Riječko brodogradilište 3. maj prošlu je godinu poslovalo s gubitkom od gotovo 713 milijuna kuna, dok je 2017. godinu završilo s dobiti nešto većom od tri milijuna kuna, pokazuje revidirano financijsko izvješće 3. maja objavljeno na Zagrebačkoj burzi.
Kako se navodi u izvješću Uprave, 3. maj Brodogradilište je u prošloj godini ostvarilo ukupni gubitak u iznosu od 712,98 milijuna kuna te ukupan negativan kapital i rezerve od 322,33 milijuna kuna.
Račun dobiti i gubitka 3. maja pokazuje znatan pad prihoda, a blaži pad rashoda.
Tako su ukupni prihodi 3. maja u prošloj godini iznosili 150,2 milijuna kuna, što je gotovo sedam puta manje nego godinu prije, kada su iznosili 1,02 milijarde kuna. Na to je ponajviše utjecao pad poslovnih prihoda, koji su prošle godine iznosili tek 112,5 milijuna kuna, dok su u 2017. iznosili 797,07 milijuna kuna.
Ukupni su, pak, rashodi smanjeni za 15 posto, s 1,01 milijarde kuna u 2017. na 863,2 milijuna kuna u 2018. godini.
Poslovodstvo 3. maja u svom izvješću napominje da su financijski izvještaj sastavljeni 14. studenoga.
Među događajima koji su utjecali na izvješće spominju stečaj društava iz Uljanik grupe u travnju i svibnju ove godine, otkazivanje gradnje 723 u lipnju 2019. godine, kao i otkazivanje gradnje 733 u listopadu 2018
Kao rezultat tih događaja izvršena su značajna vrijednosna usklađenja imovine, koja se odnose na dugotrajna i kratkotrajna potraživanja i dana pozajmice povezanim i nepovezanim društvima, usklađenje ulaganja u društva povezanih sudjelujućim interesom i kancelirane gradnje brodova, navodi poslovodstvo.
Osvrćući se na budući razvoj, podsjeća da su odlukom Vlade od 22. kolovoza 3. maju dana državna jamstva za deblokadu i pokretanje proizvodnje te dovršetak gradnji 733, 723 i 514.
“Odlaskom u stečaj većine društava Uljanik grupe, RH je pretpjela veliku štetu po naplati protestiranih jamstava. Kako bi smanjila navedenu štetu za državni proračun, predmetnom odlukom Vlade donesena je odluka o dovršetku gradnji 733, 723 i 514 čime bi se sva razlika između prodajne cijene brodova i iznosa koji je potreban za njihov dovršetak vratila u državni proračun”, navodi se u izvješću.
Uz spomenute gradnje, 3. maj aktivno radi i na ugovaranju novih poslova, ističe poslovodstvo, koje kao najizgledniji novi posao spominje izgradnju trupa broda za polarna krstarenja za Scenic grupu.
REVIZORI: OGROMNA FINANCIJSKA USKLAĐENJA U 2018. I ŠTETA ZBOG VIŠE RAZLOGA
Reviziju financijskog izvještaja 3. maja za prošlu godinu obavio je HLB Inženjerski biro, iz Rijeke, koje izražava nekoliko osnova za mišljenje s rezervom.
Tako uz ostalo navode da nisu bili u mogućnosti kvantificirati efekte neprovođenja popisa imovine i obveza, kao i efekte mogućeg umanjenja, a zbog nedostatka informacija o mogućim posljedicama blokade računa, stečaja Uljanik grupe, i sl. ograđuju se od mogućih budućih efekata na financijske izvještaje, koje niti alternativnim postupcima nisu bili u mogućnosti identificirati i kvantificirati, itd.
Pritom se revizori ponajviše pozivaju na bilješku o događajima s bitnim utjecajem na financijske izvještaje i događaje nakon datuma bilance.
