Tradicionalni politički remetilački faktor na Zapadu pogrešno nazvane “jugosfere” u obličju države Srbije nije samo pojam državnopravne apsolutne nestabilnosti, nego je to i u oblasti ekonomije. Opće je poznato kako i u razvijenim i u nerazvijenim zemljama stupanj ekonomskog razvitka zemlje ne odstupa od razine njenog političkog razvitka. I sukladno tim opće prihvaćenim postulatima i Srbija je gospodarski zaostala jednako kao što je svjetlosnim godinama daleko i u političkoj sferi ostvarivanja demokratskih prava i sloboda njezinih građana. Predsjednik srbijanske Vlade Aleksandar Vučić iskoristio je ispraćaj stare kalendarske godine za uobičajena slatkorječiva obećanja ekonomskog i socijalnog boljitka građana Srbije u 2016. godini. I kao i uvijek, manirom klasičnog lažljivca i pretvrtljivca, razmetao se optimizmom bez pokrića. Ekonomski pokazatelji i sve statističke brojke na istjeku 2015. godine neumoljivo demantiraju Vučića o po tko zna koji puta dokazuju kako Srbija u zbilji zna voditi ekonomiju jedino u stilu meksičkih avanturista Sanča Panse i Panča Vilje. Zato su, valjda, u cijelovečernjem filmskom maratonu novogodišnjeg programa na srbijanskoj državnoj RTS redom prikazivali filmove avanturističkoga sadržaja. Država što sprovodi avanturističku politiku i ekonomiju i nije kadra drukčije okončati prikazivanje filmskih evergreena nego trodjelnom reprizom mafijaškog filma “Kum” u sva tri njegova izdanja. I poruka takve države i nejzinih teledirigiranih urednika filmskog programa tijekom novogodišnjih blagdana je više nego jasna, a najmlađe gledateljstvo iz ovako krivo skrojene selekcije filmskog repertoara može izvući samo pogrešan poučak. No, takva vrsta naopakog odgoja je i bila nakana vlasti i njezinih strogo kontroliranih filmskih urednika državne televizije u novogodišnjoj noći.
Aleksandar Vučić već nekoliko godina laže samog sebe, onda i druge kako Vlada pod njegovom paskom ostvaruje senzacionalne ekonomske rezultate i kako se može pohvaliti da je Srbija završila 2015 godinubez proračunskog deficita. Poznato je i izvan granica Srbije da je Vučićeva Vlada smanjila prije nešto više od godinu dana plaće i mirovine u značajnjim postotcima za ionako niske realne vrijednosti zarada prevedenih u valutu eura. I to je Vučić napravio unatoč činjenici da su, primjerice, mirovine svuda u svijetu tretirane kao neotuđiva zarada, stečevina ostvarena kroz radni vijek pojedinca. U to se na temelju europskog zakonodavtstva ne smije dirati. Ali, kad su bilo kakvi zakoni i njihova provedba u realnom životu zanimali bivšeg nogometnog huligana Aleksandra Vučića, predvodnika posustale srbijanske Vlade? Jedino je sigurno da je građanima Srbiije i protekle 2015. godine u svjetlu realnih ekonomskih parametara drastično pao standard u usporedbi s 2014. godinom, a da neće biti nikakvog pomaka i minimalnog iskoraka naprijed i u godini što je tek počela lako je zaključiti samo jezikom preciznih matematičkih brojki katastrofalnog stanja srbijanskog gospodarstva iz minule godine. Projekcija brojki samo se automatski prenijela i. u 2016. godinu i ekonomska agonija Srbije se nastavlja.Suhoparnim, ali nadasve točnim i kirurški preciznim govorom ekonomskih brojki,Srbija je iz 2015. u 2016. godinu zakoračila sa sljedećim poražavajućim ekonmskim saldom, u daljem prikazu navedenom isključivo kroz konkretne cifre i postotke. Kao što su patili radi niskog standarda srbijanski građani, isto tako ispaštalo je i gospodarstvo, jer je država povećala javni dug. Gubici srbijanskog gospodarstva su prema egzaktnim podacima APR-a (Asocijacije malih i srednjih poduzetnika ), povećani četiri puta u odnosu na prethodnu godinu. Financijski rashodi, koji su već bili visoki i u prethodnom razdoblju, uvećani su za 51%. Gubitak na osnovu financiranja poven je dva do tri puta. Ukupni gubici gospodarstva iznose 3 2375 dinara i time su za 13% veći u realnom postotku u odnosu na 2014. godinu. Zatim, 1 438 962 dinara čine gubici iznad visine kapitala i oni su veći u usporedbi s 2014. godinom za 25%. Ukupne gubitke iskazalo je 42 098 udruga. S gubicima iznad vrijednosti kapitala poslovalo je 24 079 udruga. Financijski rashodi uveća za 51%, a rashodi za kamate povećani su za 14%. Negativni obrtni kapital veći je za 55% nego 2014. godine. O razmjerama i dubini ekonomske provalije u kojoj se nalazi gospodarstvo Srbije ilustrira i činjenica da su 20 424 gospodarska subjekta bila tijekom 2015. godine u blokadi duljoj od 90 dana, a nose 25% ukupnih gubitaka cijelog gospodarstva i prikrivaju dramu 146 893 radnika, uposlenih u takvim poduzećima pod blokadom, koji stoga strijepe da svakoga časa mogu izgubiti radno mjesto.
