Prihvaćeno 50 milijardi kuna predstečajnih nagodbi za dugove propalih poduzetnika
Politička koalicija kojoj je stalo do Hrvatske i onih koji u Hrvatskoj žive sasvim sigurno će kao dio svojeg programa predložiti i reviziju provedenih predstečajnih nagodbi koje je ozakonila SDP-ova vlast.
Podsjetimo, SDP-ova vlada donijela je 2012 godine Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Tim je zakonom oprošteno/reprogramirano ukupno 48.472.215.910,89 kn neplaćenih obveza.
Spornim zakonom, oko kojeg je bilo veoma puno afera, tvrtkama dužnicima omogućena je nagodba sa vjerovnicima pred FININIM Nagodbenim vijećem, odnosno kasnijim promjenama zakona i pred sudom. Karakteristika ovih nagodbi je u tome, da su iste odobravane po sistemu preglasavanja, točnije, što je dužnik imao više vjerovnika sa visokim iznosom potraživanja sklonijih sebi, to su bile veće šanse da mu se predstečajna nagodba odobri.
Naravno, odobrenje za sobom povlači i oprost većeg broja dugova u milijunskim iznosima, duži rok otplate obaveza, niska kamata, reprogram obaveza uz otpis većeg dijela glavnice i potpuni otpis kamate.
Da bi dužnici uspjeli u predstečajnim nagodbama, velik broj je koristio tvrtke kćerke koje su poslužile za preglasavanje. Našlo se tu i „stranih investitora“ točnije offshore kompanija koje su domaći tajkuni osnovali u stranim zemljama i u njih prelijevali kapital koji sada – putem tzv. investicija vraćaju ponovno u Hrvatsku. Može se slobodno reći da je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi jedan od najkriminalnijih zakona ikad donešenih.
Ali eto, SDP-ova vlast pobrinula se za dvije stvari – prvo, da se dugovi u milijardama kuna oproste dužnicima koji godinama nisu marili za svoje obveze ni za radnike, i drugo, ovim je zakonom omogućeno da se novac koji je izvučen iz Hrvatske u pretvorbi i privatizaciji i iz drugih nelegalnih izvora, legalno vrati ponovno u Hrvatsku putem tvrtki koje se bezrazložno nazivaju stranim, jer strano im je samo ime. Osnivači tih tvrtki su domaći snalažljivci kojima je i ovaj zakon o predstečajnim nagodbama jedino pogodovao. Da su dobili na lotu ne bi imali više razloga za veselje.
Velikim dužnicima oprost milijardi, malim dužnicima prijedlozi odbijeni
2013 godina za mnoge je tvrtke bila prijelomna godina. Selekcionirani su u dvije klase, potpuno nepravedno razvrstani. Veliki dužnici koji su imali mogućnost u predstečajnim nagodbama osigurati i skupe odvjetnike prednjačili su u odobrenim predstečajnim nagodbama.
Pregledom zbirnih podataka iz sustava predstečajnih nagodbi za razdoblje do 12.8.2016 objavljenim na stranici FINE vidljivo je da je u periodu od 01.10.2012. godine do kolovoza 2016. godine prijavljeno 82.435.251.981,39 kn neplaćenih obveza. Prijavljeno je ukupno 8.959 predmeta tj. poduzeća. Ukupan broj zaposlenih u njima je 66.821 što znači da je prosjek zapošljavanja 7-8 radnika po poduzeću, dok prosječan iznos dugovanja po poduzeću iznosi oko 10.000.000,00 kn.
Usporedbe radi, u postupku osobnog stečaja prijavljeno je svega 582 predmeta. Prijavljene obveze fizičkih osoba u tim predmetima iznosi 240.394.338 kn.
Prihvaćen je plan predstečajnih nagodbi za 48.472.215.910,89 kn prijavljenih obveza
Tvrtke neplatiše, koje su godinama izvlačile novac i slala u strane zemlje, na tajne račune, tvrtke koje godinama nisu isplaćivale plaće svojim radnicima, nagrađene su od strane SDP-ove vlade za svoj nemar. Oprošteno im je milijarde kuna dugova prema državi, prema bankama, prema radnicima. U isto vrijeme Hrvatska se bori sa namicanjem sredstava za otplatu kredita. Samo u 2016. Hrvatska mora refinancirati 58 milijardi kuna, pokazuju podaci iz Banskih dvora. Veći dio tog iznosa odnosi se na kratkoročni dug – popularne trezorske zapise i kredite na manje od godinu dana koji se redovito refinanciraju, ali tu je i otplata oko 15 milijardi kuna dugoročnih dugova te zaduživanje da bi se pokrio deficit proračuna koji bi po planu morao iznositi oko 12 milijardi kuna. Točnije, Ministarstvo financija, HBOR, HPB i druge državne ustanove odrekle su se svojih potraživanja u korist katastrofalno loših poduzetnika, dok istovremeno im na naplatu dolazi rata kredita zbog koje podižu paniku u javnosti a koja rata je daleko manja od poklonjenog novca tajkunima u predstečajnim nagodbama čije višemetarske jahte su usidrene u hrvatskim lukama.
I u 2017 godina Hrvatsku čeka obilje problema zbog nelikvidnosti i deficita proračuna, na naplatu stiže preko 2,5 milijarde eura samo obveznica.
Za svo to vrijeme rješenja za srednji i niži sloj društva – nema. Od siromašnog dijela pučanstva neprekidno se oduzima (otima) kako bi tzv. elita nastavila živjeti standardom na kakav je naučila.
Praćenjem izlaganja političkih stranaka u ovoj predizbornoj kampanji, primjećuje se, da se baš kao i u planu 21 Kukuriku koalicije – puno priča, a malo od toga je realno za očekivati da će biti provedeno.
Autor: Nada Landeka
HOP portal