Piše ; Edo Zenzerović
Prema članku 17. za izbor predsjednika Republike predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova.
U slučaju da zbog odustajanja kandidata koji prema odredbama prethodnog stavka imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja. Članica izbornog stožera Ive Josipovića pravnica Sandra Petrović Jakovina je na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2014/2015; nakon izbora privukla pažnju javnosti nakon što je – bez dogovora sa samim Ivom Josipovićem u javnosti argumentirala pravne nedoumice, koje prema njoj, osporavaju legitimnost izbora kandidatkinje iz redova HDZ-a Kolinde Grabar-Kitarović za Predsjednicu RH. Odvjetnik Krunislav Olujić i još neki članovi SDP-a su osporavali pobjedu na izborima 2015. godine Kolinde Grabar Kitarović jer nije dobila apsolutnu većinu glasova u drugom krugu izbora. Sramotno je da Hrvatski sabor za 10 godina još nije promijenio superlativ najveći u komparativ veći budući da u drugom krugu sudjeluju samo dva kandidata.
PRIHVATITE JONJIĆEV POZIV NA DOGOVOR OKO ZAJEDNIČKOG KANDIDATA DESNICE: Treba slijediti načela, a ne pojedince
Zašto svi ostali potencijalni kandidati šute o očitoj diskriminaciji dr. sc. Tomislava Jonjića u medijima i na HRT-u?
Podržavam “Poziv na jedinstvo” i program od 30 točaka Tomislava Jonjića u cijelosti.
“POZIV NA JEDINSTVO – Najava moje predsjedničke kandidature privukla je pozornost nacionalno svjesnog dijela hrvatskog naroda. Zbog toga sam zadovoljan i iznimno zahvalan brojnim izrazima potpore koji pristižu. Ipak, iz određenih krugova u zadnjih nekoliko dana dolaze različiti pritisci i svojevrsne ucjene da se povučem i podržim jednoga od protukandidata u ime jedinstva na tzv. desnici. Nemam iluzija o tome da je dio tih poruka iskren i spontan, a dio je dirigiran kao što su dirigirane i određene kandidature.
Jonjić: Treba slijediti načela, a ne pojedince
Nema sada potrebe teoretizirati o tome što desnica jest, a što nije, želim reći nešto puno važnije. Nisam savršen kandidat, nitko to nije. I kao čovjek sam nužno nesavršen. Nemam idole, ne želim biti ničiji idol – kršćanin sam. A od Starčevića sam još kao gimnazijalac naučio da treba slijediti načela, a ne pojedince.
Ipak, i takav nesavršen, smatram da sam se u životu ostvario obiteljski, profesionalno, znanstveno, pa i politički, neovisno o ishodu moje predsjedničke kandidature, budući da je moj bogati znanstveni i publicistički rad uvijek na ovaj ili onaj način bio vezan uz hrvatsku povijest i bespuća hrvatske politike. Neka mi se oprosti neskromnost kad kažem da sam na sve to ponosan.
Ali nisam nikakav elitist, jednako sam tako ponosan na živote svojih predaka, na svog djeda koji je praktično kao dijete zbog neimaštine radio po belgijskim rudnicima i hlače vezao žicom, na svog oca koji je zbog hrvatskog domoljublja tucao kamen na Golom otoku i na svoju majku koja je kao hrvatska politička uznica vadila repu iz smrznute slavonske zemlje. Sramio bih se da nismo dijelili sudbinu hrvatskog naroda jer bi to bio jasan znak naše duhovne i moralne propasti.
> Jonjić: Otvoren sam za razgovore
Zašto sve to govorim? Zato što je vrijeme za promjenu paradigme na hrvatskoj političkoj sceni, naročito na tzv. desnici. Moja kandidatura nije izraz moje taštine, a moja najveća želja i jest ta da hrvatski narod stane pod jednu zastavu, posebno onaj njegov dio koji je svjestan vrijednosti našega kršćanskog naslijeđa, i koji je svjestan da smo bez neovisne i suverene hrvatske države bili i bit ćemo prepušteni nepravdi, nasilju i zlu.