A u toj bilješci navode da je 3. maj ulaskom u Uljanik grupu (u lipnju 2013.) “izgubio poslovnu samostalnost, od odlučivanja pa do određenih značajnih funkcija, pogotovo funkcija potpore odlučivanju i upravljanju informacijama”.
“Ovi financijski izvještaji pokazuju ogromna financijska usklađenja u 2018. godini i štetu koja je nastala iz više utvrđenih značajnih razloga”, navode revizori, osvrćući se na šest takvih razloga.
Društva Uljanik grupe su mimo zadanih okvira namjenskih sredstva za restrukturiranje 3. maja koristila za svoje potrebe, a najveći dio se odnosi na pozajmice društvima Uljanik grupe i Uljanik plovidbe dane bez adekvatnih kolaterala i jamstava povrata, pri čemu je 3. maju iz svih tih odnosa pričinjena šteta od 638 milijuna kuna, ističe se u revizorskom izvješću.
Riječko je brodogradilište sredstva za restrukturiranje koristilo i za završetka trajekata 505 i 506 (dovršavalo je za Uljanik Brodogradilište) ali je umjesto naplate dobilo udjele u društvima Unitetd shipping services twelve i United shipping services thirteen, a gubitak na toj transakciji iznosi 103 milijuna kuna, ustanovili su revizori.
3. maj je zbog nenamjenskog preusmjeravanja sredstava na račune Uljanik grupe ostao bez likvidnih sredstava zbog čega je zaustavljena proizvodnja, a revizori navode kako samo troškovi otkazivanja gradnje iznose 380 milijuna kuna, dok efekt nepopunjenih kapaciteta procjenjuju na minimalno 460 milijuna kuna.
Utvrđeno je da su postojali značajni ugovori prema povezanim i društvima Uljanik grupe gdje su poslovi ugovarani mimo tržišnih uvjeta, a taj iznos trenutno nije moguće utvrditi ali je materijalno vrlo visok. S tog temelja potrebno je preispitati iznose koje društva Uljanika u stečaju potražuju od 3. maja kao i regresni zahtjev koji bi prema društvima Uljanika i fizičkim osobama trebao postaviti 3. maj temeljem učinjene štete, smatraju revizori.
Napominju i da je 3. maj došao u poziciju potrebe ustroja dijela poslovnih funkcija koje je bio preuzela Uljanik grupa, za što je 3. maju odobren namjenski kredit HBOR-a u iznosu 150 milijuna kuna.
Riječko je brodogradilište bilo prisiljeno raskinuti ugovore s kupcima i nije bilo u mogućnosti realizirati svoje obveze prema zaposlenicima pa su pokrenuti pravni sporovi i arbitraže za sada identificirani u iznosu 21 milijun kuna, što će se zasigurno povećati, zamjećuju revizori.
“Dakle, društvo je najprije zbog nezakonitih poslovnih odluka vlasnika dovedeno u situaciju neposlovnih gubitaka i usklađenja u iznosu 742 milijuna kuna, kao i opisanih ostalih identificiranih gubitaka od minimalno 630 milijuna kuna što premašuje iskazane prenesene gubitke na 31. prosinca 2018. koji iznose 1,071 milijardu kuna radi očekivanih efekata gubitaka u 2019. godini od 300-ak milijuna kuna”, navode revizori u svojoj bilješci.
Također navode i kako je Vlada svojom odlukom iz kolovoza ove godine Vlada “izrazila namjeru ispravljanja stanja u kojem se zatekao 3. maj, ne svojom krivicom”.
Revozori ističu i da su financijski izvještaji sastavljeni na načelu neograničenosti poslovanja. Vlada je osigurala jamstava za kredite HBOR-a u iznosu 150 milijuna kuna za deblokadu računa i pokretanje proizvodnje i jamstava za dovršetak gradnje 733 u iznosu od 26 milijuna eura, a s tog temelja Uprava procjenjuje da neograničenost poslovanja na datum bilance nije upitna, navodi se uz ostalo u izvješću.
izvor Rijeka danas
HOP
