Da se financijski kriminal ne provodi samo kroz ilegalne kreditne zadruge već da se sumnjivim poslovima bave i najveće hrvatske banke, godinama dokazuje zagrebački istraživač Pašk Kačinari, koji je nedavno otkrio novu aferu povezanu sa Zagrebačkom bankom i zagrebačkom gruntovnicom. Na upravnu zgradu ZABE u Paromlinskoj 2, koju Zagrebačka banka dvadesetak godina ne uspijeva upisati kao svoje vlasništvo, odjednom se u zemljišne knjige upisala ‘Stipić grupa’, građevinske tvrtka koja je sa Zagrebačkom bankom povezana otprije.
KAČINARI: BAJIĆ JE OZAKONIO KRIMINAL, DRŽAVI TREBA HITNA MEĐUNARODNA POMOĆ, POVJERENICI, FORENZIČARI, OVDJE SE KRIVOTVORI I OTIMA! SVI SU POKRADENI!
– Tu nešto jako smrdi. Poznato je da Zagrebačka banka godinama ne može upisati zgrade u zemljišne knjige, zato što to u stvari i nisu njezine nekretnine, već je to još uvijek društveno vlasništvo. Zagrebačka banka je ukradena, a ne privatizirana, što se najbolje moglo vidjeti upravo u Zemljišnoknjižnom odjelu Zagrebačkog Općinskog građanskog suda. Tamo su godinama odbijali upisati ZABU kao vlasnika ‘svojih’ nekretnina. Zagrebačka banka, naime, nikada nije pretvorena ni privatizirana, već je samo usklađena sa Zakonom o bankama, zbog čega i nije mogla uknjižiti nekretnine. Ljudi koji do danas vode ZABU jednostavno su, dakle, imovinu banke ukrali od zaposlenika, države Hrvatske, Grada Zagreba i Jugobanke, jer za tu imovinu nikada im nisu izdali dionice. Radi se, dakle, o velikoj pljački, koja do danas nije procesuirana. I ne samo da Mladen Bajić nije učinio ništa da istraži cijelu tu priču. On se, čak štoviše, još i žalio na odluku zagrebačkog Općinskog suda kada je ovaj presudio da Zagrebačka banka pripada Gradu Zagrebu i državi Hrvatskoj. Kasnije je ta sudska odluka, koja je bila u korist hrvatskih građana i države Hrvatske, na Bajićevu inicijativu poništena (o tom skandalu izvijestili su tek rijetki mediji) – ističe Pašk Kačinari, dok nam pokazuje dokumente koji potvrđuju da je zagrebački Općinski građanski sud više puta odbio upisati Zagrebačku banku kao vlasnika svoje upravne zgrade u Paromlinskoj 2.
– U zemljišnoknjižnim dokumentima lako je vidljivo da su oni više puta iz istog razloga odbijali upisati Zagrebačku banku na njezinu upravnu zgradu u Paromlinskoj 2. Obrazloženje suda uvijek je bilo da nisu od Hrvatskog fonda za privatizaciju dobili potvrdu da su nekretnine procijenjene u pretvorbi, te da su pretvorene iz društvenog u privatno vlasništvo. No, onda odjednom na scenu stupa sudac Đuro Sessa sa Županijskog suda u Zagrebu, te pod sumnjivim okolnostima u lipnju 2007. godine pobija rješenje Općinskog suda, traži brisanje društvenog vlasništva nad zgradom u Paromlinskoj 2, kako bi se Zagrebačka banka mogla upisati, premda i dalje nisu bili ispunjeni traženi uvjeti. Dokaz da je presuda Đure Sesse vrlo dvojbena je i činjenica da je gruntovnica ponovno odbijala upisati Zagrebačku banku kao vlasnika zgrade u Paromlinskoj 2. No, nedavno se dogodilo čudo, te je umjesto društvenog vlasništva u zemljišnim knjigama na istu česticu (ZK – 188, Trnje, grad Zagreb) upisana ‘Stipić grupa’, koja je ovršila Zagrebačku banku za tu zgradu?! To je još čudnije ako se zna da je ‘Stipić grupa’ u velikim gubicima te da je dužna Zagrebačkoj banci oko 270 milijuna kuna kredita. Logično bi bilo da je ZABA sjela na imovinu Stipić grupe, a ne obrnuto. Radi se očito o pritisku na grunotovnicu, jer se ništa bitno nije promijenilo, što znači da bi se zgrada u Paromlinksoj i dalje trebala voditi kao društveno vlasništvo. – dodaje Kačinari, koji je nadavno primijetio da se uz upravnu zgradu ZABE na vrlo atraktivnom i skupom zemljištu u Paromlinskoj pripremaju građevinski radovi, premda se tu godinama ništa nije smjelo graditi (obližnja zgrada Paromlina zaštićeni je spomenik kulture). Zbog svega toga Kačinari je cijeli slučaj prijavio inspekcijskoj službi Ministarstvu graditeljstva.
