VLADIN PRIJEDLOG ZAKONA O REFERENDUMU JE UVREDA ZA 340 TISUĆA POTPISNIKA PETICIJE GRAĐANSKE INICIJATIVE „ZA REFERENDUM!“ mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2011. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija = “YUTEL” snosi veliki dio odgovornosti u gušenju neposredne demokracije kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju hrvatske javnosti. S kojim pravom Plekovićeva Vlada uskraćuje pravo na referendumsko izjašnjavanje o uvođenju Eura? Građanska inicijativa “Za referendum!” je 16. srpnja 2015. godine objavila konačne rezultate prikupljanja potpisa birača u referendumskoj akciji. Od 30. svibnja do 13. lipnja prikupljeno je oko 340.000 potpisa po svakom od dva pitanja, što nije bilo dovoljno za raspisivanje referenduma, iako se inicijativa približila potrebnom broju od 381.709 potpisa koji je prema Rješenju tadašnjeg ministra uprave odgovaralo 10% od broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj 30. svibnja 2015. godine u 00 sati. Podsjetimo se, u građansku inicijativu “Za referendum!” udružilo se 15 sindikata i 7 udruga civilnog društva te zajednički pokrenulo prikupljanje potpisa birača za raspisivanje referenduma za izmjenu Ustava na način da će Hrvatski sabor raspisati referendum ako to zatraži 200.000 birača u Republici Hrvatskoj te za izmjenu Zakona o referendumu na način da se potpisi kojima se traži raspisivanje referenduma na zahtjev birača mogu prikupljati na svakom prikladnom mjestu na kojem je moguće održati javno okupljanje. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2015. Godine Hrvatska je imala 3.449.154 punoljetna stanovnika, a prema Rješenju Ministarstva uprave bilo je 3.817.092 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 367.938 više od punoljetnika sredinom 2015. godine. Vladin prijedlog Zakona o referendumu je uvreda za 340 tisuća potpisnika peticije građanske inicijative „Za referendum!“. Zbog nesređenog Registra i popisa birača treba odrediti potreban broj potpisa za održavanje referenduma ovisno o broju punoljetnika ili broju stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika.
Vlada je na 77. sjednici održanoj u četvrtak 23. rujna raspravila prijedlog Zakona o referendumu i uputila ga Hrvatskom saboru.
Objašnjavajući odredbe prijedloga zakona, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica kazao je da je aktualni zakonodavni okvir u mnogome nedorečen, osobito kad je riječ o narodnim inicijativama i postupcima koji kod takvih inicijativa prethode donošenju odluke Hrvatskoga sabora o raspisivanju referenduma, ali i pitanjima poput referendumske aktivnosti i promatranja samog referenduma.
“Pravno područje referenduma u cijelosti usklađuje se s Ustavom, otklanjaju se nedostaci i nedorečenosti važećeg zakona, osigurava se transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma i djelotvorniji utjecaj građana u procesu političkog odlučivanja”, rekao je te dodao da su u zakonski prijedlog ugrađene i preporuke Venecijanske komisije Vijeća Europe.
Prvi put se tako sustavno uređuje institut referendumskog pitanja te se propisuje koje formalno-pravne pretpostavke mora ispunjavati referendumsko pitanje, a ispunjava li ih utvrđivat će Državno izborno povjerenstvo (DIP).
Jasno se propisuje i osnivanje organizacijskog odbora, definira se broj članova, određivanje predstavnika i sadržaj odluka o osnivanju organizacijskog odbora inicijative, naveo je ministar.
“Također se propisuje obveza upisa u evidenciju referendumskih inicijativa koje će u e-obliku voditi DIP”, dodao je.
S 15 na 30 dana produžuje se razdoblje za prikupljanje popisa
Razdoblje prikupljanja potpisa birača koji traže raspisivanje referenduma produžuje se s 15 na 30 dana, uređuje se i pitanje mjesta prikupljanja potpisa na javnim površinama te će broj tih mjesta, ovisno o broju stanovnika, utvrđivati jedinice lokalne samouprave, bez naknade.
Definira se pojam “potpis birača” te se određuje koji se potpis birača smatra pravovaljanim, a detaljno se razrađuje postupak broja i pravovaljanosti potpisa te će ga obavljati DIP u roku od 30 dana od dana predaje potpisnih lista Saboru.
Određuje se i rok za raspisivanje referenduma te je Sabor dužan u roku od 30 dana od dana objave DIP-a da se dovoljan broj birača izjasnio o inicijativi, raspisati referendum.
Uvodi se mogućnost protuprijedloga referendumskog pitanja
“Po uzoru na Švicarsku, uvode se izravni i neizravni prijedlozi predstavničkog tijela te će Sabor na prijedlog Odbora za Ustav i politički sustav moći unutar 30 dana pokrenuti postupak utvrđivanja protuprijedloga referendumskoga pitanja”, rekao je Malenica.
