Otkriće u drevnoj DNK: Kronologija križanja između ljudi i neandertalaca
Angela
Temeljska studija otkrila je bez presedana detalje o povezivanju modernih ljudi i neandertalaca koji se dogodio prije oko 50.000 godina. DNK-om su znanstvenici pratili preciznu kronologiju koja pokriva oko 7000 godina, tijekom perioda kojeg su se pojavili ovi evolucijski susreti koji su ostavili trajan trag na genomu modernih Euroazijana.
Arhegijska ostavština u našoj DNK
Prema istraživanju, neandertalni geni čine između 1% i 2% genoma trenutačnih netafričkih ljudi. Ovo genetsko nasljeđe ne samo da pruža tragove drevnim ljudskim migracijama iz Afrike, nego i otkriva kako su određene genetske osobine utjecale na ljudsku prilagodbu novim okruženjima i bolestima.
Napravili smo potpuniju sliku prošlosti’, rekao je. Manjusha Chintalapati, jedan od glavnih autora studije.
Ljudsko-neandertalne interakcije: Kada i gdje
Sekvencirajući 58 drevnih genoma i 275 modernih genoma, istraživači su utvrdili da prvi kontakt između Homo sapiensa i neandertalaca datira iz njega Prije 50.500 godina
Ovaj put se podudara s migracijama modernih ljudi iz Afrike u Euroaziju, što ukazuje da su se prvi susreti dogodili duž migracijskih ruta prema istoku.
Znanstvenici su također otkrili da Istočni Azijati nose više neaneandertalnih gena nego Europljana i Zapadnih Azijata. Ova se razlika može pripisati dužim razdobljima prijelaza dok su se ljudi kretali prema istoku.
Arheološki i Genetički dokazi
Genetički zaključci usklađuju se s arheološkim dokazima, što ukazuje na suživot neandertalaca i modernih ljudi u Euroziji oko 7000 godina. Istraživanja su otkrila da se genetska introgresija nije dogodila u jednoj generaciji, nego je bio kontinuiran i složen proces koji je uključivao različite populacije.
Evolucionarne prednosti neandertalnih
Genetsko nasljeđe neandertalaca nije bilo bez svojih prednosti za moderne ljude. Mnogi od naslijeđenih gena, povezani s imunološkim sustavom, pigmentacijom kože i metabolizmom, doprinijeli su prilagodbi oštrim klimatama i patogenima Euroazije.
Značajan primjer je genetska varijanta koja daje zaštitu od koronavirusa koji uzrokuje COVID-19, što pokazuje kako su te karakteristike postale korisne za preživljavanje u kasnijim vremenima.
Drugi geni su se, s druge strane, pokazali nedostatljivi, što je dovelo do brzog uklanjanja nekih neandertalnih genetskih sekvenca iz ljudskih genoma, stvarajući tzv. “genetske pustinje”.
Nova pitanja o Denisovanima i migracijama
Istraživanje nije bilo ograničeno na neandertalce. Istraživači sada ispituju genetski doprinos druge skupine hominida, Denisovanaca, koji su ostavili tragove u genomu azijskih populacija. Ovo istraživanje otvara nove perspektive na ljudske migracije i interakcije između različitih hominid vrsta.
Zaključci i posljedice
Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu Znanost, predstavlja važan korak naprijed u razumijevanju interakcija između neandertalaca i Homo sapiensa. Ne samo da razjašnjava kronologiju interpasivanja, nego i osvjetljava ulogu arhaičnih gena u ljudskoj evoluciji i prilagodbi. Znanstvenici će nastaviti istraživati kako su te interakcije oblikovale našu evolucijsku povijest, nudeći nove uvide u prošlost i budućnost ljudske genetike.
Izvor 24h live
HOP
HOP -portal na Telegramu
