PRIMJER ŠTETNE RASPRODAJE DIJELOVA INA-e – CROBENZ d.d. ZAGREB
Raspadom bivše države i stvaranja samostalne Republike Hrvatske došlo je i do promjene vlasničke strukture i organizacije poduzeća u RH koje se bave prodajom naftnih derivata.
Tako se bivši Energopetrol Sarajevo registrirao kao Energopetrol Zagreb i Sl. Brod, Naftagas N.Sad kao Osijek-Petrol Osijek a Jugopetrol Beograd u Petrol commerce Zagreb i Rijeka.
Kako je CROBENZ pravni slijednik Petrol commerce Zagreb, obrađujem povijest stvaranja CROBENZ-a te njegovu sramnu prodaju ruskoj kompaniji Lukoil Hrvatska.
Vlasnička struktura PETROL COMMERCE d.d. ZAGREB, 1995./96. godina:
Cropetrol 66,76 % temeljnog kapitala
INA 23,06 % „ „ ( dio kupljen od gosp. Tomislav Antunović )
HFP 6,74 % „ „
Mali dioničari 3,44 % „ „
Ukupno 100,00 %
- travnja 1997. godine, rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrol commerce, d.d. Zagreb, Radnička cesta 228, u sudskom registru upisan je novi naziv tvrtke:
INA-CRO PETROL d.d. Zagreb, Radnička cesta 228 – u daljnjem tekstu ICP.
Tim činom započela je realizacija strategije INA-e d.d., da povećanje plasmana svih svojih proizvoda, proizvedeni u rafinerijama INA-e ( Sisak, Rijeka – Urinj, Mlaka, Zagreb ) te smanjenje sve intenzivnijeg uvoza naftnih derivata u RH, osigura putem svojih „ kćeri“ – ICP i Osijek-Petrol Osijek, te velikih preprodavatelja OMV Hrvatska ( 20.06.1991. godine INA i OMV osnovali su zajedničku tvrtku INA-OMV Projekti. Gdje je ona ? treba pitati gospodu N. Valentića i F. Gregurića, istaknute premijere i gospodarstvenike ) i Energopetrol Zagreb.
Namjera INA-e da sudjeluje u razvoju ICP-a, potvrđena je potpisivanjem Sporazuma dioničara, čime se određuje odnos dioničara na način da 50% temeljnog kapitala ICP-a bude u vlasništvu INA-e, a 50% u vlasništvu CRO PETROL-a – u daljnjem tekstu CP.
Na dan održavanja Skupštine dioničara, 04. travnja 2000. godine, udio u temeljnom kapitalu bio je slijedeći:
INA 44,701%
CP 44,683%
HFP 3,370%
Mali dioničari 7,246%
Ukupno 100,000%
Zbog spora dva najveća dioničara ( dug za robu, neodobreni iznosi rabata za pokriće troškova prometa, obustava isporuke roba, zabrana prodaje na veliko ), 27. srpnja 2000. godine, INA je blokirala račun ICP-a i podnijela prijedlog za otvaranje stečaja nad ICP-om.
Dogovorom dioničara INA postaje najveći dioničar ICP-a, sa učešćem u temeljnom kapitalu od cca 89%.
Od 01. ožujka 2002. godine imenovan je direktor ICP-a, gospodin JOZO VUKOJEVIĆ ( čovjek od povjerenja i u zaštiti gospodina Tomislav Dragičević ). INA svoja „potraživanja“ – oko 86 miliona kn, pretvara u temeljni kapital. Na Glavnoj skupštini ICP-a, održanoj 09. svibnja 2003. godine, INA povećava svoj udio u temeljnom kapitalu i iznosi oko 98%.
Temeljni kapital Društva porastao je i iznosi 105,6 miliona kn.
Na Glavnoj skupštini ICP-a, održanoj 09. lipnja 2004. godine, došlo je do promjene naziva tvrtke ICP-a u CROBENZ, d.d. ZAGREB, Radnička cesta 228.
