Medvjed je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta, a ipak ga love i ubijaju – tko profitira?
Fotka 1. Akcijski plan
Raznim zakonima i pravilnicima, kako europskim tako i nacionalnim, zaštitili smo našeg smeđeg medvjeda koji je u 2004. godini naveden u Crvenom popisu ugroženih životinjskih vrsta u Hrvatskoj, kao vrsta kojoj bi u skoroj budućnosti moglo prijetiti izumiranje.
Hrvatska je 2000. godine potvrdila Bernsku konvenciju ( Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa ) prema kojoj je medvjed u skupini strogo zaštićenih životinja. U toj skupini su životinje koje je zabranjeno namjerno ubijati, hvatati, uznemiravati te uništavati njihovo stanište. No iako je ratificirala Konvenciju, Hrvatska je uz status zaštićene vrste provukla i status “lovne divljači” pa se u konačnici na medvjeda dopušta lov i to onaj najokrutniji, trofejni lov.
Što je trofejni lov? Trofejni lov je ubijanje životinja za zabavu!
Fotka 2. Njemački rajh 1934.
“Trofejni lov, također poznat kao sportski lov, je lov na divlje životinje zbog trofeja, cijelih ili dijelova ubijene životinje, izloženih kako bi predstavljale uspjeh lovca”.(Wikipedia)
Trofejni lov, koji počiva na kultu trofeja, proširio je Hitlerov lovački majstor Hermann Göring. Današnji lovni zakoni, u osnovi, se temelje na zakonima iz vremena njemačkog rajha iz 1934. godine te su relikt nacionalsocijalizma. (Djelovanje proti lovu, 2017)
Zakonska zaštita smeđeg medvjeda puna je paradoksa i nelogičnosti. Među nacionalnim propisima i dokumentima Zakon o lovstvu je očigledno, i nažalost, nit vodilja u određivanju sudbine našeg smeđeg mede. Zakon o zaštiti prirode člankom 155. podredio se lovnom zakonu kao i Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama NN 144/2013. gdje se, u tablici, uz navođenje medvjeda, kao zaštićene vrste, nalazi i veliko slovo L – lovna divljač.
Pa otkuda toliko suprotnosti u domeni zaštite smeđeg medvjeda. Istovremeno ostvaruje status zaštićene divlje vrste, ali i lovne divljači!? Da bi u isto vrijeme medvjed mogao biti zaštićena vrsta, ali i lovna divljač, potrebna je spona između stroge zaštite prema Bernskoj konvenciji i apetita brojnih lovačkih organizacija. Te dvije krajnosti pomirili su Nacionalni plan gospodarenja smeđim medvjedom kao i godišnji akcijski planovi kojima se unaprijed određuje moguća godišnja smrtnost medvjeda u Hrvatskoj.
Zakonom o lovstvu propisano je da je smeđi medvjed, divljač zaštićena lovostajem tijekom cijele godine. O tome opširnije govori Pravilnik o lovostaju.
“Lovostaj je razdoblje zabrane lova. Lov tokom lovostaja se smatra krivolovom te sa sobom povlači različite kazne.”
Ova odredba ne vrijedi za lov na zaštićenog medvjeda, jer on ustvari od lova uopće nije zaštićen. Prilikom potvrđivanja Bernske konvencije, Hrvatska je zatražila izuzeće od stroge zaštite (...jer naš medvjed nije tako jako ugrožen da bi se na njega zabranio lov!...) I slijedom takvih odluka, medvjed se kod nas štiti od prometa, krivolova, organskog otpada, štiti se stanište, dok se od moguće, pretpostavljene hiperpopulacije “štiti” preventivnim ubijanjem u lovu!!! Grade se prijelazi kako medvjedi ne bi stradali na autocestama, a u isto se vrijeme dopušta lov na veći broj medvjeda nego što ih ukupno nastrada u prometu. Opći cilj plana gospodarenja je “da udio gubitaka u ukupnoj smrtnosti smeđeg medvjeda bude što manji, kako bi kvota za odstrjel na razini države mogla biti što veća” (Akcijski plan za 2021.godinu).
Od 2005. do 2018. godine u lovu je ubijeno 1235 medvjeda, a od svih ostalih uzroka, uključujući i promet, u istom razdoblju stradalo je 318 medvjeda.
