patnje, nije zapostavio ni životinjski svijet. Podario mu je ne samo uživanje u prirodnom spavanju, nego i u umjetnom snu hipnozi.
Dragan Ilić
HOP portal
