Stenogram sa sjednice Sabora
DAMIR KAJIN:
Poštovani gospodine predsjedniče, gospodo zastupnici.
Pitanje želim postaviti ili ministru financija ili ministru pravosuđa a tiče se kredita Raiffeisen zadruga iz Austrije.
Premijer je za guvernera Hrvatske narodne banke kojega je noto bene ova Vlada postavila rekao da se ponaša kao domobran ali kada je riječ o Raiffeisen kreditima imam dojam da se i još mnogo njih drugih ponaša kao domobran.
Švicarski su lihvar, tu nemam nikakve dileme i jasno je da to treba ispraviti, treba pomoći ljudima, jasno ne ugroziti tečaj i ovako nizan, jadan kreditni reiting Republike Hrvatske.
Ali što Vlada čini sa najvećom bankarskom prijevarom a to su krediti Raiffeisen zadruga ili kako ih mi zovemo posuilnica. One nisu imale odobrenje za rad u Hrvatskoj te zadruge iz Austrije izreketarile su na tisuće i tisuće ljudi. Danas se tim ljudima plijeni imovina, ljudi završavaju na cesti bez svojih domova, bez svojih kuća i vjerojatno će kao i stotine i stotine tisuća migranata morati egzistenciju sutra potražiti u nekoj nama susjednoj zemlji.
A kada smo već kod migranata, Hrvatska živi u jednom virtualnom svijetu, doći će na moje, mi ćemo ove zime ovdje ako se nešto ne dogodi u Njemačkoj i Austriji to sutra, prekosutra morati zbrinuti, 50, 60, 70 tisuća ljudi a balkan možda preko 200 ili 300 tisuća ljudi i o tome treba progovoriti i reći ljudima istinu.
mr.sc. ORSAT MILJENIĆ:
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Uvaženi zastupniče, da pitanje je podijeljeno između kolege i mene. Ovaj dio o izbjeglicama vam ja neću odgovarati ali što se tiče Raiffeisen štedionica, tu bih prvo rekao nisu samo one.
Mi kada smo se počeli baviti s time, imate 43 razno razna oblika tih zadruga koje su davale te kredite. Nisu samo iz Austrije, dio ih je Mađarska, dio Češka. I jako puno ljudi je ugroženo, problem nije samo hrvatski, problem je bio prije u Sloveniji, bio u Poljskoj, bio u Mađarskoj, bio u drugim zemalja, one se sada sele prema istoku zato što ovdje to više ne prolazi.
I ja neću sada govoriti o tome tko je trebao reagirati kada se to davalo i tko nije reagirao. Jer ja ne mogu shvatiti da ako su takva pojava u tisućama a je da svi šute i da nitko nije upozorio građane da je to problem i da će sami sebe svojom voljom dovesti u problem.
Jer ajmo biti realni, to jesu naivni građani koji su potpisali neke stvari koje su ih dovele u vrlo veliki problem. Međutim, mi kao Vlada, kao država mi smo nekad dužni pomoći ljudima koji su se i doveli svojom voljom u problem.
Dakle što ćemo ovdje napraviti, vrlo konkretno nemam puno vremena, ali biti će prilike rasprava o tome. Dakle mi u okviru Zakona o potrošačkom kreditiranju ići ćemo amandmanom koji će ići u tri smjera.
Prvo postavlja se uopće pitanje jer se naši sudovi nažalost oglašavaju apsolutno nenadležnima za odlučivanje o valjanosti tih ugovora. Dakle to ćemo riješiti na način da su naši sudovi nadležni za propitivanje valjanosti tih ugovora. I to je prvo i osnovno pitanje kako ti ljudi mogu uopće ostvarivati pravnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. To o čemu govorim počiva i na Briselu 1, počiva i na Uredbi iz 2012. godine dakle da potrošač može izabrati zapravo sud pred kojim će ostvarivati svoja prava.
