Dr. sc. MIROSLAVU ŠEPAROVIĆU
što ti je to trebalo ?
Dr. sc. ŠEPAROVIĆ, MIROSLAV (rođen 1958.) , a sudac Ustavnog suda RH (od 14. travnja 2009. – 12. listopada 2017.) , a predsjednik Ustavnog suda RH (13. lipnja 2016. – 12. listopada 2017.) u ponovljenom reizboru sudac Ustavnog suda RH (13. listopada 2017. – ) predsjednik Ustavnog suda RH (13. listopada 2017. – ) do danas.
Najviše pravosudno tijelo USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE , a na čelu osoba sa krivotvorinom doktorske disertacije – PLAGIJATOM .
Zakon REPUBLIKE HRVATSKE , krivotvorenje diploma i svjedodžbi izjednačava s krivotvorenjem osobnih isprava. Kazne predviđene za takva djela su od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Kazneni zakon (NN 125/11 ; 144/12 ; 56/15 ; 61/15 ; 101/17 na snazi od dana 20. listopada 2017. godine u djelu (XXVI) „KAZNENA DJELA KRIVOTVORENJA definira slijedeća kaznena djela :
Članak 278. ; citiram : KRIVOTVORENJE ISPRAVE :
Stavak 1. : Tko izradi lažnu ispravu ili preinači pravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava ili takvu ispravu nabavi radi uporabe ili je uporabi kao pravu , kaznit će se kaznom zatvora do tri (3) godine.
Stavak 2. : Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko obmane drugoga o sadržaju kakve isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu , držeći da se potpisuje pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadržaj.
Stavak 3. : Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini glede javne isprave , oporuke , mjenice , čeka , platne kartice ili javne ili službene knjige koja se mora voditi na temelju zakona , kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Članak 279. ; citiram : KRIVOTVORINA SLUŽBENE ILI POSLOVNE KNJIGE
Stavak 1. , citiram : Službena ili odgovorna osoba koja u službenu knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak ili svojim potpisom , odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu , knjigu ili spis s neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave , knjige ili spisa s neistinitim sadržajem , kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina .
Stavak 2. , citiram : Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko neistinitu službenu ili poslovnu ispravu , knjigu ili spis uporabi u službi ili poslovanju kao da su istiniti.
Članak 281. ; citiram : OVJERAVANJE NEISTINITOG SADRŽAJA
Stavak 1. ; citiram : Tko dovođenjem u zabludu nadležnog tijela učini da ovo u javnoj ispravi , zapisniku ili knjizi ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u pravnom prometu , kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina .
Stavak 2. ; citiram : Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko takvu ispravu , zapisnik ili knjigu uporabi , iako zna da su neistinite.
Kako je dr. sc. ŠEPAROVIĆ MIROSLAV sudac Ustavnog suda RH i predsjednik Ustavnog suda RH bespredmetno je posumnjati da li je KAZNENI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE poznat gospodinu dr. sc. MIROSLAVU ŠEPAROVIĆU. Nedvojbeno gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ poznaje KAZNENI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE pa se nameće zaključak da je gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ radi svog probitka i stjecanja materijalne dobiti svjesno i namjerno izradi krivotvorinu „DOKTORSKE DISERTACIJE“ kako bi stekao odgovarajuću stručnu spremu.
U pravno postupku nije bitno da li je DOKTORSKA DISERTACIJA izrađena u cijelosti ili u jednom dijelu u statusu plagijata – KRIVOTVORINE , takva doktorska disertacija se mora u cijelosti poništiti , a osoba koja je izradila plagijat – krivotvorinu u cijelosti ili u jednom njenom dijelu kazneno i materijalno odgovarati. Odnosno doktorska disertacija mora biti poništena .
PLAGIJATI – KRIVOTVORINE stjecanja odgovarajuće stručne spreme imaju daleko veći problem kako za samu osobu koja stječe status doktora znanosti tako i za fakultet kao i Povjerenstvo na fakultetu koje je omogućilo pristupniku da stekne status doktora znanosti . Iz citirani odredbi – pravilnika o samom postupku stjecanja doktorske titule vidjet će se navedena problematika.
STRUČNA POVJERENSTVA U POSTUPKU PRIJAVE, OCJENE I OBRANE DISERTACIJE
Na prijedlog Povjerenstva za doktorate, Fakultetsko vijeće imenuje sljedeće vrste stručnih povjerenstava:
(a) Povjerenstvo za ocjenu prijave teme disertacije i
(b) Povjerenstvo za ocjenu i obranu disertacije.
U postupku stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti, članovi stručnih povjerenstava moraju biti osobe s akademskim stupnjem doktora znanosti, koje su izabrane u znanstveno-nastavno ili znanstveno zvanje. professor emeritus može biti članom Povjerenstava u postupcima za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti, te mentor disertacije.