U skladu sa već navedenim “planovima gospodarenja” svake godine u siječnju određuje se trajanje lovne sezone na medvjeda kao i lovne kvote za njegov odstrjel. Ove godine, medvjeda se može loviti od 16. veljače do 15. svibnja te od 16. rujna do 31. prosinca ( lovna sezona je 15 dana duža od prošlogodišnje ). Ovogodišnja ukupna kvota je čak 150 medvjeda!!! Ukupna kvota “izlučenja” smeđeg medvjeda odobrava se rješenjem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo poljoprivrede izdaje rješenja o redovnom odstrjelu, a akcijskim planom propisuje se raspored odobrene lovne kvote po pojedinim lovištima (Akcijski plan, 2021). Osim redovne i interventne kvote, za pojedine lovozakupce, mogu se odrediti i dodatne kvote. Kad je bal, nek je bal!
Fotka 3. Kvota
Prema istraživanjima brojnosti medvjeda u Hrvatskoj, danas kod nas obitava oko 1000 jedinki (?), najviše u Gorskom kotaru i Lici. Od ovog procijenjenog broja, istraživači medvjeda planiraju ukupnu smrtnost medvjeda, na godišnjoj bazi, što strukovnim meta jezikom nazivaju “ukupno godišnje izlučivanje” (ukupna godišnja smrtnost medvjeda, uz brojnost do 500 jedinki bila je 10%, a danas već iznosi 16% od procijenjene veličine populacije).
Rumunjski znanstvenici ustanovili su da smrtnost medvjeda od 10% predstavlja direktnu opasnost za očuvanje vrste. Visoka godišnja lovna kvota lako može premašiti prirodni prirast koji u većini svjetskih populacija smeđeg medvjeda iznosi 5%.
Od ulaska u EU godišnji planovi smrtnosti u stalnom su porastu kao i odstrjelne kvote. Kao primjer, 2008. godine kvota je bila 70 medvjeda, a 2018. godine ona iznosi 140 medvjeda. U tom višegodišnjem razdoblju populacija je, prema izjavama istraživača medvjeda, bila stabilna i rast lovnih kvota ne može se pravdati povećanjem brojnosti medvjeda.
U planiranju smrtnosti medvjeda znanstvenici čak žele postići ravnotežu između spolova modeliranjem populacije:
“Udio ubijenih ženki u 2011. godini bio je u odstrjelu samo 9 grla odnosno 11%. Tada je postavljen cilj uravnotežiti omjer spolova u ukupnoj smrtnosti. Stoga je prilikom propisivanja kvote odstrjela za 2012. godinu u akcijski plan uvedena mjera kojom se ograničava masa odstrijeljenih grla. Tom mjerom je u 2012. g. postignuto izlučenje ženki u visini od 42%. Udio ženki u ukupnom mortalitetu je s 11% u 2011.g. porastao na 42% u 2012.g.” (Plan gospodarenja smeđim medvjedom u RH, 2019.)
Za znanstvenike i lovački lobi 2012. godina je još značajna po tome što je prvi puta ostvareni odstrjel premašio planirani (117%). Sve se može kad se hoće!!
Veličina odstrjelnih kvota u direktnoj je vezi s procjenom broja medvjeda koji obitavaju u RH. Planovi gospodarenja omogućuju izlov medvjeda, jer istraživači medvjeda tvrde da se lov koristi za postizanje stabilnog broja medvjeda u RH. No stabilnu populaciju moguće je održavati nesmrtonosnim rješenjima poput kontracepcije za divlje životinje koja je primjenjiva i kod medvjeda.
https://was-research.org/paper/wildlife-contraception/
“Usprkos tome što je kontracepcija za divlje životinje također oblik čovjekove intervencije u prirodi, pobornici takve kontrole rađanja brinu o zaštiti divljači, o humanosti te posebno o izbjegavanju nasilja.” (Fagerstone, 2002.)
“Protivnici kontracepcije za divljač su lovci koji vjeruju kako ta metoda može istisnuti lov kao kontrolu populacije te državne institucije koje ekonomski ovise o lovu.” (J. F. Kirkpatrick, 2007.)
Osim kontracepcije za divljač, već devedesetih godina, istraživači medvjeda predlagali su izvoz živih medvjeda. Preseljenja medvjeda iz Hrvatske i Slovenije u Austriju te pomoć naših znanstvenika u povratku medvjeda u Centralne Pirineje u Francuskoj pokazala su dobre rezultate.
