MEĐU BARAKAŠIMA SMO OSNIVAČIMA HDZ – A U TEMELNIM OGRANCIMA I HRVATSKI PROLJEĆARI 1971. GODINE 12. SIJČNJA ZAPOČNIMO NOVO HRVATSKO PROLJEĆE SKIDANJEM OBA OVNA S BRVNA! POBUNIMO SE PROTIV CENZURE NA JAVNIM MEDIJIMA I KRŠITELJIMA USTAVA IZ USTAVNOG SUDA I POLITIČARA U VLADAMA I SABORU!                                                                                                                             

Mr.sc. Edo Zenzerović

Prema članku 17. za izbor predsjednika Republike predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova.

U slučaju da zbog odustajanja kandidata koji prema odredbama prethodnog stavka imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja. Članica izbornog stožera Ive Josipovića pravnica Sandra Petrović Jakovina je na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2014/2015; nakon izbora privukla pažnju javnosti nakon što je – bez dogovora sa samim Ivom Josipovićem u javnosti argumentirala pravne nedoumice, koje prema njoj, osporavaju legitimnost izbora kandidatkinje iz redova HDZ-a Kolinde Grabar-Kitarović za Predsjednicu RH. Odvjetnik Krunislav Olujić i još neki članovi SDP-a su osporavali pobjedu na izborima 2015. godine Kolinde Grabar Kitarović jer nije dobila apsolutnu većinu glasova u drugom krugu izbora. Sramotno je da Hrvatski sabor za 10 godina još nije promijenio superlativ najveći u komparativ veći budući da u drugom krugu sudjeluju samo dva kandidata.

Prema Vjekoslavu Krsniku neovisnom političkom savjetniku prešućeno je pismo novinara HRT-a o alarmantnom stanju u glavnom javnom mediju prije suočavanja predsjedničkih kandidata.

Uoči televizijskog sučeljavanja na HRT-u osam kandidata na idućim predsjedničkim izborima ogranci Hrvatskog novinarskog društva na Hrvatskoj televiziji i na Hrvatskome radiju uputili su predsjedničkim kandidatima otvoreno pismo u kojemu su ih pozvali da se očituju o nizu problema s kojima su suočeni na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskome radiju. Pod naslovom „HRT mora biti glas građana a ne političkih ili privatnih interesa“ u pismu se ukazuj na „alarmantno urušavanje tog javnog medijskog servisa“.

„HRT, financiran novcem građana, trebao bi biti stup demokracije, izvor vjerodostojnih informacija, promicatelj kulture i pluralizma mišljenja. Nažalost, godinama svjedočimo sustavnom uništavanju njegove temeljne funkcije kroz političke pritiske, financijsku neodgovornost i degradaciju profesionalnih standarda „Po njihovim riječima, HRT gubi vjerodostojnost kao javni servis, urušava se povjerenje građana u neovisnost medija, profesionalni standardi padaju, ključne emisije informativnog, dokumentarnog i kulturnog sadržaja nestaju iz programa, novinari i drugi profesionalci suočeni su s nesigurnošću, pritiscima i neadekvatnim uvjetima rada. U otvorenom pismu oni stavljaju naglasak na

„drastično smanjenje kućne proizvodnje pod izgovorom nedostatka financijskih sredstava, dok milijuni odlaze u privatne džepove“ i upozoravaju da će najavljeno smanjenje broja uposlenih za čak 1000 uposlenika dugoročno uništiti vlastitu proizvodnju.

Posebno su upozorili na pritiske na novinare i uredništvo, politička kadroviranja i cenzuru čime se narušava vjerodostojnost i profesionalizam kuće, a novinari koji se odupiru pritiscima sustavno su marginalizirani ili uklonjeni dok ključne teme ostaju neobrađene.

Upozorili su i na opasnu tendenciju komercijalizacije sadržaja i usmjeravanje javnog novca prema privatnim interesima uključenim u vanjskim produkcijama. Ogranci HND na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskome radiju tražili su od predsjedničkih kandidata da se javno očituju o nužnosti hitne uspostave uredničke neovisnosti, osiguranju transparentnog poslovanja raskidu štetnih ugovora te obvezi stabilnog financiranja HRT-a neovisno o političkim odlukama.

Željeli su čuti i njihovo mišljenje o potrebi reforme upravljačkih struktura kako bi se one temeljile na stručnosti, a ne na političkoj podobnosti, zaštiti novinara i profesionalaca uz jačanje zakonske zaštite od političkih i institucionalnih pritisaka, te jačanju kućne proizvodnje programa koja je ključna za očuvanje javnog interesa, kulturnog identiteta i profesionalne kvalitete sadržaja.