U postupku stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti, stručna povjerenstva imaju u pravilu tri člana i jednog rezervnog člana, od kojih je jedan u pravilu ‘iz druge znanstvene ustanove. Iznimno , stručna povjerenstva mogu imati i pet članova, u slijedećim situacijama:
(a) tema disertacije je interdisciplinarna, zadire u više od tri znanstvena polja i
(b) pristupnik je u drugom znanstvenom području završio diplomski studij; u tom slučaju barem jedan član stručnog povjerenstva mora biti iz odgovarajućeg studija odnosno znanstvenog područja.
Pristupnik predaje meko uvezane primjerke disertacije, po jedan za svakog člana Stručnog povjerenstva, te za predsjednika Povjerenstva za doktorate i pismohranu. Disertacija mora biti opremljena prema naputcima Povjerenstva za doktorate.
Pristupnici kojima je Fakultetsko vijeće pozitivno ocijenilo disertaciju, mogu pristupiti javnoj obrani disertacije nakon sto ispune sve uvjete za obranu disertacije.- prije pristupanje javnoj obrani disertacije pristupnik mora objaviti i drugi rad iz grane istraživanja na kojemu je pristupnik prvi autor (ili njihov probni otisak – galley proof — odnosno ispis elektronske inačice) koji je objavljen u časopisima.
Pristupnik brani disertaciju pred stručnim povjerenstvom za obranu disertacije o obrani disertacije vodi se zapisnik koji potpisuju članovi stručnog povjerenstva za obranu, a vodi ga predsjednik Stručnog povjerenstva. U zapisnik se unosi odluka Stručnog povjerenstva o obrani disertacije. Odluka Stručnog povjerenstva o obrani disertacije može biti: – obranio jednoglasnom odlukom povjerenstva, – obranio većinom glasova Povjerenstva, – nije obranio.
Problematika PLAGIJATA ili ti KRIVOTVORINE DOKTORSKE DISERTACIJE je veći problem samog fakulteta na kojem je pristupnik stjecao status doktora znanosti nego što je to problem pristupnika jer određena komisija provjerava „doktorsku disertaciju“ i daje svoj sud.
Počinjeni PLAGIJAT – KRIVOTVORINA gospodina dr. sc. MIROSLAVA ŠEPAROVIĆA je odobren od strane samog FAKULTETA i članova komisije pred kojom je gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ branio svoju „doktorsku disertaciju“.
Iz navedene nepobitne činjenice vidljiva je pozadina počinjenja kaznenih dijela i organiziranog kriminala „udruživanje u zločinačku organizaciju“
KAZNENI ZAKON članak 328. , citiram : ZLOČINAČKO UDRUŽIVANJE
Stavak 1. ; citiram : Tko organizira ili vodi zločinačko udruženje , kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Članak 327. ; citiram : DOGOVOR O POČINJENJU KAZNENOG DJELA
Stavak 1. ; citiram : Tko se s drugim dogovori da će počiniti kazneno djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine , kaznit će se zatvorom od tri godine.
Činjenica je da PLAGIJAT – KRIVOTVORINU gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ morao odraditi uz punu suglasnost mentora i Stručnog povjerenstva fakulteta kako bi stekao titulu „doktora znanosti“ definira udruživanje u zločinačku organizaciju .
Ovdje se ne radi o moralu ili etici , ovdje se radi o prestižu , materijalnoj koristi (veći osobni dohodak) kako u statusnoj tako i izravnoj novčanoj dobiti na osnovu izrađenog PLAGIJATA – KRIVOTVORINE.
Što reći kada je čelni čovjek USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE , Predsjednik suda gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ je PLAGIJATOR – KRIVOTVORITELJ , obični građanin ostaje bez teksta jer smatra da doktor znanosti treba svoj rad kako stručno tako i tehnički odraditi – dobrano zagrijati stolicu .
Obaveza Predsjednik USTAVNOG SUDA gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ je dati ostavku na mjesto Predsjednik USTAVNOG SUDA.
Predsjednik Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju Ivica Vilibić, je potvrdio vjerodostojnost u medijima objavljenog mišljenja toga odbora u kojem se kaže da su citati u doktorskom radu predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića “u najmanju ruku nekorektni” čime je prekršio Etički kodeks. “Radi s o nekorektnom prenošenju, prepričavanju i sažimanju tuđih tekstova” (krađa intelektualnog vlasništva), kaže se u mišljenju Odbora za etiku za etiku i znanost u visokom obrazovanju od 23. studenoga 2017. donesenom po prijavi umirovljenog profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Vjekoslava Miličića.
Kakvo je pravosuđe REPUBLIKE HRVATSKE kada je čelni čovjek USTAVNOG SUDA gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ , PLAGIJATOR – KRIVOTVORITELJ , da li se u opće može vjerovati sudcima i sudskim odlukama.
Za posljedicu PLAGIRANJA – KRIVOTVORENJA doktorske disertacije gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ ima da se svaka odluka , rješenje ili presuda u kojoj je potpisnik gospodin dr. sc. MIROSLAV ŠEPAROVIĆ podvrgne REVIZIJI SUDA , odnosno ponavljanju postupka.
Posljedice PLAGIJATA – KRIVOTVORENJA su nesagledive !
BOŽIDAR VIDUKA
magistar inženjer geodezije i geoinformatike
HOP