…“Mislim da bismo se trebali preorijentirati na izvoz živih medvjeda u zemlje koje ih žele naseliti, a za što se plaća cijena visoka kao i za ubijene” (prof.dr.sc. Huber, 1997).
Fotka 4. Čeka
Medvjeda se ne lovi sa tla već se na njega puca sa visoke čeke u čijoj blizini se postavlja mamac (tzv. mečilište). Lovac može lako odstrjeliti medvjeda, iz sigurnosti čeke, gdje nije u životnoj opasnosti. “To se doslovno može učiniti iz sjedećeg položaja pijući čaj.” (Desnica, Velike zvijeri u RH, 2001)
https://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=328
Na povećanje broja mečilišta i štetnost prihranjivanja na njima upozorio je predsjednik Udruge za zaštitu prirode “Animalia”:
“Problem je nastao krajem 90-tih godina kada se dramatično povećao broj lovozakupnika koji su stekli pravo na odstrel medvjeda, pa je povećan i broj mečilišta. Zbog toga je danas Gorski kotar jedno veliko mečilište, gotovo da nema livade bez nekakvog hranilišta. Na njih se najviše stavlja kukuruz, koji nije prirodna hrana medvjeda. I takvim se masovnim hranjenjem medvjed navikava na ljudske izvore hrane, zbog čega on onda češće dolazi u blizinu naselja gdje takvu hranu može pronaći. Uz to, mnogi lovozakupci, zbog troškova goriva i neprirodnih granica lovišta, svjesno hranilišta postavljaju u blizini naselja gdje bacaju i ljudsku hranu, poput krafni i kobasica, pa se onda čude kako to da medvjed prevali čak još dodatnih 500m i dođe u blizinu naselja.”
http://www.novilist.hr/regija/ladislav-radoslovic-odstrelom-100-medvjeda-neki-zele-sacuvati-fotelje/
Ministarstvo poljoprivrede rješenjem o redovnom odstrjelu, propisuje i broj aktivnih hranilišta. Prihranjivanje medvjeda dopušteno je nusproizvodima animalnog porijekla nepreživača (domaća svinja) te peradi i ribom. Također je dopušteno prihranjivanje smeđeg medvjeda dijelovima svih vrsta divljači! (Akcijski plan 2021.)
U prirodi, medvjed svoje prehrambene potrebe zadovoljava najviše biljnom hranom (95%) – bobice, tvrdi plodovi, gomolji, zeljaste biljke i trave i, naravno, med.
Brojna lovišta reklamiraju svoje “lovne pakete” kojima se nudi lov na smeđeg medvjeda uz mogućnost odabira, kakvog medvjeda lovac želi odstrijeliti (veličina i spol trofeja). Cijena lova na medvjeda kreće se od 11.600 do 77.900 tisuća kuna.
“Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj se medvjedom lovno gospodari, odnosno, kamo imućni europski skupljači lovnih trofeja dolaze u čeke, gdje sjedeći u naslonjačima mogu upucati medu koji, ništa ne sluteći, dolazi na mamac. Interesantno je da se ovakve čeke s mamcima nalaze i uz same granice nacionalnih parkova Risnjak i Plitvička jezera, unutar kojih su medvjedi zaštićeni, no koji su premali za njihov opseg kretanja.” (prof.dr.sc.Huber, 1997).
Najmanje stanište za pojedinog medvjeda iznosi oko 250 km². Medvjedi stalno borave na oko 10.000 km², pretežno šumovitih prostora u Dinaridima. Trajnu zaštitu medvjedi uživaju jedino na područjima nacionalnih parkova Paklenice, Risnjaka, Sjevernog Velebita i Plitvičkih jezera. Nažalost, omjeri zaštićenih i nezaštićenih površina, medvjedu ne idu u prilog. Državna i zajednička lovišta prostiru se na 10.431,36 km² (94,8%), a nacionalni parkovi na 565,77 km² (5,2%).
Smeđi medvjed ugrožen je najviše od čovjeka i njegovih aktivnosti u staništu. Prema našem najpoznatijem istraživaču medvjeda dr. Huberu…”najznačajniji (60% ) uzrok smrtnosti medvjeda je puška, od čega na legalni lov otpada 50, a na krivolov 10 posto!
