Njih više od 180 je u periodu do 1994 do 1999 godine sklopilo, u potpunoj zabludi „Sporazume o sufinanciranju i davanju u zakup poslovnog prostora na određeno vrijeme radi gradnje poslovnih prostora na nekoliko tržnica, između ostalih i na tržnici Gajnice“ koja je izgrađena na zemljištu uknjiženom kao općenarodna imovina „Jedinstvo“ d.d. Značajno je u ovoj priči da je ova bestijalna pljačka obrtnika započeta u Jugoslaviji, bez imalo grižnje savjesti nastavljena i u slobodnoj Republici Hrvatskoj uz punu potporu vodstva TD Tržnica i Veletržnica Zagreb d.o.o. Naši sugovornici Željko Majpruz i supruga mu Katarina, predstavnici obrta „Majpruz promet“ iz Gajnica, teško zadržavaju emocije i mir pričajući svoju vrlo neobičnu i tragičnu gospodarsku priču koja ih je od uspješnih građevinskih obrtnika i ugostitelja dovela do teškog zdravstvenog stanja i potrebe da rasprodaju imovinu kako bi preživjeli plaćajući sudske troškove.
Majpruz je te 1999 godine temeljem navedenog Sporazuma uplatio na žiro račun TD Tržnica i Veletržnica Zagreb iznos od 446.959,20 kn. Za uplaćeni iznos dobili su na korištenje roh bau prostor od 23m2 u kojem su morali izvršiti još i obrtničke radove te provesti instalacije u istom, platiti priključke vode, struje, plina što je dodatno koštalo još 143.370,00 kn. Na uplaćeni ukupni iznos od 590.329,20 kn za izvršene radove Općina im nije htjela vratiti ni PDV. Majpruzi već punih deset godina odbijaju plaćati zakup Zagrebačkom holdingu a vode i nekoliko sudskih postupaka.
Priča je kažu, krenula s Marinom Dropulić i bivšim direktorom Tržnica Ratkom Pericom. Oni su smijenjeni u tijeku gradnje tržnice Gajnice. Njih su potom zamijenili Filip Borac i Branko Spajić. Šef pravne službe bio je Banušić. Udruživanje sredstava na tržnicama Gajnice krenulo je u veljači 1999 godine. Prema dokumentaciji koju posjeduje Majpruz vidljivo je, da je svih 28 lokala koliko ih je ukupno izgrađeno na Tržnici Gajnice, izgrađeno novcem sedmorice obrtnika. Rukovoditelj službe investicija i investicijskog održavanja bio je Milan Ćosić. Direktor i potpisnik Sporazuma prema kojem „Majpruz promet“ i TD Tržnice „zajednički udružuju novčana sredstva“ je Tomica Tomljenović. Iz članka 5. Sporazuma vidljivo je da je sporazumom ugovoreno; „da se novčana sredstva udružuju radi zajedničkog financiranja izgradnje lokala br. 9, veličine 18,00 m2 na tržnici Gajnice, za trgovačku djelatnost“, te da se „budući korisnik poslovno-prodajnog prostora obvezuje izvršiti uplatu iznosa od 255.600,00 kn bez PDV-a, za izradu projektne dokumentacije, vršenje nadzora i konzaltinga, te svih građevinskih i obrtničkih radova.“
Znakovito je da su Tržnice Gajnice izgrađene na zemljištu u vlasništvu Jedinstva pa ni danas nije jasno što su to zapravo udružioci sredstava zajednički financirali, odnosno što su u zajednički projekt udružile Tržnice. „Profesionalci i stručnjaci“ iz TD Tržnica naznačili su u jednom od članaka Sporazuma da je izgrađeni kiosk-lokal u roh-bau izvedbi vlasništvo TD Tržnica i Veletržnica Zagreb, a da su sva sredstva uložena u izgradnju bespovratna????
Za uloženi novac, dovršenje gradnje iz roh-bau u funkcionalni i uređeni objekt, i plaćanje desetogodišnjeg zakupa po istoj cijeni koju plaćaju i oni koji nisu u gradnju uložili niti lipe – ulagači su dobili ekskluzivno pravo da ih u bilo kojem trenutku izbace na ulicu.
