Nikada nisu postojali praslavenski ni indoeuropski jezik, gospodine Marito Letica (Hrvatski Tjednik, 14. studenoga 2024.) ali je postojao jezik koji se zvao haravača, koji lingvisti danas nazivaju sanskrit, a Hrvati ga zovu hrvatski. Sufiks ”krit” u nazivu sans-krit stoji za naziv haravača.
Haravača je bila slogovni jezik i pismo. Od ovog jezika preko različitih pisama, jer različiti plemena nisu imali iste glasove, a preko pravopisa i gramatike su nastali različiti dijalekti.
Na haravaču je veliki utjecaj izvršilo semitsko pismo koje nije bilo slogovno već suglasničko pismo, a koje se pisalo i čitalo sa desna na lijevo. Današnji vokali u tom pismu su bili suglasnici. Nakon toga su nastale nove riječi čitanjem haravače sa desna na lijevo, primjerice, haravača postaje čavaraha, čavar ili avar. Istovremeno su se redci rečenica u epigramskim spomenicima pisali sa lijeva i sa desna. Takav način pisanja je poznat kao bustrofedon.
Po Starom zavjetu u Is-ra-elu je bilo 12 plemena, a to je dio astrologijskog učenja koje Semiti nisu onda poznavali što potvrđuje Stari zavjet. Dvanaesto pleme je nestalo, a poznato je bilo kao Levi ili Leviti. Ovaj naziv je nastao od semitskog naziva za Arameu – Elevitia, što pod romanskom vlašću postaje Levitia. Ovdje vidimo da je glas Č zamjenio glas T, a glas R glas L. To dvanaesto pleme se iselilo u Europu i povijesno je poznato kao Lib-Uriani. Nisu li Libi izgubljeno pleme Levi? Naziv Uri-ani sadrži u sebi i naziv religije jana, što su na semitskom pismu zapisano kao AN. Kada je pala Aramea, Semiti su je nazvali Elevitia. U Aramei su živjeli Aramejci ili Haravači, a nakon pada Aramee njihovi potomci su postali današnji Armenci, Kurdi, Sirijci, Libanci, Jordanci (Juriani), Izraelci, Iračani, svi Arabi. Aramea je bila veliko aramejsko ili haravčko carstvo.
Na temelju ovoga se može zaključiti da Semiti nisu imali glasove ni slova H, V i Č, a Haravači nisu imali ni glasove ni slova L, B i G. Slova R, V i Č su u glagoljici sačuvana, ali u haravaču su ušli semitski glasovi i slova B, G i L. Haravačko pismo je počimalo slogovima HA, RA, VA i ČA, što se u suglasničkoj glagoljici odrazilo kao A (az) B (buki), V (vedi) i G (glagole). Kako vidimo, haravački poluslog HA u glagoljici je zamijenio suglasnik A, poluslog RA je zamijenio semitski suglasnik B, haravački poluslog ČA je zamijenio suglasnik G. Dakle, izvorni jezik i pismo su mijenjali imperiji i njihova religija. Svaki Imperij je imao svoje pismo i jezik te ga nametao je svim plemenima u imperiju. Dakle, glagoljica je nastala na Levantu i nju su na ove prostore donijeli Hrvati poznat i kao Sarmati.
Tek pojavom država te novih pravopisa i gramatike, ti suglasnički dijalekti postaju državni jezici. Haravača jezik nije bio ni praslavenski ni indoeuropski jer sanskrit je imao dvoslogovne riječi kao hara, tara ili sara, koje su do danas sačuvane u čakavici, često sa izmijenjenim značenjima koje se mijenjalo pod uticajem nove religije. Izvorni naziv za sunce je bio HARA. Od ove riječi je nastao egipatski bog sunca RA. Sans-krit je imao drukčiji vokabular od hindu pa je pogrešno izjednačavati sa hindu. Sufiks KRIT je suglasnička riječ koja je zamijenila naziv haravača. Hindu su jedino preuzeli sanskritsko pismo, a vokabular i tvorba riječi im se potpuno razlikuju.
Tek sa ovom spoznajom možemo govoriti o hrvatskoj etimologiji jer svi hrvatski etimologičari su bili vukovci i tražili su hrvatsku etimologiju u starogrčkom ili latinskom jeziku. Da bi razumjeli hrvatsku etimologiju moramo poznavati izvorni sanskrit ili haravaču. Tada ćemo shvatiti u kakve zablude su nas uveli vukovci. Sada ću etimologijski objasniti neke poznate i nepoznate etnike za Hrvate. Romani su Hrvate zvali Cerveni, što bi značilo Hrvači jani. Odatle nam etnik Veni ili Veneti ispuštanjem prefiksa CER zbog nametanja nove religije. Nametanjem kršćanstva Cerveni postaju Cervi, što se odrazilo kao kao Servi. Pod Bizantom oni postaju Serbi jer bizantsko pismo nije imalo slovo za glas V. Etnik Srb se prvi put spominje 1799. godine. Isto tako Romani su alpske Hrvate zvali Claveni, što se odrazilo kao Slaveni. Bosna se izvorno zvala Vačana ili Vasana, a pod starim Grcima Vasana postaje Basana. Pod Bizantom postaje Bosna. Naziv Carvana je postao Cravena koja postaje kod Hrvata Kraina, odnosno, Krajina.
Na koncu želim reći da su Hrvati živjeli na ovim prostorima dosta prije Grka ili Helena jer oba etnika su nastala od naziva ”haravača jana” promjenom pisma i prihvaćanjem pisanja sa lijeva na desno. Danas se Hrvati u Staroj Grčkoj prepoznaju po nazivima Aris i Argi-anii. Stari Grci su bili Semiti i pisali su i čitali sa desna nalijevo na feničkom pismu. Mnogi staro grčki filozofi, pjesnici ili dramaturzi u svojim prezimenima imaju riječ ARIS. Hrvati poznati kao Iliri su izvorno bili poznat kao Liburni koji su imali više ratova sa Grcima, a posljednji su dobili kod Visa i zavladali hrvatskom obalom sve do rijeke Krke, a to nam potvrđuju i grčki nazivi za ribu. U tom dijalektu. Grci su Vis nazvali ISSA jer nisu imali slovo za glas V.
Srećko Radović
HOP