Sedamdesetih godina brojnost medvjeda sa 400 jedinki, približila se kapacitetu staništa te je ostala stabilna do devedesetih godina.
“U Hrvatskoj već desetljećima imamo oko 400 medvjeda, što je brojka idealna s obzirom na veličinu staništa kojim raspolažemo” (Huber, 1997).
Iako je populacija procijenjena kao stabilna lovne kvote počele su rasti. Evo pravog razloga za povećanje kvota:
…“Gašenjem šumskih gospodarstava i osnivanjem javnog poduzeća Hrvatske šume 1991.g., a posebno donošenjem Zakona o lovu 1994.g. broj lovoovlaštenika, pravnih i/ili fizičkih osoba koje su stekle pravo gospodarenja medvjedom mnogostruko se povećao .Ocijenivši komercijalni odstrijel medvjeda vrlo profitabilnim i do tada ustaljeni odstrjelni kontigent od oko 40 grla godišnje prema lovno-gospodarskim osnovama znatno su se povećali.” (Plan gospodarenja smeđim medvjedom u RH, 2019.)
Godinu dana prije donošenja prvog plana gospodarenja u 2005. godini, bilježi se značajan pomak u brojnosti medvjeda; procjena radne skupine bila je, od 600 do 1000 jedinki. Nejasno je kako bi populacija narasla sa prethodno ustanovljenih 400 na 1000 jedinki uz konstantno povećanje odstrjelnih kvota? Baby boom medvjeđe populacije ili pogrešna procjena? Kakvo je stajalište Udruge za zaštitu prirode “Animalia” o istraživanjima i procjeni brojnosti smeđeg medvjeda u RH: “Ovo je pitanje koje svakako ide zajedno s pitanjem prirasta…”
http://www.zastita-prirode-animalia.hr/?tema=fauna&baza=sisavci&kat=1&idclanka=45
A što su o povećanju populacije govorili istraživači medvjeda u razdoblju prije donošenja plana gospodarenja:
“Ograničena veličina raspoloživa staništa i velik prostor potreban za život svakog medvjeda onemogućuju daljnji rast populacije, i to u biološkom pogledu uvjetuje status rijetke vrste” (Huber, Meridijani, 2002).
Fotka 5. License to kill
Devedesetih godina znanstvenici su, nakon donošenja Zakona o lovu i povećanja kvota, bili stajališta da bi lov mogao ugroziti populaciju i da hrvatskog medu ne čeka ružičasta budućnost. Kod nas su medvjedi spolno zreli u dobi od tri do četiri godine. Prosječna dob ubijenih medvjeda je 4,5 godine, a u prirodi njihov vijek premašuje 20 godina.
U to vrijeme znanstvenike je zabrinjavalo povećanje odstrjelne kvote sa 15 na 30 jedinki, a danas propisuju godišnje lovne kvote za čak 150 medvjeda. U Delnicama je bio slučaj da lovci traže “veći odstrjel od prirasta, jer svako selo ima svog medvjeda”. Evo mogućeg prividnog uzroka “brojnosti medvjeda” o kojem se nerado govori:
“Lovačka se čeka za medvjede nalazi i uz delničko smetište na kojem završava i klaonički otpad, što lovci od milja zovu “mrcilište”. Naprosto sramota, i još tu dovode strance! Primamljivanje na hranilišta može stvoriti lažni dojam o brojnosti medvjeda. Učestalo viđanje jednog ili više medvjeda na nekom području stvara lažni dojam i vjerovanje u to kako su se oni prenamnožili!” (Huber, 1997).
Lovci ističu kako je jedan od najvažnijih uvjeta za donošenje dobrih upravljačkih odluka veličina populacije. Brojnost smeđeg medvjeda podupire odluke o kvotama za odstrjel pa je razumljiva težnja da populacija bude što brojnija. Što veća populacija to veće lovne kvote! Tajnik lovačkog saveza ličko-senjske županije izjavljuje za medije kako u RH imamo nevjerojatnih 1400 medvjeda! I kako uopće nisu ugroženi! Nasreću, ova znanstveno neutemeljena procjena iz 2014. godine nije ušla u tablice planova gospodarenja.