Katastrofalni trendovi u poslovanju srbijanskog gospodarstva iz 2014. godine samo su se negativno reflektirali i tijekom cijele 2015. godine i ne treba dvojiti kako će se u tom negativnom tempu nastaviti i u 2016. godini, jer nema nikakkvih opipljivih naznaka za poboljšanje stanja. Iznimno loši trendovi srbijanskog gospodarstva prouzročeni su smanjenjem agregatne tražnje, slabljenjem investicijske i kreditne aktivnosti, visokih izdataka za kamate, loše ročnosti kredita, smanjenjem izvoza, izostajanjem poreskih reformi, kao i zbog sive zone tržišta i parafiskalnih nameta. Povrh svega, gospodarstvo je opterećeno i novim i dodatnim nametima, što mu još više pogoršava situaciju. Država Srbija povećava porez na imovinu pravnih lica, kao i akcize na struju, zatim akciza za električnu snagu i akciza za gorivo. Istodobno, iz gospodarstva se u Srbiji kroz kazne i takse izvlače golema sredstva. Troškovi knjiženja su povećani u prošloj kalendarskoj godini za 100 milijuna eura. Dugovi gospodarstva prema bankama u zemlji i u inozemstvu dosegli su vrtoglavih 17 milijardi eura. Iznos uzajamnih dugovanja gospodarskih subjekata je toliko veliki, da ga malo tko realno može precizno izraziti u točnim brojkama, kao što se ne zna pouzdano ni visina dugovanja prema državi, kao i povratno države prema gospodarstvu. Očito je Srbija u ekonomskom smislu jedna velika džungla na asfaltu. U prilog toj tvrdnji ide i porast broja nenaplativih kredita, a pod hipotekama je i veliki dio privatne imovine. Državnim proračunom Srbije planirane su državne kapitalne investicije u iznosu od 49 milijardi dinara, no od tog preambicioznog i nerealnog plana neuke, nesposobne i nestručne Vlade resornih ministara najvećeg ekonomskog nesposobnjakovića Aleksandra Vučića, do listopada 2015. godine realizirano je svega 17 milijardi od planiranih 49 milijardi eura. Tako je država Srbija posegnula neznalački i krajnje amaterski za štednjom u javnim investicijama, kamo jedino ne bi smjela to činiti. I time su srbijajanski ekonomski diletanti smanjili i tako malu kupovnu moć građana. Kao što se i dalo pretpostaviti u zemlji osobne diktature jednog bolesnika i luđaka Vučića nitko ni iz sfere političkog i ekonomskog života Srbije nije reagirao javnim istupom na teške posljedice uravnoteženja proračuna. I u 2016. godini za očekivati je istu sliku kao i u poprečnom presjeku stanja iz 2014. i 2015. godine, što znači da se može naslutiti dalje ekonomsko potonuće Srbije. Jer, gospodarstvenici su poslovanje financirali iznimno skupim kratkoročnim pozajmicama i gubicima na poslovnoj supstanci i na kapitalu. I sad su pristigli računi na naplatu. Ako gospodarstvo Srbije ostvari i rast BDP-a i do 3%, to neće biti učinkovito pod uvjetom da taj rast od 3% postiže iz zaduživanja i prodaje imovine. Takvo poslovanje onda samo ubrzava ritam njenog definitivnog financijskog kolapsa. Stopa rasta BDP-a Srbije kojom se toliko puta javno hvalio rođeni hvalisavac bez pokrića Aleksandar Vučić, nije uvijek odraz pravog stanja u cijelom gospodarstvu. I zbog katastrofalnog stanja srbijanskog gospodarstva egzistencijalna sudbina brojnih zaposlenih ljudi visi o koncu. No, znanja iz oblasti ekonomije su za samoproglašenoga sveznalicu Aleksandra Vučića i plejadu njegovih nestručnih i neukih ministara samo kao, narodski kazano “španjolsko selo.” Samome Vučiću u brodu luđaka kojem kormilari najprikladnija je uloga mafijaškoga bosa Tonija Soprana iz “Obitelji Soprano.” Brod luđaka oboljeloga kapetana posade Aleksandra Vučića davno se otisnuo ka pučini i nema dvojbe kako će srbijanski Titanik doživjeti brodolom u vrlo bliskoj budućnosti.Dragan Ilić dopisnik iz Beograda