Člankom 8. spornog Sporazuma ugovoreno je „da će se konačni financijski obračun svih troškova izgradnje, uz obvezu podmirenja razlike međusobnih davanja i potraživanja, načiniti po završetku radova, u roku 8 dana“. Obračun nikad nije izvršen, što je utvrdila i Revizija. Iz ugovora o zakupu lokala br. 8804 koji je u ime Tržnica potpisao direktor Filip Borac, vidljivo u članku 2. da je nesporno da su Majpruzi za gradnju lokala izgrađenog u roh-bau sistemu uplatili ukupno iznos od 446.959,20 kn bez PDV-a, te da se ugovorne strane obvezuju podmiriti međusobna potraživanja u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. I svi budući troškovi prema tom Ugovoru padaju na leđa korisnika prostora/obrtnika. Prema Obračunu investicije i Okončanoj situaciji tvrtke „Zeko“ koji su Majpruzi pribavili, vidljivo je da je na tržnicama Gajnice izgrađeno 28 lokala u ukupnoj površini od 399,73 m2. Korisnici prostora uplatili su iznos od 5.676.166,00 kn dok su troškovi investicije prema obračunu tek 3.637.870,26 kn. Ostatak sredstava isisanih iz džepova zagrebačkih obrtnika u iznosu od 2.038.295,74 kn, po starom dobrom običaju (utvrđeno Revizijom) preraspoređeni su u izvanrednu dobit s kojom su TD Tržnice mogli raditi što su htjeli. Istovremeno, uplaćena sredstva obrtnika potrošena za gradnju tržnice Gajnice, u iznosu od 3.637.870,26 u njihovim knjigama su knjižene kao „ulaganje u tuđa osnovna sredstva, zidani kiosci u vlasništvu korisnika, priključci na infrastrukturu, rekonstrukciju prodajne plohe i okolni manipulativni prostor“. Majpruz je građevinski obrtnik pa mu ni malo teško nije bilo obračunati da ga je 1m2 financiranog kioska koji je preuzeo u roh bau izvedbi koštao 6.844,39 DEM odnosno 25.666,48 kn. Prema sklopljenom Sporazumu i ukupno izvedenim investicijama, njihov lokal veličine 23 m2 – trebao je koštati 4.949 kn/m2 tj. ukupno 56.810 kn. „Provjerio sam, s ogorčenjem priča Majpruz, teško se suzdržavajući ostati miran, u centru New Yorka ne postoji na prodaju poslovni lokal u roh bau izvedbi po toj cijeni!“.
Naplaćuju i zakup za zimski vrt izgrađen na zemljštu u vlasništvu Jedinstva
Osim što niti jedan poslovni prostor nema uporabnu dozvolu niti minimalne tehničke uvjete, uz to su i Ispred Majpruzovog lokala TD Tržnice ostavili i električni stup koji je bio zapreka normalnom poslovanju. Majpruzi o svojem trošku dodatno financiraju uklanjanje tog stupa, te sklapaju Ugovor o zakupu zemljišta ispred lokala radi izgradnje zimskog vrta, sa stvarnim vlasnicima – poduzećem Jedinstvo d.d. u stečaju. TD Tržnice Zagreb 2002 godine upućuju Katarini Majpruz, vlasnici obrta Otkaz prava daljnjeg korištenja poslovno-prodajnog prostora na tržnici Gajnice, navodeći u istom da nije platila zakup za lokal br. 017 ukupne veličine 23,00 m2 i za zimski vrt veličine 12,00 m2 na tržnici Gajnice, prisvojivši tako i pravo naplate zakupa za tuđe zemljište. Otkazom je naloženo da napusti prostor i oslobodi ga od osoba i stvari, te da ga preda TD Tržnicama na daljnje raspolaganje.
Sudski postupci u tijeku i blokirani računi obrtnika
U međuvremenu je pokrenuto više sudskih postupaka. Majpruzi tuže Tržnice Zagreb d.o.o. sa zahtjevom radi povrata prekomjerno uplaćenih sredstava za izgradnju poslovnih prostora dok Zagrebački holding, Podružnica Tržnice tuže Majpruze tražeći isplatu najma za period u kojem Majpruzi nisu željeli plaćati najam s obzirom na njihovo potraživanje. Nižu se presude u kojima Županijski sud u Velikoj Gorici odbija tužbeni zahtjev Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Tržnice Zagreb navodeći u istoj da „stranke za razdoblje na koje se odnosi tražbina nemaju sklopljen ugovor o zakupu koji bi svojom formom i sadržajem udovoljavao citiranim zakonskim odredbama Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora. Budući da ne postoji ugovor o zakupu, tužitelj nema pravni osnov potraživati plaćanje zakupnine od tuženika. „ Međutim, unatoč potvrđenoj odbijajućoj tužbi od strane Županijskog suda u Velikoj Gorici, agonija Majpruzovih se nastavlja. U sudskom postupku koji su pokrenuli, radi isplate uloženih sredstava, iako je Općinski sud donio presudu u njihovu korist, igrom riječi presude pred sudom drugog stupnja padaju zbog naziva tužitelja, i postupci se neprekidno vraćaju na početak. Boreći se za svoja ulagačka prava i svoje egzistencijalno pitanje neprekidno su na vrtuljku. Tijekom svoje dugogodišnje pravne bitke mogli su kupiti još jedan lokal sredstvima od preko 300.000,00 kn koje su potrošili na plaćanje odvjetnika. Računi obrta su blokirani, dok se posljedice nepravde očituju i u teškom zdravstvenom stanju. Kako za obveze obrta odgovaraju i cjelokupnom imovinom prijeti im opasnost da ostanu i bez doma u kojem žive.
Majpruz se obratio radi rješavanja ove teške situacije i sadašnjem direktoru Slobodanu Ljubičiću koji mu je „pomogao“ riječima; „Nisam vam ja kriv što ste se dali zaje….!“ Organizirani u neformalnu udrugu, obrtnici su se žalili i bivšem i sadašnjem predsjedniku, premijeru, gradonačelniku, HOK-u, DORH-u, USKOK-u…, a na kraju su se odlučili za tužbe. Predmete od zastare čuva upravo “ništavost” dijela ugovora kako su “uložena sredstva u izgradnju bespovratna”, kaže odvjetnik Geber koji zastupa većinu prevarenih.