Zato nisam kandidat jedne stranke i instrument stranačkih oligarhija koje su toliko puta izigrale i iznevjerile vlastite birače i pristaše. Zato čitavo vrijeme nastupam općehrvatski i nadstranački, ne produbljujem podjele, ne nabacujem se blatom, ne lažem i ne upuštam se u sukobe koji su za Hrvatsku štetni. Zato sam bio otvoren za razgovore i suradnju do sada, a bit ću otvoren i ubuduće. Pritom nisam naivac, znam da imam posla i s ljudima koji imaju prljave ruke, ali vodim se Tuđmanovim poučkom – moramo graditi onime čime raspolažemo.
Ako su tzv. desni kandidati (ili stranačke oligarhije koje iza njih stoje) spremni sjesti za stol, javno pregovarati i dogovoriti jednoga kvalitetnoga predsjedničkog kandidata te formirati trajnu i čvrstu nadstranačku platformu na desnici, ja ću to drage volje pozdraviti.
Jonjić: Ovo su moji uvjeti za suradnju
U zamjenu tražim bezuvjetno zastupanje ključnih točaka mojega političkog programa, koji su prije objavljivanja kritički prosudili desetci istaknutih hrvatskih intelektualaca, a kojega je nakon njegova objavljivanja javno poduprlo više od 300 hrvatskih akademika, književnika, sveučilišnih nastavnika, umirovljenih visokih časnika i uopće javnih osoba.
Pozivam, dakle, na stvaranje svojevrsne povelje jedinstva koja bi iznjedrila samo jednoga kandidata i koja bi zagovarala, među ostalim:
– bezuvjetnu osudu jugoslavenstva i komunizma te depolitizaciju ustavne preambule;
– međunarodno interdisciplinarno istraživanje ratnih i poratnih zločina iz 20. stoljeća te utvrđivanje njihovih žrtava;
– promjene Ustava, reforme političkog sustava i uvođenje dvodomnoga Hrvatskog državnog sabora;
– promjene izbornog sustava, uvođenje dopisnoga odnosno elektroničkoga glasovanja, širenje biračkog prava Hrvata izvan Domovine, te promjene instituta referenduma;
– zaštitu državne granice od ilegalnih migracija;
– prava i interese Hrvata u BiH te priključenje BiH Europskoj uniji;
– zapadnu orijentaciju demokratske Hrvatske, lojalnu suradnju unutar NATO pakta te protivljenje procesima federalizacije Europske unije;
– kršćanska načela u svjetonazorskim pitanjima, odnosno etički i društveni nauk Katoličke crkve.
Smatram da bismo se oko navedenoga mogli i morali suglasiti ako su nam nacionalni (a ne neki drugi) interesi doista na prvome mjestu!”
Zašto potencijalni kandidati za Predsjednika RH šute o oko 450 tisuća birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj? Svi izbori od 2000. godine su neregularni zbog birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj!
Zašto svi potencijalni kandidati za predsjednika RH šute o biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj?
Izvješće Ministarstva uprave i pravosuđa o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine
U članku 14. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor propisana osnova za određivanje područja 10 izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj je prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, s time da se njihov broj utvrđuje na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem 10. Broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije se razlikovati više od ±5% od propisane osnove sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Nadalje, sukladno članku 16. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskom saboru izvješća o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama.
Navedena izvješća dostavljaju se dva puta tijekom kalendarske godine, i to na kraju I. i III. tromjesečja.
