Niti 20 godina nakon genocida u Srebrenici Vijeće UN-a ne može nazvati stvari pravim imenom!

0
930
Bosnian people pray near coffins of Srebrenica victims, during amass funeral  in Potocari 120 km northeast of Sarajevo, Bosnia, on Sunday, July 11, 2010. Weeping among endless rows of coffins, tens of thousands gathered Sunday in the eastern Bosnian town of Srebrenica to bury hundreds of massacre victims on the 15th anniversary of the worst crime in Europe since the Nazi era. (AP Photo/Amel Emric)
Bosnian people pray near coffins of Srebrenica victims, during amass funeral in Potocari 120 km northeast of Sarajevo, Bosnia, on Sunday, July 11, 2010. Weeping among endless rows of coffins, tens of thousands gathered Sunday in the eastern Bosnian town of Srebrenica to bury hundreds of massacre victims on the 15th anniversary of the worst crime in Europe since the Nazi era. (AP Photo/Amel Emric)

Europski parlament je danas usvojio rezoluciju kojom obilježava sjećanje na žrtve genocida počinjenog u Srebrenici prije 20 godina. Rezolucijom se odlučno osuđuje genocid i odbacuju sva relativiziranja, pokušaji negiranja ili pogrešnog tumačenja tog genocida. Rezolucija nadalje podsjeća na to da je genocid počinjen od bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića i paravojnih jedinica, uključujući neregularne policijske jedinice, koji su tijekom nekoliko dana pokolja nakon pada Srebrenice masovno pogubile više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka koji su potražili zaštitu u tom području pod kontrolom Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR). Gotovo 30.000 žena, djece i starijih osoba prisilno je protjerano u kampanji etničkog čišćenja velikih razmjera, što taj događaj čini najvećim ratnim zločinom koji se od kraja Drugog svjetskog rata dogodio u Europi. Pokolj u Srebrenici kao genocid prepoznali su i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u presudi Žalbenog vijeća protiv Radislava Krstića 2004.g. te Međunarodni sud pravde (ICJ) u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore) od 27. veljače  2007, navedeno je u Rezoluciji. Napominje se i da je 30. Siječnja ove godine MKSJ “potvrdio kaznu petorici visokorangiranih oficira vojske bosanskih Srba osuđenih za sudioništvu u genocidu u Srebrenici 1995. godine, budući da su neki od osuđenih oficira bili direktno podređeni bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću, kojem se trenutno sudi na MKSJ zbog zločina uključujući genocid. Na prijedlog hrvatskog zastupnika Ivana Jakovčića, prihvaćeni su i amandmani na Rezoluciju kojima Evropski parlament izražava žaljenje što jučer Vijeće sigurnosti UN-a nije usvojilo rezoluciju o Srebrenici i pozdravlja jednoglasnu odluku Vijeća ministara BiH da se 11. Srpanj proglasi Danom žalosti na cijelom području Bosne i Hercegovine. 

merkel u bgZbog ruskog veta rezolucija o Srebrenici na vijeću UN-a nije usvojena – Rusi naime smatraju nacrt rezolucije u kojoj se spominje riječ genocid „nekonstruktivnim, neprijateljskim i politički motiviranim. Pokolj 8.000 bosanskih muslimana i protjerivanje 30.000 ljudi iz Srebrenice –po ruskoj logici nema veze s genocidom, pogotovo što su im se za pomoć javili Srbi, i to oni iz Srbije! Imamo vrlo opasnu i eksplozivnu mješavinu interesa pred sobom, opet na Balkanu, sa žarištem i uzročnikom svih problema u Srbiji. Stoga ne čude službene posjete Angele Merkel Tirani, Beogradu i Sarajevu u htnom tempu, jer njemačka kancelarka ne gubi vrijeme pokušavajući smiriti tenzije, no razum tu puno ne može pomoći.

nikolićPogotovo zato što Nikolić ovako komentira uspješnost ruskog veta u blokiranju rezolucije: „Srbija ovo ne doživljava kao pobjedu, jer u Srebrenici, kao ni bilo gdje drugdje na prostorima bivše Jugoslavije nema pobjednika.“ Kao što Srbi uporno već desetljećima, svima i svemu usprkos ponavljaju i podmeću laž o građanskom ratu u bivšoj Jugoslaviji, tako se i ova izjava srbijanskog predsjednika savršeno uklapa u velikosrpsku teoriju – jer po njemu, pobjednika u Domovinskom ratu, odnosno u osvajačkom velikosrpskom pohodu nije bilo, pa prema tome – ni gubitnika. Po svemu tome sudeći – ni agresora. Ova izjava svjedoči o tome da se u mentanom sklopu srbijanskih vlasti od Miloševića nadalje apsolutno ništa nije promijenilo. A to nije samo nepremostiva prepreka eventualnom ulasku Srbije u EU, to je sigurnosni problem čitave Europe koji tinja već stotinu godina i svako malo eruptira, kao što se dogodilo i prije 25 godina.

Ingrid Runtić