Europsko tržište platnog prometa se odvija pomoću digitalnih kanala porasti za 40% između 2015-2025. godine na nivo od 111 milijardi EUR; što će biti popraćeno rastom upotrebe sredstava plaćanja koja zamjenjuju gotovinu. Platne transakcije bit će jedan od rijetkih segmenata financijskih usluga koji će bilježiti rast. Segment platnog prometa, u kojem sudjeluju banke i specijalizirani davatelji usluga, omogućava snažnu digitalnu transformaciju ekonomije od koje i profitira. No, ako banke ne uspiju unaprijediti svoju postojeću ponudu platnih usluga, većina rasta će ići specijaliziranim davateljima usluga, pogotovo u na strani trgovaca i alternativnih metoda plaćanja. U prosjeku, Hrvati koriste platne kartice manje od 78 puta godišnje, znatno manje od Francuza i Skandinavaca, koji koriste platne kartice preko 150 puta godišnje, odnosno Norvežana – više od 400 puta godišnje.
Europsko tržište platnog prometa koje se odvija pomoću digitalnih kanala će porasti za 40% i iznosit će 111 milijardi EUR u 2025. godini, ali banke neće od toga profitirati
Najnovija studija međunarodne konzultantske kuće A.T. Kearney, “Kako izvući korist od bezgotovinske trgovine” (Cashing in on cashless commerce) predviđa kako će europsko tržište platnog prometa koje se odvija pomoću digitalnih kanala porasti za 40% između 2015-2025. godine na nivo od 111 milijardi EUR; što će biti popraćeno rastom upotrebe sredstava plaćanja koja zamjenjuju gotovinu. Platne transakcije bit će jedan od rijetkih segmenata financijskih usluga koji će bilježiti rast. Segment platnog prometa, u kojem sudjeluju banke i specijalizirani davatelji usluga, omogućava snažnu digitalnu transformaciju ekonomije od koje i profitira. No, ako banke ne uspiju unaprijediti svoju postojeću ponudu platnih usluga, većina rasta će ići specijaliziranim davateljima usluga, pogotovo u na strani trgovaca i alternativnih metoda plaćanja. U prosjeku, Hrvati koriste platne kartice manje od 78 puta godišnje, znatno manje od Francuza i Skandinavaca, koji koriste platne kartice preko 150 puta godišnje, odnosno Norvežana – više od 400 puta godišnje.
Konzultantska kuća A.T. Kearney je anketirala gotovo 60 stručnjaka za platni promet iz raznih europskih banaka, specijaliziranih davatelja usluga platnog prometa i trgovaca. “Vidimo kako se ubrzava zamjena korištenja gotovine drugim bezgotovinskim sredstvima plaćanja. Zapravo, bezgotovinski platni promet raste 6% godišnje počevši od 2010. godine – što je znatno brže od rasta bruto domaćeg proizvoda” komentira Domen Zadravec, Principal u A.T. Kearney-u. Stručnjaci očekuju porast ukupnog iznosa platnog prometa od 80 milijardi EUR u 2015. do 111 milijardi EUR u 2025. godini. Dok Europljani i dalje plaćaju gotovinom u 75% slučajeva, ovaj omjer će se smanjiti na 50% do 2025. “U 2015. godini, bilo je 128 milijardi bezgotovinskih transakcija u Europi (EU, države EFTA, Švicarska, Turska i Rusija). Očekujemo da će se broj transakcija gotovo udvostručiti i da će iznositi 238 milijardi u 2025. godini,” dodaje Zadravec.
Slika 1: Tranzicija prema negotovinskom plaćanju nastavit će se u sljedečih 10 godina.
Tranzicija tradicionalne trgovine (licem u lice) u digitalnu trgovinu
Nekoliko čimbenika utječe na ovakav razvoj okolnosti: osim smanjenja naknada (engl. interchange fee) za debitne i kreditne kartice u Europskoj Uniji, inovacije poboljšavaju dostupnost i korisničko iskustvo bezgotovinskog plaćanja. Primjeri inovacija koje su pojednostavile sam čin plaćanja su beskontaktno plaćanje i plaćanje pomoću mobilnog telefona. To je popraćeno kontinuiranim prelaskom iz tradicionalne trgovine (licem u lice), koja diljem Europe raste između 2-3% godišnje, u digitalnu trgovinu (e-trgovinu, m-trgovinu) koja raste 10% godišnje. Stručnjaci procjenjuju kako e-trgovina ima ključnu ulogu u digitalnoj transformaciji platnog prometa i čak njih 33% rangiralo je e-trgovinu kao najviši interni prioritet u segmentu plaćanja. Nadalje, ponašanje kupca se također mijenja. Razvijena tržišta poput onih u Skandinaviji, ali i u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Nizozemskoj, ukazuju na to kako se zamjena gotovine bezgotovinskim sredstvima plaćanja ubrzava čim bezgotovinsko plaćanje kupcima postane norma.