Fotka 6. Moji projekti, moji snovi
Planovi gospodarenja koji su, usprkos proglašenoj strogoj zaštiti omogućili daljnji lov na smeđeg medvjeda, dorađivani su kroz projekte EU i njima se izdašno financirala znanstveno stručna zajednica. Jedan od takvih projekata pod nazivom Life Dinalp Bear (Upravljanje i zaštita smeđeg medvjeda u sjevernim Dinaridima i Alpama) provodio se od srpnja 2014. do lipnja 2019. godine. Ukupna vrijednost projekta bila je 5,98 milijuna €, od toga iz fondova EU sjelo je 4,1 milijuna €, a ostalo od nadležnog ministarstva (iz proračuna) i nekih drugih domaćih izvora. Ministarstvo poljoprivrede, koje je sufinancijer projekta, podržava sve aktivnosti projekta koji se odvija na korist i zadovoljstvo lovaca!
“RH upravlja svojim medvjedima tako da održava optimalnu veličinu populacije kako bi održala dugoročan opstanak na korist i zadovoljstvo lovaca i lokalnog stanovništva.” (Bilten Life Dinalp Bear projekta, 2015)
Novac, koji stiže na račune za realizaciju ciljeva projekta, dolazi iz džepova naših poreznih obveznika, među kojima su i brojni protivnici trofejnog lova. Od poreznih obveznika isto tako dolaze pozamašni iznosi za gospodarenje i zaštitu lovišta i divljači te za unapređenje lovstva. Evo, kako zastupnik Miroslav Škoro komentira proračun koji je naklonjen lovcima:
“Imamo jedan proračun u kojem su važniji lovci od šuma! Uređenju šuma, razminiravanju i svemu drugome smanjuje se za gotovo 50% u proračunu, a lovcima se povećava za 300 i nešto više posto!”
https://www.youtube.com/watch?v=wIvmEkfec2g
Fotka 7. Tko to tamo skuplja izmet
U sklopu projekta procjenjivala se veličina populacije medvjeda u RH. Procjena se vršila prikupljanjem i analizom medvjeđeg izmeta i u tom poslu našli su se lovci i šumari željno iščekujući rezultate što veće brojnosti koja bi jamčila i poželjne lovne kvote za njih. Ustanovljena je maksimalna brojnost od 937 jedinki koja je uzeta kao ishodište za izračun odstrjelnih kvota. Od zadnjeg prebrojavanja u jesen 2015. zaključno sa 2020. godinom, u lovu su ubijena 643 medvjeda, od ostalih uzroka stradalo ih je 83, a ukupni mortalitet za to razdoblje bio je 726 jedinki. Došlo je vrijeme za novo prebrojavanje, jer je procjeni iz 2015. istekao rok trajanja!
Fotka 8. Imigranti
Gdje su bili medvjedi migranti iz BiH za vrijeme genetičkog brojanja u Hrvatskoj? Našu medvjeđu populaciju dijelimo sa susjednom Republikom Bosnom i Hercegovinom, a medvjedi koji nastanjuju naše zemlje genetski su srodni. Prema procjenama, odstrjel u BiH je mali, jer lovci nemaju sredstva za skupe dozvole. Isto tako ne izdaju se dopuštenja propisana CITES konvencijom pa strani lovci ne mogu iznijeti trofeje izvan države (za razliku od RH). Prema ovome, BiH ima uvjete za veliku populaciju nepoznate brojnosti čiji medvjedi migriraju u susjedna granična područja RH!
Iz “Službe za spašavanje divljih životinja” u Rumunjskoj (Libearty Bear Sanctuary Zarnesti), koja je spasila i udomila više od stotinu medvjeda, kažu “…da bismo broj medvjeda mogli ozbiljno utvrditi, treba ih mikročipirati.”
Evo i drugačijeg pristupa očuvanju smeđeg medvjeda gdje je važnija zaštita ugrožene divlje vrste od lovnog menadžmenta!
