Sve veći priljev državljana arapskih zemalja u BiH, posebno Kuvajćana, izaziva mnoge kontroverze. Dok jedni tvrde da je to dobro za turizam i sveukupni razvoj zemlje, drugi pak izražavaju zabrinutost – prije svega zbog njihove pretjerane zainteresiranosti za kupnju nekretnina i zemljišta na kojem grade elitna naselja za svoje sunarodnjake.
Sedam takvih naselja, u kojima će povremeno ili trajno živjeti građani iz Omana, trenutno se grade samo u Sarajevu i bližoj okolici (Vogošća, Blažuj, Vrelo Bosne, Ilijaš, Visoko …).
Iako dio vladajućih struktura u BiH tvrdi da su Arapi dobrodošli u BiH i da će novac koji investiraju “znatno” doprinijeti razvoju zemlje, građani i neki poznati sarajevski intelektualci, poput akademika Esada Durakovića, ne misle tako.
Duraković je nedavno javno upozorio kako on na cijeli slučaj gleda kao na jednu posebnu strategiju čiji će se krajnji efekt “vidjeti kada bude prekasno”.
“Nisu ovdje u pitanju investicije u gospodarstvo i nije riječ o turizmu, nego se strancima rasprodaju naši najbolji resursi, trajno im se prodaje bosanski grunt. Kratkoročne koristi od posjete ove vrste stranaca kratkoročne su, gotovo trenutne. One mogu prevariti u pogledu krajnjih ciljeva jer, ponavljam, nije riječ o turistima koji dođu i odu, nego o onima koji će trajno ostati na svojoj zemlji u BiH, a to mijenja situaciju “, naveo je Duraković.
U autorskom tekstu on upozorava da bi se u budućnosti, kada se u BiH naseli mnogo Arapa, to jest muslimana, moglo dogoditi da dva druga naroda (Srbi i Hrvati) “ne budu htjela živjeti u ‘Muslimaniji’ – zemlji čiji je jedan entitet prenapučen selefijama, paradžematima, ahmedijama, šiitima, iu kojem su, uz sve to, Arapi pokupovali čitave oblasti “.
Durakovićeve procjene o Arapima kao sve brojnijim stanovnicima BiH i njegovo uvjerenje da se radi o “nekoj vrsti projekta” potvrđuje i informacija koju je objavio jedan lokalni portal, au kojoj navodi kako su Arapi pokrenuli pitanje svog položaja u BiH, s krajnjom željom da u Ustavu BiH dobiju status jednog od konstitutivnih naroda.
U tekstu koji potpisuje Zlatko Sofović napominje se da je o pitanju konstitutivnosti ove nacionalne grupe razgovarano na okruglom stolu u Sarajevu, kome su prisustvovali i predstavnici Arapske zajednice u BiH i prenosi stav predsjednika te zajednice Hamadija el Zaida.
“Budući da se povećava broj arapskih obitelji u bosanskohercegovačkom društvu, odlučili smo pokrenuti rješavanje arapskog pitanja u BiH. Rukovodeći se činjenicom da se broj Arapa izjednačava s brojem jednog od konstitutivnih naroda u državi, osnovali smo zajednicu arapskih naroda u BiH i odlučili da se borimo za veća prava Arapa. Naš narod treba sigurnost, te ovim putem zahtijevamo izmjene Ustava BiH, gdje će izmjenom i dopunom preambule Ustava Arapi postati konstitutivan narod u BiH “, izjavio je Zaid na konferenciji za novinare.
U nadležnim institucijama BiH nismo uspjeli dobiti bilo kakve informacije o namjerama Arapske zajednice, jer o tome nitko ne želi govoriti, ali nezvanično saznajemo da se o tome uveliko šuška u određenim političkim i stranačkim krugovima u Sarajevu kojima pripadaju i neki predstavnici lokalnih vlasti, koji se, kako izvještavaju pojedini mediji, “dodvoravaju Arapima na štetu lokalne zajednice”.
Masovnu zainteresiranost Arapa za BiH prati i sve učestalija pojava sklapanja brakova između Bošnjakinja i biznismena iz arapskih zemalja koji su već oženjeni. Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) u nedavno objavljenom tekstu navodi da “Bosanke, uz pristanak oca ili brata, postaju druge, pa čak i treće žene stranim državljanima, ali ostaju živjeti u BiH”.
Jedna od sugovornica BIRN-a, inače Sarajka, izjavila je da je “svjesno pristala na takvu vrstu braka” i da su se “vjenčali pred Alahom”. Ona je “potencijalnim udavačama” savjetovala da “moraju prihvatiti da im muževi neće biti tu konstantno, jer su već oženjeni, imaju djecu i posao u drugim državama”. Njen stav je da žena koja je “pristala dijeli muža s drugom ženom mora prihvatiti uvjete koje nosi takav brak”.
U Islamskoj zajednici BiH naveli su da nemaju nikakvih točnih podataka kada je riječ o uzimanju Bosanki za druge ili treće žene. Međutim, Sarajka koja je to već učinila tvrdi da “poznaje dvadesetak žena koje su se udale za Arape”, koji se žene “isključivo vernicama”.
HOP