Osnovni razlog promjene naziva tvrtke obrazložio je direktor Jozo Vukojević „ da se izbjegne asocijacija na bivše razdoblje te povezivanje sa tzv. Petrol grupacijom „.
Pitam se a gdje je nestalo veliko ime INA ??????
Veliki uspon u poslovanju CROBENZ bilježi baš u vrijeme dok je predsjednik N.O. gospodin Juraj Jergović, koji u INA d.d. obnaša dužnost direktora veleprodaje, a gdje se donose odluke o odobravanju visine iznosa za pokriće troškova prometa – rabat, te javljanje na natječaj za opskrbu kupaca derivatima.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja – AZTN, 2007. godine odobrila je MOL-u preuzimanje tvrtke TIFON, koja je u međuvremenu značajno investirala u širenje maloprodajne mreže na najznačajnijim prometnim pravcima ( u natječajima za lokacije INA obvezno gubi ????? ). Time je došlo u pitanje MOL-ovo preuzimanje INA-e.
Tržišni udio INA-e u trgovini na malo – TNM, bio je između 55 i 60% a TIFON-a 10-15%, dok je u trgovini na veliko- TNV bio još veći.
PO PRVOM PRELIMINARNOM RJEŠENJU AZTN-a JE TRAŽILA OD MOL-a DA IZDVOJI TIFON I PRODA. NAKON „INTERVENCIJE I PRITISKA DRŽAVNOG VRHA“ ( uvažena gospoda I. Sanader i D. Polančec ), gospođa OLGICA SPEVEC ( javno opovrgla postojanje pritiska ) i AZTN-a donijeli su odluku, u lipnju 2009. godine, da INA mora prodati CROBENZ d.d. ( 14 BP u 9 županija RH ). Pitamo se zašto????
Službeno obrazloženje glasi „ nismo dirali TIFON, vlasništvo MOL-a, jer su hrvatski potrošači profitirali TIFON-om, koji se dobro razvija i postavio dobre standarde opskrbe i kvalitete derivata“.
Postavljam opravdana pitanja:
- Zašto INA nema tu kvalitetu goriva u rafinerijama INA-e – RNS i RNR, za što se ugovorno obvezao MOL da će investirati u modernizaciju rafinerija?
- Zašto se TIFON opskrbljuje isključivo iz mađarske rafinerija, a derivati iz iste dopremaju se želj. cisternama – ž/c, u RNS, dok domaća goriva EU kvalitete idu u izvoz – BiH?
- Kako to da gospođa TOKAI MAGDOLNA, direktor Sektora podrške u TNM ( marketing, cijene robe i usluga, promotivne aktivnosti ) nema radnu dozvolu za to radno mjesto, a istovremeno obavlja dužnost direktora u TIFON-u ( formira cijenu EU 95 na INA BS – 8,50 kn/lit,a isto gorivo na TIFON BS – 8,46 kn/lit. – TO SE ZOVE PARTNERSKI ODNOS )?
Bitno je napomenuti da su mađari sve svoje djelatnike, kao npr. gospođe M. Tokai i Barbara Mesterhaz – direktor Sektora veleprodaja, dobro nagradili i nakon „ dobro obavljenog posla“, vratili u MOL Grupu. Za sve nelegalne radnike iz MOL-a, koje je inspekcija zatekla u INA-i ili su se skrivali u zgradi preko puta ( OTP mađarska banka ), jer su bili na vrijeme obaviješteni od strane hrvatskih veleizdajnika, INA je platila kaznu. A i postojeće radne dozvole izdaju se na nepropisan način bez suglasnosti MVP i Zavoda za zapošljavanje.
Kako je propala sramna prodaja CROBNZ-a Slovačkom partneru, AZTN-a je uputila ozbiljan ukor INA-MOL-u i poništila planiranu prodaju ( Croatia Petrol Station nema zaposlenih i ne bavi se trgovinom naftnih derivata, a za Capital Holding ( „majka“ ) se ne može utvrditi financijsko stanje.