Dok će cjelokupan prihod od platnih transakcija u budućnosti rasti, ovaj rast neće biti jednako raspoređen duž svih usluga koji su povezane s platnim prometom. Stoga, tradicionalni prihodi banaka, poput onih od izdavanja kartica, domaćeg i međunarodnog platnog prometa i prihoda od bankomata, prema predviđanjima će rasti s 53 milijarde EUR na 59 milijardi EUR. Najveći rast predviđen je za akviziciju trgovca (merchant acquiring), područje koje je trenutno u rukama specijaliziranih davatelja platnih usluga, kao i za alternativne metode plaćanja, područje koje je za globalne igrače, divove digitalne industrije te velike globalne e-trgovce. Ta dva područja će se udvostručiti, s 27 milijardi EUR u 2015. na 52 milijardi EUR u 2025. godini. Udio banaka u prihodima od platnih transakcija će s vremenom se smanjiti sa 66% na 50% do 2025. godine.
Stručnjaci koji su sudjelovali u anketi kao najveći uzročnik značajnih promjena smatraju takozvani pristup računima (engl. access-to-accounts). Ova regulativa, dio druge Direktive o uslugama platnog prometa, koja će stupiti na snagu u 2018. godini, će omogućiti trećim nezavisnim stranama pristup informacijama o bankovnom računu te im omogućiti plaćanje u ime vlasnika računa. Prvenstveno banke vide ovu regulativu kao najveći uzročnik značajnih promjena u njihovom načinu poslovanja što je i 32% stručnjaka izdvojilo kao glavni uzročnik promjena. Sljedeći veliki uzročnici značajnih promjena koje su stručnjaci istaknuli su mobilni novčanici (26%) i brzo (engl. instant) plaćanje (21%).
“Svi igrači na tržištu morat će se repozicionirati kako bi mogli pratiti tempo koji donose inovacije. Umreženi uređaji će promijeniti način na koji plaćamo, i to brže nego što većina očekuje. U 2020. godini očekuje se kako će na globalnom nivou biti 3.5 umreženih uređaja po osobi, pri čemu će ta brojka biti značajno viša u razvijenim tržištima. Trenutno, divovi digitalne industrije i e-trgovci plasiraju i nude ove usluge, dok tradicionalni davatelji platnih usluga zaostaju. Glavni izazov je osigurati daljnji razvoj ovakvih načina plaćanja bez usporavanja, a da korisnici pri tome zadrže transparentnost i kontrolu nad svojom potrošnjom” objašnjava Zadravec i dodaje “banke mogu biti dobitnici ovog razvoja događaja, ako uspiju se postaviti kao “kontrolni centar” za svoje korisnike tako što bi integrirali sve te različite tokove plaćanja i omogućili korisnicima praćenje i kontroliranje svojih troškova. No kako bi se osiguralo da plaćanje stvarno teče glatko i bez zastoja svi sudionici tržišta morat će pokrenuti novu lepezu inovacija.“
Hrvatsko tržište zaostaje iza razvijenih država kada je u pitanju tranzicija prema bezgotovinskom plaćanju
Iako je hrvatsko tržište poznato po gotovinskom plaćanju, u posljednjim godinama ukazuje na pomak prema bezgotovinskom poslovanju. U razdoblju od 2008. do 2015. godine broj transakcija na bankomatima ostao je nepromijenjen te godišnje iznosi 23 transakcije po osobi, dok se je na drugoj strani, u istom razdoblju, broj transakcija s platnim karticama povećao sa 59 na 78 transakcija po osobi godišnje. S druge strane, razvijena zapadna tržišta koja su već prestigla prag od 100 POS transakcija po osobi godišnje, najčešće prati pad u broju transakcija na bankomatima. Uz dalji razvoj infrastrukture i bolju prihvaćenost od strane korisnika, očekuje se da će Hrvatska pratiti isti trend, i dalje migrirati prema bezgotovinskom plaćanju.
O digitalnom platnom prometu u konzultantskoj kući A.T. Kearney
Tim koji se bavi platnim prometom u konzultantskoj kući A.T. Kearney putem digitalnih kanala pokriva sva europska tržišta i broji više od 30 stručnjaka za platni promet u našim europskim uredima. Ovaj tim širom Europe razgovarao je sa 57 renomiranih stručnjaka iz platne industrije. Studija se nadovezuje na model za platni promet kojeg je izradila konzultantska kuća A.T. Kearney, a koji se koristi za praćenje i predviđanje broja transakcija, vrijednosti i prihoda na europskom tržištu platnog prometa kao i njegovim pod-segmentima. Studija je dio višegodišnje serije publikacija koja uključuje prethodne izvještaje “SEPA pretres” (engl. The SEPA Shake-out, 2008), “Potraga za novim Klondike” (engl. Finding the New Klondike, 2010) i “Kako ostvariti rast u platnom prometu” (engl. Winning the Growth Challenge in Payments, 2013).
L.C.
HOP