Dakle to je prvi smjer i to će ljudima dat zapravo mogućnost pravne zaštite. Da li će uspjet ili ne, to će se odlučivat u svakom pojedinom slučaju zato što moramo znat da su nažalost ljudi potpisivali svašta i na svoju štetu, ali će imat priliku dokazat što se događa.
Druga stvar vrlo važna, obzirom mislim da moramo držat se vrlo čvrsto načela da krediti koji nisu dani od ovlaštenih osoba u Republici Hrvatskoj su ništetni. Odmah da kažem, to znači da ljudi moraju vratit ono što su primili ako se utvrdi ništetnost, ali s prvim korakom ćemo im dat mogućnost da to dokazuju.
Da li će uspjet u svakom pojedinom slučaju ne znam zato što kad sam gledao te ugovore, a vjerujte izvukli smo ih stotine, isto kao i stotine presuda, onda vidite da je tamo potpisano da je kredit sklopljen u Austriji ili negdje drugdje, potpisano jedno, potpisano je drugo, dakle to će ovisit o činjeničnom stanju u svakom predmetu, ali dat ćemo im priiku da to mogu dokazivati.
I treće, ono što se ljudima događa svakodnevno i to je problem, to jesu ovrhe, a prije nego što su se ovi postupci završili, dakle zaustavit ćemo postupke ovrha dok se ne utvrdi valjanost samih ugovora. Dakle to su tri mjere kojima će ti ljudi bit u prilici dokazivat pod 1 da li su ugovori valjani ili ne, ako nisu onda im dajemo zaštitu kroz ovu ništetnost.
Ali tu napominjem da moraju vratit ono što su dobili i zaustavljamo ovršne postupke dok se ta pravna pitanja ne riješe. Neće biti lako jer su naši sudovi otišli u jednu praksu i ja uopće neću ovdje govoriti da li je dobra ili loša, nisam u poziciji, ne smijem o tome govorit, imam svoje mišljenje o tome, ali zato ćemo intervenirat zakonom.
Evo hvala lijepo.
DAMIR KAJIN:
Evo upravo to predlažem već više od godinu dana.
Temeljni problem su naši sudovi i tu nema nikakve dileme. Ne izbacujem ja ljude na ulicu nego ih izbacuju oni i treba zaustaviti ovrhe. Švicarce i Raiffeisen zadruge moraju u isti paket ili dobro u ta dva zakona, nema veze, ali u isto vrijeme to treba riješiti. Oštećenici moraju imati isti status. Ako se pomaže jednima moramo pomoći drugima, ponavljam ne dovodeći u pitanje kreditni rejting Republike Hrvatske, pričuve i kunu koju valja čuvati kao zjenicu oka svoga.
Jučer sam isto tako pročitao da je ministar financija od Austrije zatražio pojašnjenje ovih zelenaških kredita i dobro da se to čini i slažem se s vama da ove kredite treba tretirati kao ništavni. Trebaju vratiti novce, nikome ništa za ništa, to se razumije, ali ne pod ovim uvjetima koji su nam nametnuli. Moraju znači i takvi ugovori ne mogu konvalidirati, to je valjda jasno i moraju ili vraćati, nastaviti otplaćivati pod onim uvjetima pod kojim bi dobili kredit od Raiffeisena Zagreba u Hrvatskoj.
I treba učiniti ono isto usput što čini Austrija sa onima koji su osmislili ovaj projekt. Austrija je pozatvarala direktore tih štedionica, a o Hypo banci da i ne govorimo. I kako to da nitko ne želi ta pitanja ili nije želio otvoriti, da ne govorimo o Hypo banci. Kako to da nitko ne pita tko je dobivao novac, na čije račune ide, koliko novaca ima u Lihtenštajnu, koji su to ljudi iz Istre, iz Zagreba koji su te kredite dobivali i nikome ništa. Imam dojam da se MUP, PNUSKOK, DORH, ponaša kao zaštitarska tvrtka upravo tih pojedinaca.
Na slici su četri najzaslužnije osobe za ovu veliku pobjedu nad hrvatskim pravosuđem i fantomskim zadrugama i uz medijsku podršku HOP portala.
hop