U svijetu projekata, u području zaštite medvjeda, ističu se projekti u Španjolskoj kojima se provode aktivnosti na poboljšanju životnih uvjeta medvjeđe populacije. Španjolska je svom smeđem medvjedu, u regiji Kantabrija, pomogla sadnjom 6000 voćaka trešnje, kestena i oskoruše (projekt EuroNatur-a). Fondacija za zaštitu divljih životinja (FAPAS) kroz projekt “Fruits for Bears” (Voće za medvjede) osigurala je medvjedima u sjevernoj Španjolskoj dodatnih 10.500 kg voća godišnje. Isto tako, postavljeno je 150 košnica sa 7,5 milijuna udomljenih pčela kako bi oprašivale voćke na području od 56 km².
https://www.eocaconservation.org/project-detail.cfm?projectid=331
U Španjolskoj se organiziraju edukativne radionice namijenjene djeci školskog uzrasta. Koji su ciljevi radionica i zašto su bitne u odgoju i obrazovanju djece:
“Spriječiti lokalnu školsku djecu da postanu zvjerokradice i lovci kroz programe zaštite okoliša, promovirajući razumijevanje bioraznolikosti i vrijednosti lokalne flore i faune!”
https://www.eocaconservation.org/project-detail.cfm?projectid=20
Za razliku od pozitivnog španjolskog primjera, u RH se reklamiraju programi osposobljavanja za zanimanje lovca (uvjet je punoljetnost i završena osnovna škola!) U biltenu planova gospodarenja ističe se da opće stanovništvo treba razumjeti sve elemente gospodarenja medvjedom uključujući i lovni zahvat! Očigledno je jedan od ciljeva projekta uvjeriti građane u nužnost opstanka trofejnog lova!
Kod nas se organiziraju radionice koje predstavljaju (promoviraju!) planove gospodarenja i lovne zahvate sa njima povezane. Jedna takva održana je 2018. godine na Šumarskom fakultetu u organizaciji Ministarstva poljoprivrede. Predstavnici lovaca na radionici najviše su se bavili jezičnom terminologijom, zbog članice udruge “Prijatelji životinja”, kojoj su zamjerali što koristi riječ ubijanje umjesto odstrjel.
“Nemaju odgovore, nemaju planove, nemaju ništa osim jezične osjetljivosti, a jedini cilj im je što veći broj markica za ubijanje medvjeda u svojim lovištima.”
http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=3527
Brojne nevladine organizacije ističu da su sasvim izostavljene u procesu odlučivanja o sudbini našeg medvjeda. Na promotivnim radionicama izlazi se sa već gotovim rješenjima. Moglo bi se zaključiti da se projekti odvijaju kako bi opravdali unaprijed utvrđene ishode. U slučaju “gospodarenja medvjedom” to bi bila ekološka održivost kvota i ekonomska održivost lovačkih organizacija. Udruge, fondacije i zainteresirani građani koji djeluju na zaštiti medvjeda, a nisu navedeni kao sudionici projekata, nemaju mogućnost sudjelovanja u donošenju planova. Odličan primjer sudjelovanja udruga u planiranju upravljanja velikim zvjerima možemo vidjeti u susjednoj Sloveniji. U radnoj skupini, uz nadležna ministarstva, nalaze se predstavnici Društva za osvoboditev žival in njihove pravice, Društvo proti mučenja živali iz Trbovlja i Društvo za zaščito živali iz Ljubljane!
U zemljama gdje je trofejni lov zabranjen brojne studije pokazuju da nije došlo do hiperpopulacije divljih životinja. Uzevši u obzir iskustva drugih zemalja, naš je strah od “invazije” medvjeda u slučaju prestanka njegovog izlova, u potpunosti neosnovan! Lovstvom se ionako postiže veličina populacije određena planovima gospodarenja, što je u suprotnosti sa zakonima prirode.
“Na njihovu nesreću sve manje ljudi vjeruje pričama lovaca o njihovoj značajnoj ulozi u stvaranju ravnoteže u prirodi. Danas brojni biolozi i zoolozi javno upozoravaju, da se priroda na područjima bez lova sama regulira – i da je zato lov nepotreban, upravo suprotno – lov ne regulira nego stvara neravnotežu!”
(Prof. Carlo Consiglio, O besmislenosti lova, 2001)
Zašto lovci ustvari love? Na to pitanje odgovara državni lovački majstor iz Tirola Ernst Rudiger koji poziva lovce neka priznaju svoju “lovačku strast”. Obrazloženja lovaca da love zbog reguliranja populacije divljači, sprječavanja štete u šumama, zbog zaštite prirode i zaštite životinja drži izmišljotinama.
