Iz Opće Bolnice  Bjelovar je potvrđeno da je nakon cijepljenja protiv koronavirusa kod jedne njihove zaposlenice „došlo do određene reakcije“. Reakciju su detaljnije opisali iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), gdje su za 24 sata kazali da je pacijentica 40 minuta nakon cijepljenja razvila „neposrednu reakciju preosjetljivosti u obliku crvenila na koži.“

I iz HALMED-a su potvrdili kako je „bolesnica sada urednog neurološkog statusa“, dodavši da je zaključeno kako povezanost neuroloških simptoma s primjenom cjepiva nije vjerojatna. Cjepivo je izazvalo samo alergijsku reakciju, smatraju, dok su „neurološki simptomi vjerojatno povezani s antialergijskom terapijom koja je primijenjena zbog alergijske reakcije.“

Liječnica iz Bjelovara se cijepila pa završila na Rebru: ‘Problem je nastao zbog antialergijske terapije’-naslovi su po kontroliranim medijima koji su preplavili naš medijski prostor. Poput papagaja prenosili su informacije, bez upita na drugo stručno mišljenje…

Potrudili smo se doći o do stručnog mišljenju o cijeloj situaciji nevezano na državne medicinske institucije, jer su njihova i medijska objašnjenja ista, te  mnogo puta krajnje nestručna.

Nuspojeve primjene kortikosteroida

Odgovor na upit o neurološkim nuspojavama kortikosteroida, vezano uz informacije o njihovoj primjeni u sklopu antialergijske terapije na cjepivo protiv Covid 19.

“Kortikosteroidi se primjenjuju u neurologiji kao i u drugim granama medicine. Mi neurolozi ih ordiniramo u visokim dozama npr methylprednisolon u tzv. “Pulsnoj terapiji” od 500 do 1000 mg u infuziji sa fiziološkom otopinom 0,9% natrijevog klorida dnevno tijekom 5 dana pa nikada do sada nisam imala komplikacija kod pacijenata kao niti ikada u mojoj 26 godišnjoj karijeri liječnice. Koristimo i dexamethason uglavnom u sklopu antiedematozne trepije( liječenje edema tj otekline )npr. mozga kod moždanog udara tipa krvarenja ili kod tumora mozga najčešće u dozma od 4 mg 1 do 3 puta dnveno. Iste te dvije vrste kortikosteroida se koriste u sklopu atidemetozne th, najčešće dexamethasone od 4 mg ili Solu Medrol od 40 mg.

Stoga ni meni ni mojim kolegama sa kojima sam razgovarala diljem RH nije poznato kakve teške neurološke komplikacije su moguće zbog primjene kortokosteroidne terapije kod pacijenta. Pa tako niti ne znamo kakve je neurološke komplikacije imala mlada kolegica specijalizantica iz Opće bolnice u Bjelovaru o čemu smo informacije čuli u medijima.

O tome je najbolje pitati neurologe sa KBC  Rebro kamo je zbog neuroloških komplikacija premještena iz matične bjelovarske bolnice, kako je objavljeno u medijima.

Bilo bi korektno da nam objasne kakve, što možemo očekivati sad kada je krenulo cijepljenje šire populacije.

Poznate su nam neurološke komplikacije u sklopu infekcije Covid 19 npr. tipa poremećaja osjeta najčešće gubitka osjeta mirisa i okusa, moždanog udara, upalnih poremećaja živčanog sustava npr. Guillain–Barré syndrom i sl.

Jesu li iste moguće i akutno nakon cijepljenja, osobito sada kada imamo saznanja iz medija i o smrtnim ishodima nakon cijepljenja u Skandinaviji, ozbiljno je pitanje.

Osobno mi se čini vjerojatnijim alergija na samo cjepivo nego na antialergijsku th. i to kortikosteroidnu.

U sklopu antialergijske tj. daje se i synopen (kloropiramin) koji je indiciran u liječenju akutnih alergijskih reakcija, posebice ranih gdje se oslobađa velika količina histamina: urtikarija, angioedem, preosjetljivost uzrokovana lijekovima, ubodi insekata, serumska bolest, polenoza.

Ovaj lijek može dovesti do akutnih teških neuroloških sy. što sam imala na žalost prigodu vidjeti jedanput u životu.

Dok za kortokosteroide nikada nisam zamijetila neke neurološke nuspojave. Pacijenti se nekada zacrvene u licu, mogu imati povišene vrijednosti GUK-a (glukoze u krvi) ili arterijskog tlaka, no uglavnom kod visokih doza.

Kortikosteroidi, kojima se pripisuje protuupalni učinak, uglavnom nuspojave imaju nakon duže primjene kortkosteroida, npr. nakon 2 tjedna.

Češće se korsite u th. bolesti za koje nema etiološki djelotvornog lijeka. Mnogo je nejasnoća oko njihove učinkovitsoti i često se postavljaju pitanja opravdanosti njihove primjene u mnogim patološkim stanjima i bolestima.

Neke nuspojave kroničnog liječenja kortikosteroidima , od kojih su neke ozbiljne i dugotrajne, kao npr. osteoporoza I pojačana sklonost infekciji, debljanju, dijabetesu, hipertenziji.. dok neke nisu kroz izvjesno vrijeme ni uočljive, nameću poseban oprez u procjeni odnosa koristi prema opasnostima njihove primjene.

Kortikosteroidi u visokim dozama mogu izazvati i nespecifične parakrine učinke zbog fizikalno-kemijskih interakcija na membranama stanica. U mnogim tkivima glukokortikoidi pokreću u kataboličke procese razgradnje npr. pod njihovim utjecajem dolazi do razgradnje proteina u mišićima, koži, vezivnom, masnom i limfnom tkivu.

U jetri glukokortikoidi stimuliraju enzime glukoneogeneze i povećavaju količinu glikogena i proteina. U suvišku kortikosteroidi dovode do hiperglikemije, hipertenzije, hipertrofične kardiomiopatije, gastro-intestinalnog krvarenja i perforacije crijeva, smanjuju rast djece u razvoju i dovode do prirasta težine tj. tjelesne mase.
Zbog utjecaja na rast i rani razvoj rutinska terapija kortikosteroidima ne preporuča se kod nedonoščadi i male djece.-odgovorila  nam je na ovo pitanje doktorica znanosti i neurologije.

HOP