Zašto Srbija kupuje toliko oružja?
Posljednjih godina Beograd vodi ambiciozan program za naoružanje svoje vojske. Srbija je kupila francuske zrakoplove “Raffal , ruske borbene helikoptere, koje je predsjednik Aleksandar Vučić opisao kao “leteće tenkove”. Paralelno, Beograd je kupio kineske protuzračne obrambene sustave ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Prema informacijama, Srbija se osigurala tisućama iranskih bespilotnih zrakoplova.
Isto 2021. godine Economist je napisao kako je masovna kupovina oružja iz Srbije izazvala strah u susjednim zemljama.
Godinu dana kasnije, Švedski institut za studij mira (SIPRI) priopćio je kako je proračun za obranu Beograda u iznosu 1,3 milijarde eura deset puta veći od proračuna na Kosovu.
Beograd ima 250 tenkova, Njemačka sa 295.
Vojnu superiornost Srbije pokazuje veliki broj tenkova koje ima na raspolaganju. Sa oko 250 tenkova, Beograd danas ima više od svih ostalih bivših jugoslavenskih republika zajedno. Vrijedi spomenuti da Njemačka savezna vojska sada ima 295 tenkova.
Hrvatska je druga sa 75 tenkova, Bosna je bila treća sa 45, a zatim sjeverna Makedonija sa 31 tenkom. Crna Gora i Kosovo nemaju ih.
Stoga je logično da se postavlja pitanje zašto je Beograd posljednjih godina stvorio arsenal oružja, a da mu ne prijete susjedne države.
Srpsko vodstvo ima propagandni projekt za srpski svijet, projekt ograničenog razmjera sličan onome za veliku Srbiju bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, koji se susreće s pozitivnim odgovorom Srba na Kosovu i Bosni.
Koliko je vjerojatno novi rat?
Početkom lipnja 2024. godine Aleksandar Vukčić predsjedao je “pansrpskom subotom u Beogradu sa srbijanskim predstavnicima iz svih dijelova bivše Jugoslavije. Bio je to strateški sastanak koji je formuliran u svom opće-srpskom svjetskom planu.
Kosovo je definirano kao srpska pokrajina i Republika Srpska, odnosno srpski dio Bosne i Hercegovine, kao nacionalni interes Srbije.
U svojoj reakciji, predstavnik njemačkog ministarstva vanjskih poslova u Beogradu osudio je planove Beograda na neobično oštri način: njemačka vlada smatra “Opću deklaraciju vrlo uznemirujućom i štetnu za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i cijeli zapadni Balkan.”
Posljednjih godina posebnu zabrinuost izazvala je ponovljeno raspoređivanje srpskih ratnih snaga na granicama s Kosovom, ali i napad srpske paravojne skupine na kosovske sigurnosne snage.
Ti bi incidenti mogli biti testovi Srbije na licu mjesta.
Međutim, odgovor SAD-a i NATO-a bio je neposredna i rigorozan snagama Srbije – na povlačenje.
U kolovozu 2024. godine Washington se vratio u BiH na značajniji način. Ovaj put slanjem ravnatelja CIA-e Williama Burnsa u Bosnu i Hercegovinu kako bi zaustavio autonomne akcije čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, koji je poduzeo niz koraka za najavu neovisnosti Republike Srpske, naoružanjem tisuća nezakonitih boraca. Politika u glavnom gradu Sarajeva priprema se za mogućnost otpora Republike Srpske.
U pozadini tih akcija u regiji ne može biti isključen novi sukob.
S pobjedom Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima, pitanje kako će se SAD ponašati u novoj situaciju je potpuno otvoreno.
Treba napomenuti da je kandidat za mjesto državnog tajnika bivši američki veleposlanik u Njemačkoj ( i bivši izaslanik Bijele kuće za dijalog između Beograda i Prištine – .) Richard Grenell.
Zajedno s Trumpovim šogorom Jaredom Cuschnerom ima ogromne poslovne interese u Srbiji.
Hrvatska desnica slavi Trumpa i njegovu pobjedu, mostov zakašnjeli moralista Miletić u njemu vidi odlično rješenje iako je Trump obećao podržati Izrael u Gazi , smanjiti pomoć Zelenskom i zaoštriti trgovinski rat sa Kinom…još ako ignorira i srpske krvoločne planove biti će zanimljiva igra hrvatskog Boleka i Loleka koji se svađaju oko slanje par vojnika u Njemačku za obućavanje ukrajinske vojske, a s druge strane Hrvatska donira 30 tenkova Ukrajini uz masu drugih oružja, dok nam Srbija zvecka sa svojom 200 godišnjom luđakom politikom pokoravanja ispred nosa, znatno bolje naoružana nego prije.
HOP