Trudnice i porodilje iz Zenice i iz drugih gradova Zeničko-dobojskog kantona u petak (26.09) okupiti će se pred zgradom Vlade ZDK radi protesta. Porodilje iz ZDK navode da Vlada nije ispoštovala obećano iz srpnja ove godine, tako da im krajem rujna već duguju četiri naknade porodiljama.
– UHrvatskoj porodilje ne protestiraju iako na žalost imaju sličnih problema. Najveće probleme sa naknadom bolovanja i porodiljnom naknadom imaju žene koje se bave samostalnom djelatnošću – žene obrtnice. Naime, sudeći prema niže opisanim problemima, one su diskriminirani sloj radne klase u Hrvatskoj.
Žena koja želi povećati svoju obitelj podmladkom a bavi se samostalnom djelatnošću, ukoliko želi koristiti porodiljni dopust mora prethodno izmiriti sve obveze prema državi; porezne obveze, obveze prema mirovinskom i zdravstvenom, a potom staviti obrt u mirovanje. Ukoliko sve to ne učini, za nju naknade bolovanja za vrijeme nesposobnosti za rad ili naknade za vrijeme porodiljnog odmora – NEMA.
Tako, u slučaju da je buduća porodilja u situaciji da ima rizičnu trudnoću zbog koje nije u mogućnosti nastaviti raditi i za vrijeme trudnoće, te zbog rizika za dijete mora ležati, neće niti dobiti naknadu za bolovanje iako je do trenutka saznanja o trudnoći uredno plaćala sve porezne obveze, obveze prema zdravstvenom i mirovinskom.
Iako u Zakonu o porodiljnim naknadama ne postoji uvjet da se porodiljama isplaćuje porodiljna naknada tek ako plate porez i druge obveze, u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju navedeno je da naknadu za vrijeme bolovanja mogu koristiti isključivo osobe koje su podmirile obveze prema HZZO. Tako su žene obrtnice u ovim teškim vremenima recesije u daleko nepovoljnijem položaju u odnosu na žene koje su zaposlene u malim trgovačkim društvima ili državnim institucijama. Naime, ukoliko je buduća porodilja zaposlena u d.o.o. ili d.d. NITKO ju neće tražiti potvrdu da je njezin poslodavac podmirio sve obveze prema državi. Očigledna diskriminacija žena koje svojim vlastitim rukama stvaraju prihod kako bi osigurale egzistenciju za sebe i svoju obitelj.
Nejednakost je u Hrvatskoj toliko izražena, da doslovno “boli”, pa umjesto da je Zakon jednak za sve i da se njime potiče natalitet i rađanje djece, ovakvim diskriminirajućim postupcima odluke o rađanju djece su sve rjeđe.
HZZO je opravdao svoje uvjetovanje ženama obrtnicama o dostavi Porezne potvrde o podmirenim poreznim i drugim obvezama člankom 36. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojim, ako se slijepo tumači, žene obrtnice u koliko posljednjih 30 dana nisu podmirile svoje obveze doista nemaju na prava koja su im zajamčena Zakonom o porodiljnim naknadama. Međutim, u isto vrijeme na porodiljnu naknadu imaju pravo i nezaposlene žene, pa čak i osobe bez državljanstva u RH, tj. azilanti??!!!
Za razliku od HZZO čiji je glasnogovornik barem odgovorio na upit HAZUD.HR u vezi ovog osjetljivog pitanja, Obrtnička komora, kojoj žene obrtnice moraju svakog mjeseca plaćati članarinu, do danas nije odgovorila na upućen im upit!
U nastavku, odgovor iz HZZO;
Poštovani,
odgovaramo na Vaš upit u vezi isplate rodiljnih naknada majkama koju su obrtnice ili vlasnice obrta. U nastavku ćemo obrazložiti ovu temu te se nadamo da će biti jasno kako nipošto nije riječ o diskriminaciji majki od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), već o poštivanju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Pravo na naknadu plaće tijekom korištenja rodiljnog dopusta jedno je od prava koja pripadaju osiguranicima u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Naime, prema članku 36. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguranici u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja imaju pravo, između ostalog i, na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti navedenih u članku 39. Zakona.
Prema članku 39. Zakona pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku/ici tijekom privremene spriječenosti za rad tijekom korištenja rodiljnog dopusta, pri čemu se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO-a od prvog dana korištenja prava.
Prema čl. 81 Zakona o obveznom osiguranju, osiguranicima – obveznicima plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje koji nisu uplatili doprinos za najmanje 30 dana prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (između ostalih i prava na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad) ograničit će se na hitnu medicinsku pomoć. Puni opseg prava uspostavlja se unaprijed, od dana podmirenja dužnog iznosa s pripadajućim kamatama.
S tim u vezi, treba napomenuti da HZZO provodi obvezno zdravstveno osiguranje kojim se svim osiguranim osobama HZZO-a osiguravaju prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja, uključujući i pravo na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad, o kojem HZZO odlučuje na način i pod uvjetima određenim Zakonom o obveznom osiguranju. Dakle, nije riječ o diskriminaciji majki, već se ova obveza iz Zakona odnosi na sve osiguranike koji su obveznici plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje bilo da je u pitanju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje) ili na naknadu plaće za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta.
S poštovanjem,
Služba za odnose s javnošću
HZZO-Direkcija
U slijedećim nastavcima, o poslovanju obrtnika i mogućnostima financiranja u čemu je također izražena diskriminacija u odnosu na sve druge samostalne i poduzetničke aktivnosti.
Autor; Nada Landeka
