PRAVOSUĐE
Sindikat predlaže asimetrični pravosudni sustav
Ako SAD u Kaliforniji imaju Silicijsku dolinu, zašto Hrvatska u Slavoniji ne bi izgradila svoju „pravosudnu dolinu“
(SDLSN, 29. studenoga 2018.) Premda u javnosti još uvijek postoje predrasude o atraktivnosti državne službe situacija u hrvatskom pravosuđu možda najbolje pokazuje kako je takva percepcija pogrešna.
Izuzetak su dijelovi Hrvatske u kojima se posao još uvijek nudi na kapaljku, a najveći „gospodarstvenik“ je javna uprava.
Na primjeru općinskih sudova koji muku muče sa zapošljavanjem potrebnih kadrova, posebice onih sa srednjom stručnom spremom čije se plaće kreću u rasponu od 3.500 do 4.000 kuna, na kojima se natječajni postupci obustavljaju zbog manjka kandidata, kao i onih na čijem području se na svaki natječaj i oglas javljaju deseci kandidata, najbolje se vidi socijalna karta Hrvatske.
Na natječaje i oglase Općinskog suda u Osijeku javlja se velik broj kandidata pa se tako na natječaj za radno mjesto višeg stručnog referenta za poslove sudske uprave javilo 79 kandidata, a testiranju je pristupilo njih 40. Za mjesto stručnog suradnika u odjelu materijalno financijskog poslovanja prijavio se 41 kandidat, od kojih je testirano 37 kandidata. Za radno mjesto sudskog zapisničara, na koje se primalo 4 izvršitelja, javio se 91 kandidat, a testiranju je pristupilo njih 37. Za 3 zamjene za porodiljni dopust za mjesto sudskog upisničara javilo se 23 kandidata od kojih je 13 pristupilo testiranju, dok je za 2 radna mjesta sudskog zapisničara pristiglo 38 prijava i testirano je 18 kandidata. Za rad na radnom mjestu zemljišnoknjižnog referenta do povratka dva odsutna službenika javilo se 44 kandidata, a testiranju je pristupilo njih 27.
Istovremeno, na natječaj Općinskog suda u Novom Zagrebu na neodređeno za radno mjesto sudskog zapisničara pristiglo je 14 prijava, a od 10 kandidata čije su prijave bile potpune, testiranju je pristupilo 3 kandidata. Za rad na neodređeno radno vrijeme na radnom mjestu upisničara pristiglo je 27 valjanih prijava, a na testiranje se odazvalo 3 kandidata.
Na natječaj Općinskog suda u Puli na neodređeno za radno mjesto sudskog ovršitelja javilo se 6 kandidata, od kojih su testiranju pristupila njih 2.
Za rad na određeno vrijeme u Općinskom sudu u Splitu na mjestu sudskog zapisničara, za 2 radna mjesta pristiglo je 12 valjanih prijava, a testiranju je pristupilo 5 kandidata.
Navedeni primjeri pokazuju kako i na području državne uprave vrijede tržišna pravila ponude i potražnje, koja su različita ovisno o kojem se dijelu Hrvatske radi.
I dok u Slavoniji pravosuđe nema problema sa zapošljavanjem, jer se na svaki natječaj i oglas javlja velik broj kandidata, od kojeg je broja lako izvršiti odabir kvalitetnih i perspektivnih službenika, na jugu i sjeverozapadu Hrvatske se na natječaje za veći broj radnih mjesta javlja jedva dvostruki broj kandidata, od kojih tek nekolicina pristupe testiranju nakon što saznaju koliko se plaća rad u državnoj službi. Naravno, mogućnost izbora kvalitetnih kandidata za popunjavanje radnih mjesta u takvim je situacijama upitan, a situaciju vjerojatno znatnije neće promijeniti ni rast plaća od 2 posto u 2019. godini u odnosu na plaće iz 2013. godine.
Sindikat stoga predlaže ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću da situaciju u kojoj na području nekih općinskih sudova postoji mogućnost kvalitetne selekcije ljudskih potencijala i kadrovskog ekipiranja iskoristi na način da se takvi sudovi ekipiraju i kapacitiraju do mjere u kojoj će moći preuzeti rješavanje sudskih predmeta sudova koji to nisu u mogućnosti.
Tako bi se, npr., administrativnim jačanjem Općinskog suda u Osijeku moglo nadomjestiti ograničene kapacitete onih općinskih sudova na čijem području ne postoji interes za rad u državnoj službi i na kojima su postojeći zaposlenici preopterećeni i istovremeno omogućilo pojačano zapošljavanje u dijelu Hrvatske iz kojeg ljudi odlaze zbog nemogućnosti zapošljavanja.
Delegiranje predmeta drugim sudovima ionako je uvriježena praksa, tako da bi ovakav model asimetričnog pravosudnog sustava i alokacije ljudskih resursa samo ubrzao smanjenje broja neriješenih sudskih predmeta.
Ako SAD u Kaliforniji imaju Silicijsku dolinu, zašto Hrvatska u Slavoniji ne bi izgradila svoju „pravosudnu dolinu“.
MINIMALNA PLAĆA
Povećanjem minimalne plaće povećava se i zaostajanje najnižih plaća u državnoj službi
(SDLSN, 30. studenoga 2018.) Povećanjem visine minimalne plaće od 1. siječnja 2019. godine s 3.439,80 kuna na 3.750,00 kuna, kao mjerom koju Sindikat pozdravlja, povećat će se zaostajanje najnižih plaća u državnoj službi za minimalnom plaćom u Republici Hrvatskoj.
Namještenici bez staža zaposleni na pomoćno-tehničkim poslovima, čija vrijednost koeficijenta složenosti poslova iznosi 0,601, trenutno za minimalnom plaćom od 3.439,80 kuna zaostaju 181,46 kuna, dok će za minimalnom plaćom od 3.750,00 kuna nakon prvog siječnja 2019. godine i povećanja osnovice od 3 posto zaostajati 393,90 kuna, a nakon povećanja osnovice od daljnjih 2 posto od 1. rujna 2019. to zaostajanje će iznositi 326,78 kuna.
To znači da će namještenici minimalnu plaću nakon povećanja osnovice od 5 posto ostvariti tek nakon 10 godina staža odnosno uvećanja plaće od 0,5 posto po godini staža te stoga Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH ponovno traži da se najniža plaća u državnoj službi izjednači s minimalnom plaćom u Republici Hrvatskoj. S. Kuhar
Siniša Kuhar, glavni tajnik
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske
Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2