AZTN-a dala je rok za prodaju CROBEZ-a do 21. srpnja 2010. godine.
Da se u CROBENZ-u nešto čudno događa pokazuje činjenica da se u devet mjeseci izmijenilo troje direktora. Nakon smjene Joze Vukojević ( u vječnoj zaštiti Tomislav Dragičević – odlazak s milionskom otpremninom, a ostavio Društvo u velikoj dubiozi ), imenovan je Đuro Premužić, a nakon njega Dijana Lukšić. INA prodajom CROBENZ-a gubi 14 BP i u najmu skladište Energoinvesta ( zajednička investicija bivših poduzeća Jupopetrol i Energopetrol na lokaciji Radnička cesta 228 ). Procjena je da lanac BP-a ( 2008. godine ukupno je prodano cca 30 miliona litara goriva ) može vrijediti oko 50 miliona EUR-a.
Na kraju 2008. godine Društvo je imalo 83,7 miliona kn dugoročnih obveza ( 38 miliona kn kredit PBZ i 41 milion kn dugoročnih zajmova odobrenih od INA-e ).
U srpnju 2010. godine povjerenica natječaja za prodaju Društva, odvjetnica IRENA PAVIČIĆ BUDAK, najboljom je ocijenila ponuda ruske kompanije LUKOIL, koja u RH raspolaže sa 21 BP i 2 BP koje su uskoro bile pred otvaranjem.
Treba istaknuti odnose INA-e sa LUKOIL-om:
- INA i LUKOIL donijeli su Odluku o utemeljenju zajedničkog poduzeća LUK – INA, 28. listopada 1998. godine, koje je na žalost doživjelo sudbinu likvidacije 2001. godine,
- Problem imovinsko pravnih odnosa u Srbiji ( INA na sudu u Beogradu traži povrat 167 BP ili 117 miliona EUR-a, što je Vlada RS prodala, zajedno sa Beopetrol-om LUKOIL-u. INA traži i 190miliona $ izgubljene dobiti.
LUKOIL je za preuzimanje CROBENZ-a platio 20 miliona kuna ( 2,8 miliona EUR-a ) uz obvezu preuzimanja svih obveza, dugovanja i nenaplaćenih i spornih potraživanja ( sve je to ostavio „najuspješniji direktor Jozo Vukojević“ ).
Ukupni prihodi 2009. godine iznosili su 909,7 miliona kn, a gubitak 14,37 miliona kn. Dugoročne obveze iznosile su 54,2 miliona kn, a kratkoročne su skočile sa 168,2 miliona kn na 213 miliona kn.
Uvidjevši da je LUKOIL kupio „ mačka u vreći“, angažiran je odvjetnički ured Damir Pokupec, Zagreb, Trg Vlatka Mačeka 6.
U dogovoru dva odvjetnička ureda, ured Damir Pokupec i odvjetničko društvo koje je osnovala INA – ŽELJKA VELIĆ – DVORŠAK i PARTNERI, J.T.D. Zagreb, Amruševa 8, INA JE PREUZELA OBVEZU IZMIRENJA SVIH OBVEZA KOJE JE IMAO CROBENZ ?
Što radi Sektor pravnih poslova u INA-i, i kakova je budućnost njenih djelatnika????
Sada slijedi dugogodišnja iscrpljujuća borba za rješavanje preuzetih obveza, a za CROBENZ je dobiveno mizernih 20 miliona kn, koja po tržišnim uvjetima vrijedi pet puta više!
TO JE PRIMJER KAKO SE UPRAVLJA SA IMOVINOM U RH, DIREKTORI ZA NAGRADU DOBIVAJU MILIONSKE OTPREMNINE, A PRORAČUN RH SVE TANJI.
N.K.
UMIROVLJENI DIREKTOR INA-e
HOP