Hrvatskoj su pripale 24,2 milijarde eura, da bismo došli do toliko potrebnog novca, trebat ćemo uplaćivati veću članarinu u proračun EU-a !

0
5030

NOVAC IZ EUROPSKE UNIJE ZA POMOĆ HRVATSKOJ?

Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine težak je 1074 milijarde eura, a izvanredni instrument za oporavak nazvan ‘EU sljedeće generacije’ iznosi 750 milijardi, od kojih bi se 390 milijardi državama članica dodijelilo kao bespovratna pomoć, a 360 milijardi kroz povoljne zajmove. Iz novog VFO-u Hrvatska će kroz europske fondove i instrument za oporavak moći povući 24,2 milijarde eura.

Hrvatskoj su u novom Višegodišnjem financijskom okviru pripale 24,2 milijarde eura.
Međutim da bismo došli do toliko potrebnog novca, trebat ćemo uplaćivati veću članarinu u proračun EU-a nego do sada.

Ove godine ukupan iznos planiranih sredstava u hrvatskom proračunu za uplatu u europski iznosi 4,23 milijarde kuna.

Prijedlog je da se ta gornja granica podigne na 1,4 posto BND-a, odnosno dodatno na dva posto BND-a.

‘Ovih dodatnih 0,6 posto isključivo je vezano za odluku EU-a da se uslijed borbe protiv pandemije Covida-19, prije svega u kontekstu gospodarstva, ali i zdravstvenih aspekata, ovlasti Europsku komisiju da na međunarodnim tržištima kapitala i međunarodnim financijskim tržištima digne dug od 750 milijardi eura koji će se naravno isplaćivati sukladno dugoročnim uvjetima i okolnostima što će se dogovoriti’, pojasnio je Marić.

Hrvatska članarina za proračun EU-a mogla udvostručiti u narednim godinama.

Početkom 2021. godine uvodi se porez na nerecikliranu plastiku, a zemlje članice plaćat će u europsku blagajnu 0,8 eura po kilogramu neoporabljenog plastičnog otpada. Novim nametom trebalo bi se prikupiti oko šest milijardi eura godišnje, a Hrvatsku bi oporezivanje plastike koštalo oko 18 milijuna eura godišnje.

U Europskoj komisiji razmišljaju i o drugim dodatnim izvorima prihoda potrebnim za financiranje instrumenta oporavka. Između ostaloga, spominju se dodatni prihodi od sustava trgovanja emisijama koji ograničavaju emisiju stakleničkih plinova, prihodi od oporezivanja digitalnih usluga, prihodi od oporezivanja financijskih transakcija, prihodi od nove zajedničke osnovice poreza na dobit i sl……

Nada Landeka

HOP