“Mi lovci i lovkinje moramo pošteno i iskreno priznati zbog čega ustvari trošimo svoj novac te ulažemo toliko vremena i truda u lov; baš zato da lovimo i da iživimo svoju lovačku strast! Moramo otvoreno priznati kako mi sami doživljavamo lov – kao pogled na život, kao strast, kao strast za prikupljanjem trofeja, a ne da se služimo nekim nepotrebnim opravdanjima kojima više nitko ne vjeruje!” (Ernst Rüdiger, Zašto lovimo? Lov u Tirolu, 2013)
Poznati filozof Richard David Precht upozorava u svom bestseleru “Životinje razmišljaju”:
“Možemo lako zaključiti da je situacija gdje praiskonski nagoni poput strasti za ubijanjem i uživanje u nasilju ostaju nekažnjeni, protivna etičkom kodeksu liberalnog društva. Nijednom ubojici i nijednom nagonskom prijestupniku ništa ne pomaže, ako opravdava svoja nedjela s arhaičnim potrebama. Onaj tko ide u šumu i za svoju vlastitu razonodu obijesno ubija životinje ogriješio se u aktivnosti koja nije kompatibilna sa etičkim pristupima modernih društava!” (Richard David Precht, Tiere denken, 2016)
Druga ovogodišnja lovna sezona na smeđeg medvjeda u RH počinje 16. rujna i traje do 31. prosinca. Nadležni za gospodarenje i zaštitu? medvjeda dali su odobrenje za redovni odstrjel od 130 jedinki što predstavlja 14% ukupne populacije. Ukoliko smatrate da medvjed treba biti 100% zaštićen, bez “izuzeća” koja omogućuju trofejni lov, možete na donjem linku potpisati peticiju “Spasimo smeđeg medvjeda od trofejnog lova”.
https://www.peticijeonline.com/spasimo_medvjeda_od_trofejnog_lova
V.W.
PS. Namjera članka nije raspirivanje mržnje prema lovcima već predstavlja osvrt na suradnju znanstvene zajednice i lovačkog lobija, zbog koje je trofejni lov na medvjeda, u RH i dalje prihvatljiv.
Izvori:
“Gradimo most za medvjede preko autoceste Zagreb-Rijeka”, Arena, 1997.
“Nacionalni park Plitvička jezera”, Zagreb, 1998.
“Smeđi medvjed”, Meridijani, prosinac 2002.
“Medvjed u Hrvatskoj”, Huber, 2003.
“Život s medvjedima”, Bilten Life Dinalp Bear, 2016.
“Dejstva proti lovu”, Društvo za osvoboditev živali in njihove pravice, Ljubljana, 2017.
Consiglio, Carlo “Vom Widersinn der Jagd”, 2001.
“Najviše medvjeda odstrjeljeno u Lici”, Lovački vjesnik, 2013/1-2
Bernska konvencija
http://www.coe.int/eu/web/bern-convenction/bears
Crvena lista ugroženih životinja
http://www.iucnredlist.org/about/background-history
Zakon o zaštiti prirode, NN 14/2019.
Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama, NN 144/2013.
Zakon o lovstvu, NN 99/2018.
Pravilnik o lovostaju, NN 34/2018.
Nacionalno povjerenstvo za gospodarenje smeđim medvjedom u RH, NN 4/2020.
Plan gospodarenja smeđim medvjedom u RH
Ministarstvo poljoprivrede
Prijatelji životinja – Radionica “Plan gospodarenja smeđim medvjedom u RH”, 2018.
http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=3527
Prijatelji životinja “Lovačke laži”
https://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=330
http://www.vecernji.hr/vijesti/svako-selo-ima-svoga-medvjeda-hitno-ih-treba-odstrijeliti-100-469162
http://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zasto-je-za-hrvatske-medvjede-bolje-da-je-lov-dozvoljen
http://www.eocaconservation.org/project-detail.cfm?projectid=20/=331
http://www.osvoboditev-zivali.org
http://www.zastita-prirode-animalia.hr
http://www.zastita-prirode-animalia.hr/?tema=fauna&baza=sisavci&kat=1&idclanka=45
https://www.vecernji.hr/vijesti/od-937-nasih-medvjeda-543-su-zenke-1243262
http://www.freiheit-fuer-tiere.de
http://www.freiheit-fuer-tiere.de/sonderausgabenaturohnejagd/index.php
http://www.millionsoffriends.org/bear/sanctuary
HOP