Nažalost nitko o predsjedničkih kandidata nije uopće spomenuo to pismo, a kamoli tražio od vodstva HRT-a kao javnog medijskog servisa da se oglasi o tom pismu koje je dokumentirano opisalo alarmantno stanje u nacionalnoj medijskoj kući. I Hrvatska televizija i Hrvatski radio na razne načine već godinama pod političkim nadzorom prije svega SDP-a ali i HDZ-a sustavno krše ne samo Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji nego i Ustav Republike Hrvatske koji u članku 38 izričito kaže da se „jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli“ te „slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja“ te se „zabranjuje cenzura“.                                                                                                                                            Sve to došlo je do izražaja i u pred kampanji predsjedničkih izbora kad su i HTV i HR sustavno bojkotirali neovisnog kandidata Tomislava Jonjića dajući prednost nekima koji nisu uspjeli skupiti ni potrebnih 10.000 potpisa. Svakako je u najmanju ruku čudno da ni jedan od predsjedničkih kandidata ili kandidatkinja nije u sučeljavanju na pravom mjestu spomenuo to pismo.

Predsjednički izbori u I. krugu su opet neregularni zbog birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj

Na izborima za predsjednika RH 29. prosinca bilo je 329.630 birača više od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine. Prema Rješenju Ministarstva uprave, pravosuđa i digitalne transformacije na predsjedničkim izborima 29. prosinca bit će ukupno 3,762.221 birača, a s prebivalištem u Hrvatskoj 3,512.226 i bez prebivališta u Republici Hrvatskoj 249.995.

Popisom 2021. godine punoljetnih državljana bilo je 3,177.740.                                                                 U Hrvatskoj je u županijama moglo na predsjedničkim izborima ukupno glasovati 329.630 birača više od punoljetnih državljana: Zagrebačkoj 26.803, Krapinsko-zagorskoj 4.142, Sisačko-moslavačkoj 14.435, Karlovačkoj 5.766, Varaždinskoj 8.739, Koprivničko-križevačkoj 4.997, Bjelovarsko-bilogorskoj 6.356, Primorsko-goranskoj 24.487, Ličko-senjskoj 3.789, Virovitičko-podravskoj 7.059, Požeško-slavonskoj 7.896, Brodsko-posavskoj 17.710, Zadarskoj 23.577, Osječko-baranjskoj 19.786, Šibensko-kninskoj 11.001, Vukovarsko-srijemskoj 18.833, Splitsko-dalmatinskoj 45.393, Istarskoj 18.643, Dubrovačko-neretvanskoj 9.941, Međimurskoj 7.617 i Gradu Zagrebu 44.423 birača. Po županijama ukupno je glasovalo 3,507.370 birača. Izvan Republike Hrvatske  glasovalo je 24.252 birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj uglavnom s područja novonastalih država propale države kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija, Makedonija i Kosovo. U izvješću DIP-a piše da je glasovalo 100% birača, a prema Rješenju Ministarstva uprave, pravosuđa i digitalne transformacije najavljeno je 249.995. Glasovalo je samo 9,7% birača od najavljenog broja zbog nemogućnosti elektroničkog i/ili dopisnog glasovanja.

Mnogi birači na radu u inozemstvu koji imaju prebivalište u Hrvatskoj nisu mogli ostvariti biračko pravo zbog odbijanja HDZ-a i SDP-a elektroničkog i/ili dopisnog glasovanja. To je bitno utjecalo na rezultate izbora u slavonskim županijama i dijaspori. Izbori su opet neregularni.

Caratan rekao da bi Primorac trebao odustati: U emisiju se javio Đapić i burno reagirao

Predsjedničke izbore u Studiju 4 HRT-a komentirali su Branko Caratan s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te Anto Đapić, bivši saborski zastupnik i politički lider HSP-a. Dok Caratan smatra da bi Draganu Primorcu bilo najbolje da se povuče iz utrke, Đapić ističe kako je u politici sve moguće i da priča nije završena.

“Kandidat Dragan Primorac se tješi da je drugi krug nova utakmica. Međutim, da budem plastičan, Dinamo je izgubio od Bayerna, primili su devet golova. U drugom krugu Primorca ponovno čeka Bayern. I samo je pitanje koliko će se golova primiti”, rekao je Branko Caratan gostujući na HRT-u.

Rekao je kako bi za vladajuću stranku bilo bolje da je predsjednik Milanović pobijedio u prvom krugu. “Ovako će vladajuća stranka izgubiti dva puta, u prvom i u drugom krugu.  Branko Caratan je dodao kako bi za vladajuću stranku bilo bolje da je predsjednik Milanović pobijedio u prvom krugu. “Ovako će vladajuća stranka izgubiti dva puta, u prvom i u drugom krugu. Mislim da bi kandidatu Primorcu bilo najbolje da se povuče iz utrke jer neće biti ugodno”, kazao je Caratan. Anto Đapić istaknuo kako je u politici sve moguće. Slažem se s gospodinom Caratanom, a Đapić bi trebao šutjeti zbog rezultata na izborima 2019. godine. Opet ćemo na listićima 12. siječnja dopisati treće ime ovog puta dr. sc Tomislava Jonjića i tako pokušati skinuti oba ovna s brvna.

KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ JE IZGUBILA IZBORE 2020. GODINE ZBOG NEZADOVOLJSTVA BIRAČA POLITIKOM ANDREJA PLENKOVIĆA                                  

Hrvatski sabor se 14. studenog 2019. godine izjasnio sa 105 glasova ujedinjene “antifašističke” koalicije HDZ-SDP-SDSS-HNS-GLAS-IDS-HSS – ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih “žetončića” protiv amandmana zastupnika Zlatka Hasanbegovića o ukidanju obilježavanja 22. lipnja, tzv. Dana antifašističke borbe kao državnog blagdana te protiv uvođenja sovjetskoga tzv. Dana pobjede nad fašizmom 9. svibnja kao spomen dana. Jednakim brojem glasova ista koalicija spriječila je referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor građanskih inicijativa ” Narod odlučuje” i “Ne istambulskoj konvenciji” prihvativši obrazloženje smijenjenog bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića o nedovoljnom broju potpisa za održavanje referenduma. Po hitnoj proceduri izglasali su Zakon o blagdanima i spomen danima i time nepotrebno produbili postojeće podjele u hrvatskom društvu. Premda su građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”  2014. godine s 380.649 potpisa i “Narod odlučuje” s preko četiristo tisuća potpisa birača tražile promjenu izbornih pravila Hrvatski sabor je promijenio izborne jedinice određene Zakonom 29. listopada 1999 godine, a broj zastupnika je ostao 151. Broj birača u drugom krugu  predsjedničkih izbora 5. siječnja 2020. godine bio je minimalno 317.316 veći od broja punoljetnih prema mojoj procjeni. Priloženi tablični prikazi dokazuju grubu manipulaciju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj od 3. siječnja 2000. godine. Svi izbori zadnjih 24 godina su neregularni zbog grube manipulacije biračima s prebivalištem u Hrvatskoj! Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja i u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali smo velikim brojem nevažećih listića ili izbornom apstinencijom da ne želimo Kuščevićev “festival demokracije” i diktatorsku vladavinu Andreja Plenkovića pomoću Bandićevih “žetončića” i etnobisnismena poput Pupovca i Radina.  Nadali smo se “Novoj hrvatskoj paradigmi” prema načelima iznesenim u ogledu Davora Ive Stiera, a dobili smo Šeksovu boljševičku paradigmu vladanja Hrvatskom. Kolinda Grabar Kitarović je zbog takve politike Plenkovićeve interesne zajednice izgubila izbore. Između dva loša kandidata izabrali smo križanje listića. Miroslav Škoro svojim nevažećim listićem nije presudio rezultat predsjedničkih izbora u korist predsjednika Republike Zorana Milanovića. Koalicijski partneri Andreja Plenkovića: Milorad Pupovac, Furio Radin, Radimir Čačić, Predrag Štromar i Branimir Glavaš su glasali za Zorana Milanovića, a Vladimir Šeks je spominjao proslavu rođendana Zdravka Mamića. Nevažećim listićima glasovali su birači Živog zida, a Hrvatski suverenisti su glasali u drugom krugu za Kolindu Grabar Kitarović. Kako je “ekstremna desnica” križanjem listića dovela za predsjednika Republike “šmrkavca” kako je “učtivo” oslovio Zorana Milanovića predsjednik Vlade Andrej Plenković = Šeksov poluproizvod “Plenkošenko”?   Kad bi sve nevažeće glasove pribrojili gubitnici Kolindi Grabar Kitarović  Zoran Milanović imao bi 15.486 glasova više od gubitnice. Zoran Milanović je pobijedio u drugom krugu izbora s apsolutnom većinom glasova.                                                                                                                                                                                                                                                

Predsjedničkim kandidatima na sučeljavanjima prije drugog kruga izbora nisu postavljena pitanja o izbornom zakonodavstvu i neposrednoj demokraciji niti su oni samostalno pokrenuli ta pitanja.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović su bili kandidati “antifašističke” koalicije koja izbjegava implementaciju rezolucije Europskog parlamenta usvojenoj 19. rujna 2019. naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom su osuđeni i izjednačeni nacistički i komunistički zločini kao i zločini svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima. 

Dosta nam je 20 godina “antifašističke” diktature: Stjepana Mesića, Mate Granića, Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa – Sove, Miroslava Šeparovića Gavuna, Branka Bačića, Ive Josipovića, Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Davora Božinovića i Jasne Omejec! Dosta nam je korumpiranih političara i sudaca! Na izborima 5. siječnja 2020. godine prekrižili smo listiće, jer su oboje kandidata pripadnici  stranaka koje su od 3. siječnja 2000. godine glasovanjem u Hrvatskom saboru gušile neposrednu demokraciju i sudjelovale u izbornim prijevarama. Iskoristili smo izbore kao referendum o nepovjerenju političkoj kasti uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa! 

Priopćenje Državnog izbornog povjerenstva o potpunim službenim rezultatima izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2019. godine

Kandidati su dobili sljedeći broj glasova:

Kolinda Grbar Kitarović nije odustala od II. Kruga izbora u korist Miroslava Škore koji je imao više šanse pobijediti na izborima.

HOP

HOP -portal na Telegramu

https://t.me/hopportal