Tablični prikazi s brojem birača po izbornim jedinicama na kraju I. i III. tromjesečja 2024. godine (od I. do X. izborne jedinice), pokazatelji o ukupnom broju birača upisanih u registar birača, kao i podaci o zabilježenim odstupanjima u broju birača, uzimajući u obzir propisanu osnovu iz članka 14. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
1. PODACI ZA I. TROMJESEČJE
Na dan 31. ožujka 2024. godine na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana su ukupno 3.631.953 birača. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (363.195,30 birač) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5% s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju prvog tromjesečja 2024. godine zabilježena na području prve (-2,22%) i desete (2,22%) izborne jedinice.
Osvrt na izvješće za I. tromjesečje
Na održanim izborima za Hrvatski sabor provedenim 16. I 17. travnja 2024. godine u deset općih izbornih jedinica registrirano je ukupno 3,482.150 birača. Punoljetnih državljana 2021. godine popisano je 3.177.740. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je 304.410 birača više od popisanih državljana 2021. godine, a 31. ožujka 2024. godine bilo je prema Ministarstvu uprave i pravosuđa 454.213. Od popisa stanovništva 2021. godine do 31. 3. 2024. godine rođeno je 80.392, a umrlo je 136.763 stanovnika uglavnom birača. Za to vrijeme postalo je punoljetno oko 81 tisuća birača. Prema mojoj procjeni broj punoljetnih državljana 31. ožujka ove godine iznosi oko 3,122.000 ili oko 56 tisuća manje od popisanih 2021. godine.
2. PODACI ZA III. TROMJESEČJE
Na dan 30. rujna 2024. godine na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana su ukupno 3.624.375 birača. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (362.437,5 birača) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5% s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine zabilježena na području pete (-2,34%) i desete (2,23%) izborne jedinice.
Osvrt na izvješće za III. tromjesečje
Od popisa 2021. godine do 31. listopada ove godine rođeno je 99.207, a umrlo je 165.757 stanovnika uglavnom birača, a prirodnim kretanjem smo izgubili 66.550 stanovnika. Za to vrijeme je postalo punoljetno oko 102 tisuća stanovnika te je prema mojoj procjeni 31. listopada ove godine bilo oko 3,112.000 punoljetnih državljana. U 2024. godini od 1. siječnja do 30. rujna je rođeno 26.749, a umrlo je 43.275 stanovnika pa smo prirodnim kretanjem već izgubili 16.526 stanovnika. Po mojoj procjeni ove godine rodit će se oko 32 tisuće djece.
Broj birača je 30. rujna ove godine bio više od 446.635 veći od broja punoljetnih državljana. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 31. prosinca 2023. godine imala 3,861.967
stanovnika, a V. izborna jedinica ima 10,28 posto manje stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica i 988 birača na tisuću stanovnika.
Razmjerno broju stanovnika V. izborna jedinica bi imala 13, VI. 15 zastupnika, a ostale po 14. Zašto svi potencijalni kandidati za predsjednika RH šute o biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj? Vladajuća većina HDZ i DP dobila je na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine 99.527 glasova manje od oporbe u deset općih izbornih jedinica, a V. izborna jedinica bi razmjerno broju stanovnika imala 13 i VI. 15 zastupnika. U V. izbornoj jedinici broj stanovnika izborne jedinice odstupa za – 10,28 posto od prosjeka deset izbornih jedinica, a u VI. za 7,28 posto prema procjeni broja stanovnika DZS-a za 31. prosinca 2023. godinu broj birača na tisuću stanovnika izborne jedinice je za V. izbornu jedinicu 992, a za VI. 850. HDZ i DP vladaju uz pomoć etnobiznismena i žetončića hrvatskim narodom. Predsjednik Republike Zoran Milanović je kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske spriječio referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014., a predsjednik Vlade Andrej Plenković 2018. godine grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a u tome je pomogao „upišani“ general Vladimir Šeks Sova i Ustavni sud prihvativši lažni podatak o 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Penavin DP je na stranačkim izborima uzurpirao stranku i prevario birače i članove stranke.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 posto dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a. Hrvatski sabor je dvotrećinskom većinom glasova spriječio održavanje referenduma o izbornim zakonima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. I 2018. godine s obrazloženjem da građanske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“ nisu skupile dovoljan broj valjanih potpisa za održavanje referenduma. Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i bivša potpredsjednica Vlade magistra agronomije Anja Šimpraga nisu odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustavu Republike Hrvatske? Bivši ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2022. godine Hrvatska je imala 3,850.894 stanovnika, a 2023. 3.861.967. Prema mojoj procjeni Hrvatska je 31. prosinca 2022. godine imala 3,157.733 punoljetna državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 31. prosinca 2023. godine 3,169.642. Više birača od broja punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj bilo je oko 489 tisuća, a na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine oko 340 tisuća.