SANADER JE UKRAO PEPELJARU, BAJIĆ CIJELI KAFIĆ, TO JE PRIMJER JEDNE AFERE I ONOGA ŠTO SE SKRIVA IZA STVARNIH PLJAČKI KOJE NE SMIJU IZNOSITI MEDIJI. TKO JE KRIV, ONAJ TKO KRADE ILI ONAJ TKO JE PREKRIO JOŠ STOTINU SANADERA I VIDOŠEVIĆA KOJIH IMAMO UPRAVO SADA??? – tvrdi Kačinari.
– Zagrebačka banka i Stipić grupa otprije su u nekom ‘dealu’. Zajedno su gradili skupi Ban centar (ZABA je bila investitor a Stipić grupa izvođać radova) na vrlo atraktivnoj lokaciji u strogom centru grada, na zemljištu koje nije njihovo i koje su također otuđili pravom vlasniku. Sada su očito sklopili dogovor prema kojem bi se Stipić grupa uknjižila na njihovu upravnu zgradu, kako bi tako jednom za svagda u zemljišnim knjigama pokušali sakriti svoju veliku pljačku. Jer dok se u gruntovnici nisu mogli upisati na ‘svoje’ nekretnine, dotle je postojao živi dokaz da nisu proveli pretvorbu, odnosno da su počinili navjeću pljačku u povijesti Hrvatske – podvlači Kačinari, nepriznati dioničar ZABE, koji već duže od deset godina prikuplja svu potrebnu dokumentaciju o cijelom slučaju, te koji jednako toliko preko hrvatskih institucija pokušava istjerati pravdu. No, nakon brojnih razočarenja te spoznaje da Mladen Bajić ustvari štiti pljačku ZABE, Kačinari se, baš poput ‘Antireiffaisen stožera’, obratio stranim institucijama.
– U državnim tužiteljstvima susjednih zemalja otvoreno se govori o sumnjivom nedjelovanju Mladena Bajića. Svi znaju da on ne radi ono što bi trebao i što od njega traže tužiteljstva europskih zemalja. Zbog toga se naveliko priča da bi uslijed snažnog pritiska izvana vrlo skoro mogao biti smijenjen, te bi se protiv njega mogao pokrenuti kazneni postupak. – ističe Kačinari, uz obrazloženje da rasvjetljavanje bankarskog kriminala u Hrvatskoj, a i puno šire, ne traže samo hrvatski građani. Na tome itekako ozbiljno već dulje vrijeme rade brojni europski istražitelji. Zbog čega se Zagrebačka banka od 1990. pa sve donedavno nije mogla upisati kao vlasnik zgrade u Paromlinskoj 2 (ZK 188) u Trnju, te kako je moguće da se sada na tu česticu, koja se godinama vodila kao društveno vlasništvu, upisala ‘Stipić grupa’ bez da je društveno vlasništvo prethodno po zakonu pretvoreno u privatno, upitali smo glasnogovornicu Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
I iz njezinog odgovora, kojega ovdje objavljujemo, očito je da se dogodilo nešto čudno, da ne kažemo sumnjivo. U ulošku br. 188 k.o. Trnje upisana je kčbr. 440 kuća i dvorište, Paromlinska 2 površine 9401 m2 a kao vlasnik uknjižen je Stipić grupa d.o.o. Iz povijesnog prikaza vidljivo je da je predmetna nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo a kao nositelj prava korištenja bila je upisana Zagrebačka banka. Pod brojem Z- 23264/98 zaprimljen je prijedlog Zagrebačke banke d.d. radi brisanja društvenog vlasništva , a dana 28.11.2005. ovlašteni zk referent je odbio upis. Rješenje je dostavljeno i Općinskom državnom odvjetništvu. Zagrebačka banka je izjavila žalbu, koju je Županijski sud u Zagrebu usvojio te je dopušten upis prava vlasništva u korist Zagrebačke banke.
Pod brojem Z-56730/12 dopušten je daljnji upis uknjižbe za korist Stipić grupe d.o.o. temeljem kupoprodajnog ugovora. Temelj upisa uložen je u zbirku isprava koja je sastavni dio zemljišne knjige, a iste su kao što znate javne – navela je u svom priopćenju sutkinja Maja Bilandžić, glasnogovornica Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