Majpruz je među prvima uspio na sudu dokazati da su komitenti zbog nepovoljnih ugovora ostali bez svih uloženih sredstava te su godinama bili prisiljeni plaćati najamninu za lokale koje su gradili svojim novcem. Iz presude broj P-4506/04 vidljivo je „da je građevinskim vještačenjem potvrđeno da sveukupni troškovi rekonstrukcije tržnice Gajnice iznose 3.637.870,26 kn bez PDV-a. Prema nalazu vještaka Mačeka u financiranju cijele tržnice, i to ne samo lokala, sudjelovali su samo korisnici poslovnih prostora uz fiksnu cijenu od 14.200,00 kn/m2, pa je TD Tržnicama nakon podmirenja ukupnog troška investicije preostalo još 2.038.295,74 kn. Vještak je kategoričan u zaključku da TD Tržnice nisu uopće sudjelovale u sufinanciranju predmetnih lokala nikakvim novčanim sredstvima.“ Cijeli nalaz vještačenja potvrdio je i građevinski vještak Zdravko Štimac, konstatacijom da TD Tržnice ni na koji način nisu novčano ulagali u predmetnu izgradnju. Prema ovom vještaku, višak uplaćenih sredstava koja su uplatili obrtnici u iznosu od 2.038.295,74 kn trebao je biti utrošen na dovršenje druge faze izgradnje Tržnice Gajnice, nakon ishođenja promjene građevinske dozvole (natkrivanje tržnice). Trebalo je, ali nije! I sam izvršni direktor TD Tržnice za tržnice na malo, Ratko Perica, pred sudom je kategorički posvjedočio da TD Tržnice nisu uložile u gradnju lokala niti jedne jedine lipe, te da nikada nikakav konačni obračun nije sačinjen. Pod modelom „sufinanciranja“ i „zajedničkog udruživanja novčanih sredstava“, TD Tržnice su bez ikakvih vlastitih ulaganja izgradile tržnice Gajnice, i k tome zaradile preko 2.000.000,00 kn, potvrđeno je u sudskom postupku.
Zagrebački holding loš gospodarstvenik i kronični gubitaš
Zagrebački holding je društvo koje putem svojih 18 podružnica pruža širok spektar različitih usluga. U blagajnu im se svakodnevno slijevaju prihodi od prijevoza putnika, održavanja čistoće i odvoza otpada, distribucije vode, upravljanja i održavanja javnih cesta, upravljanja objektima, prihodi od gradnje i prodaje stanova, parkiranja, skladištenja i najma, odlaganja i skladištenja otpada, uređivanja i održavanja zelenih površina, od tržnica, upravljanja i održavanja sportskih objekata, od pogrebnih djelatnosti i organiziranja sajmova i kongresa, usluga autobusnog kolodvora, putničkih agencija, najma telekomunikacijskih vodova i mreža i izdavačke djelatnosti. Većina infrastrukture od kojih Grad Zagreb i njegova poduzeća ubiru prihode izgrađeni su sredstvima građana, dakle uz minimalna ulaganja upravljača i vlasnika. Usprkos činjenici da je gotovo sav kapital i vlasništvo „dobiveno na poklon“, uz ogromna uplaćena sredstva temeljem Sporazuma o udruživanju sredstava, prema financijskim podacima Grupa Zagrebački Holding iz godine u godinu kumulira gubitke. U 2011 godini gubitak iznosi 352.064.676,00 kn, dok je iz ranijeg razdoblja prenesen gubitak u iznosu 473.510.707,00 kn. 2012 godine gubitak je iznosio 334.697.000,00 kn povećan gubitkom iz 2013 koji iznosi 331.966.000,00 kn. Pokrivanje gubitka očigledno ovaj uspješni gubitaš knjigovodstveno sanira prihodima uplaćenim od strane građana, tuđom imovinom koju po tko zna kojoj osnovi i temeljem kojih dokumenata knjiži u poslovnim knjigama kao svoje vlasništvo, te subvencijama Grada u iznosu od 731.786.225,00 kn i Države u iznosu od vrtoglavih 20.704.718,00 kn. Tako dugovanja očigledno nesposobnog gradskog rukovodstva pada na teret ne samo građana Grada Zagreba već i cijele Države. Činjenica nesposobnog gospodarenja imovinom i sredstvima pribavljenim iz obavljanja i naplate brojnih usluga, od kojih jedino još ne naplaćuju zrak koji udišu građani Grada Zagreba ne sprječava ih, da iako imaju vlastitu pravnu službu angažiraju dodatno i vanjske odvjetnike, njih 30, za čije usluge godišnje izdvajaju preko 6.000.000,00 kn. Za upravni i sudske troskove potrošili su tijekom 2013 godine čak 16.485.000,00 kn.
Nada Landeka/7dnevno