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine izabralo 25.628 birača što je oko 15 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative „Glasujmo imenom i prezimenom“; za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 11.635, Anju Šimpragu s 10.820 i Draganu Jeckov s 10.323 glasova je izabralo maksimalno 13.717 birača što je oko 28 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 11.911 birača što je oko 32 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.
Na izborima 17. travnja 2024. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 34.896 registriranih birača odnosno oko desetine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko devetine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 7,89 posto birača od broja birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 8. travnja 2024. godine. Predsjednici odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina: Furio Radin i Milorad Pupovac prikrivaju zločine nad ratnim zarobljenicima koje su počinili partizani nakon 8. svibnja 1945. godine radi toga bi morali kazneno odgovarati prema Ženevskoj konvenciji.
Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima. Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP), među inim, ističe:
Uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.; uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.; uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata…; budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom naslijeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezina naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinih naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje…
Na temelju gore konstatiranog, Europski parlament poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režimi te se zalaže za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima. Hrvatski mediji su većinom prešutjeli rezoluciju, a SDP i Možemo bi vratili Trg maršala Tita. Prikrivanje zločina nad ratnim zarobljenicima je kazneno djelo koje ne zastarijeva! Svi predsjednici RH i vlada RH od 2000. godine prikrivaju zločine nad ratnim zarobljenicima, a među njima su potencijalni kandidati za predsjednika RH na izborima 2024. godine: Zoran Milanović i Ivana Kekin i zbog toga bi DORH trebao pokrenuti kazneni postupak protiv njih, a Dragan Primorac bi kao stručnjak mogao pomoći u identifikaciji žrtava. On je podržavao Ivu Josipovića i Stipu Mesića i zna za kršenje partizana Ženevske konvencije 1945. godine.
DRŽAVNI ODVJETNIK IVAN TURUDIĆ MOŽE POKRENUTI MASOVNU ISTRAGU SPREGE POLITIČARA I MAFIJE POPUT ISTRAŽNOG SUDCA ANTONIJA DI PIETRIA U ITALIJI 1992. GODINE?!
Izbor predsjednika Vrhovnog suda izazvao je oštru polemiku između predsjednika Republike Zorana Milanovića, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i Predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića s neprimjerenim vokabularom koja je danima punila portale, novinske stupce i emisije na televizijskim ekranima. Hrvatska je u talačkoj krizi zbog dva ovna na brvnu je naslov koji odgovara stanju u kojem smo se našli kao društvo. Deset udruga s kojima volonterski surađujem kao analitičar izbora i izbornog zakonodavstva podupiralo je kandidata dr. sc. Šimu Savića i poslali su otvoreno pismo predsjedniku republike Zoranu Milanoviću. Predsjednik Republike Zoran Milanović ignorirao je volju većine hrvatskih građana da se poštuje Zakon o izmjeni Zakona o sudstvu i time je kršio Ustav republike Hrvatske. Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske je spriječio referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima 2014., a predsjednik Vlade Andrej Plenković 2018. godine grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a u tome je pomogao „upišani“ general Vladimir Šeks Sova i Ustavni sud prihvativši lažni podatak o 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Sve što je rekao Zoran Milanović o svojim sadašnjim protivnicima je istinito, ali istinito je i ono što su njegovi protivnici: Pupovac, Plenković i Gordan Jandroković rekli o njemu. Vlast izvire iz naroda i pripada narodu prema prvom članku Ustava Republike Hrvatske to su trebali shvatiti svi sudionici u polemici i sada bi to morali uvažiti. Svi su oni prisegli da će poštivati Zakone i Ustav Republike Hrvatske. Zlata Hrvoj Šipek je mogla obaviti posao lustracije. Primjer je imala u Italiji kako je istražni sudac Antonio di Pietro počistio spregu političara i mafije 1992. godine. Čiste ruke ( Mani pulite na talijanskom ) bila je masovna nacionalna sudska istraga političke korupcije koja je započela 17. veljače 1992. godine. Nestale su Talijanska socijalistička stranka i Demokršćanska stranka, koje su se od 1945. godine izmjenjivale na vlasti, a vođa Socijalističke stranke i bivši talijanski premijer Bettino Craxi je pobjegao u Tunis. Zlata Hrvoj Šipek je svjedokom pokajnikom Zdravkom Mamićem mogla započeti temeljitu istragu sprege političara, sudaca i mafije kod nas? Predsjednik Zoran Milanović se trebao odreći zbog sukoba interesa od ustavnog prava na predlaganje Predsjednika Vrhovnog suda. Hrvatski sabor je trebao dvotrećinskom većinom tajnim glasovanjem zastupnika izabrati između kandidata koji su se javili na prvi javni poziv Državnog sudbenog vijeća, a ukoliko niti jedan kandidat ne dobije dvotrećinsku većinu glasovanjem svih birača 16. svibnja 2021. godine za vrijeme održavanja lokalnih izbora. Kandidat koji bi dobio većinu važećih glasova postao bi predsjednik Vrhovnog suda. Masovnim prosvjedima možemo ga prisiliti na djelovanje!
Diktatori Pavelić i Tito i njihovi režimi bili su negacija slobode” napisao je 23. kolovoza ove godine povodom Dana siječanja na žrtve totalitarnih režima HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier. Iako se ta činjenica rijetko ističe u javnosti, na početku Drugog svjetskog rata, od 23. kolovoza1939. do 21. lipnja 1941. godine, nacisti i komunisti su imali pakt o nenapadanju, napisao je Stier. Puno prije komunista u Istri su se suprotstavljali fašistima hrvatski kršćanski antifašisti, a među njima bili su: Antun Milovan kojega su komunisti ubili 1945, otac biskupa Ivana i bliski suradnik mons. Bože Milanovića. Danas se prisjećamo Antuna Milovana, blaženog Miroslava Bulešića, kao i svih nevinih žrtava fašizma i komunizma. Njihova žrtva svjedoči o istinskoj ljubavi prema slobodi, o kršćanskom i demokratskom suprotstavljanju svakom totalitarnom režimu i ideologiji. Totalitarizam se ne može opravdati pukim otporom drugom totalitarizmu, bez iskrenog zalaganja za slobodu i demokraciju. Zato će svaki istinski demokrat odbaciti totalitarnu ideologiju i propagandu, kako Pavelićevog antikomunizma tako i Titovog “antifašizma”. Iako međusobno suprotstavljeni, ti su diktatori i njihovi režimi bili negacija slobode. Savezništvo Tita, Staljina i Hitlera trajalo je 637 dana, a 72 dana savezništvo Tita, Pavelića, Staljina i Hitlera. Koliko je poljskih židova i poljaka stradalo za 709 dana savezništva Tita, Staljina i Hitlera u nacističkim logorima u Poljskoj i koliko je stradalo u staljinskim čistkama u Poljskoj i okupiranim baltičkim državama pitam članove “antifašističke” koalicije? U tom su razdoblju stradali poljski časnici u Katinskoj šumi. U tom razdoblju Hitlerova Njemačka je okupirala Francusku, Belgiju, Dansku i skoro cijelu Europu. Kraljevina Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu. Komunistička partija Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom nije reagirala. Napadom Hitlerove Njemačke 22. lipnja 1941. odmetnuli su se provjereni staljinisti u šumu Brezovica da pomognu obrani “Zemlji velike laži” kako je Staljinov Sovjetski savez opisao vođa Proštinske bune dr. Ante Ciliga u knjizi “U zemlji velike laži”. U stanovima stradalih židova u Drugom svjetskom ratu ne stanuju i ne koriste njihovu imovinu “ustaške guje” nego provjereni staljinisti i njihovi potomci gospodo “antifašisti”!? Čistkama u HDZ-u stranačka oligarhija je pokazala da dosljedno nastavlja vladati paradigmom vladanja svojih djedova i očeva provjerenih staljinista i suradnika represivnog aparata Titove Jugoslavije: pokojnog Budimira Lončara, pokojnog Josipa Manolića, lupeža i haškog krivokletnika te dobro plaćenog pjevača ustaških pjesama u Australiji Stipe Mesića, omladinca Sove i ostalih “antifašista” novopečenih liberalnih demokrata. Predsjednici Kolindi Grabar Kitarović je bio posebni savjetnik i učitelj sa Zrinjevca Mate Granić koji je mrtvima na Mirogoju tumačio kako se cjelina dijeli na tri polovine – C = ” pola meni pola tebi pola Bagi”. Danas Hrvatskom vladaju učenici Mate Granića oponašajući metode svojih djedova, očeva, baka i majki: Andrej Plenković, Gordan Jandroković, Davor Božinović i Sovini kumovi, a kandidaturu Matinog učenika za predsjednika Republike “normalnog” i s “karakterom” Zorana Milanovića podržali su poznati “borci protiv korupcije” Boris Miletić, Anka Mrak Taritaš, Krešimir Beljak, Davor Bernardić i ostali “antifašisti” iz Saveza za borbu protiv korupcije. O načinu borbe protiv korupcije Miletića i vrhuške IDS-a govore medijski nastupi njihovog bivšeg člana i zastupnika Damira Kajina, a o Anki Mrak Taritaš “obnova Gunje” i ostali “antikorupcijski” pothvati. Naša bivša predsjednica Republike je kao estradna zvijezda pjevala pokojnom gradonačelniku Milanu Bandiću i poklonila mu rođendansku tortu u znak zahvalnosti potpori njenoj kandidaturi, a narcisoidni karijerist magistar Andrej Plenković stabilno = diktatorski vlada Hrvatskom uz pomoć njegovih žetončića i analnih karijerista iz POKRO diktatorske zajednice. Prema izjavi danom RTL-u bivši ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić je rekao da imamo 250 tisuća lažnih birača (koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj). Hoće li izbori za predsjednika Republike 2019. godine biti regularni? Na četvrtim izborima za Europski parlament i izborima za Hrvatski sabor 2024. godine bilo je oko četiristo tisuća birača više od broja punoljetnih državljana Republike popisanih 2021. godine. Jesu li izbori 2024. godine regularni gospodo članovi POKRO zajednice i etnobiznismeni? Vladajuća većina HDZ i DP dobila je na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine 99.527 glasova manje od oporbe u deset općih izbornih jedinica, a V. izborna jedinica bi razmjerno broju stanovnika imala 13 i VI. 15 zastupnika. U V. izbornoj jedinici broj stanovnika izborne jedinice odstupa za – 10,28 posto od prosjeka deset izbornih jedinica, a u VI. za 7,28 posto prema procjeni broja stanovnika DZS-a za 31. prosinca 2023. godinu. Broj birača na tisuću stanovnika izborne jedinice je za V. izbornu jedinicu 992, a za VI. 850. HDZ i DP vladaju uz pomoć etnobiznismena i žetončića hrvatskim narodom. Penavin DP je na stranačkim izborima uzurpirao stranku i prevario birače i članove stranke.
HOP
HOP -portal na Telegramu