U skladu s preporukama Venecijanske komisije prvi će se put propisati tko su sudionici referendumske aktivnosti i koje se radnje smatraju referendumskom aktivnošću.
Ministar je objasnio i da se točno definira tko će i na koji način moći promatrati održavanje referenduma te će tako postupku provjere točnosti i potpunosti podataka o potpisnicima upisanima u popisne liste (tzv. brojanje potpisa) imati pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnik odbora protivnika narodne inicijative ili osobe koje oni opunomoće.
Predloženim se zakonom uređuje i pitanje lokalnih referenduma.
Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi
U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Iz analiza jasno je da politička kasta grubo manipulira brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i na taj način sprječava referendumska izjašnjavanja o bitnim pitanjima hrvatskog društva.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora izglasaju: 1. da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10% potpisa od broja punoljetnika ili 8% od broja stanovnika odnosno oko 350 tisuća potpisa prema popisu stanovništva 2011. godine, a 5% od broja punoljetnika ili 4% od broja stanovnika odnosno oko 175 tisuća prema zadnjem popisu stanovništva za održavanje Zakonodavnog referenduma te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
- da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
- da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više od 50 % birača od broja punoljetnika ili 40% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva i 4. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na
referendum izađe više od 30 % birača od broja punoljetnih stanovnika ili 24% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva.
Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta ne omogući referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima, otkazivanju Istambulske konvencije i uvođenju Eura.
Politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa je 2010. godine ukinula ustavnu odredbu o najmanje 50 % izlaska birača na referendum od ukupnog broja registriranih birača Republike Hrvatske kao uvjet za valjanost rezultata referenduma. Tako može nekoliko birača svojim glasovima odlučiti o najvažnijim pitanjima države i društva. SDP je ucjenom za prihvaćanje takve ustavne odredbe ishodio smanjenje broja zastupnika dijaspore na samo tri i povećanjem zastupnika srpske manjine na minimalno tri zastupnika. Stalnim ucjenama slovenskih političara kod procesa pristupnih pregovora za EU Vlada Jadranke Kosor je prihvatila arbitražu za razgraničenje sa Slovenijom prema kojoj smo odlukom arbitara izgubili četvrtinu Savudrijske vale. Arbitražni postupak je krivnjom slovenskih političara nepovratno kontaminiran i zbog toga je Hrvatski sabor odlučio da Republika Hrvatska istupi iz arbitražnog postupka. Slovenski su političari svojim biračima omogućili savjetodavni referendum da se izjasne o arbitražnom sporazumu za određenje granice s Hrvatskom, a hrvatski političari unatoč skupljenih oko 200 tisuća potpisa za referendum do 29. studenog 2009. godine građanske inicijative ” More je kopno ” nisu. Bahato ponašanje hrvatske političke kaste suprotno hrvatskim nacionalnim interesima je konstanta od 2000. godine.
Članak 1. Ustava Republike Hrvatske
- Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. 2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. 3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Zašto šute gospoda zastupnici o gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( o fiktivnim biračima ) koja je započela na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine?
Referendum o pristupanju u Europsku uniju je održan 22. siječnja 2012. godine samo 49 dana nakon održanih izbora za Hrvatski sabor 04. prosinca 2011. godine. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj u općim izbornim jedinicama 3.842.363, u inozemstvu 411.758 i u XII. izbornoj jedinici 250.130 birača odnosno ukupno 4.504.251 birač. S prebivalištem u Hrvatskoj registrirano je 4.092.453 birača.
Na pristupnom referendumu bilo je registrirano 4.092.137 s prebivalištem u Hrvatskoj i 412.628 u inozemstvu odnosno ukupno 4.504.765. Zašto su odgovorni političari lažirali broj birača na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine i za Referendum o pristupanju u Europsku uniju? Na to pitanje trebaju odgovoriti bivši ministri uprave ustavni sudac Davorin Mlakar i bivši ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića matematičar Arsen Bauk. Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine više registriranih birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine u općim izbornim jedinicama imala je Šibensko-kninska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije. Deveta izborna jedinica je imala više birača od stanovnika. Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko-kninska i Vukovarsko srijemska županija su imale više birača od stanovnika na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju. Veliki broj gradova i općina je imala više birača od stanovnika. Zbroj registriranih birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom od Dubrovačko-neretvanske do Vukovarsko-srijemske bio je na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju veći od zbroja stanovnika tih županija popisanih 2011. godine. Baranja je imala više birača od stanovnika popisanih 2011. godine te općine Erdut i Ernestinovo na granici sa Srbijom.
Raspodjela birača nacionalnih manjina po izbornim jedinicama i gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj bitno utječu na jednakost glasa birača. Državno izborno povjerenstvo isključuje birače nacionalnih manjina koji nisu izašli na izbore i one koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina iz registriranih birača općih izbornih jedinica.
Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar.
Na Pristupnom referendumu je broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj bio veći za 605.103 od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Prema izvješću DIP-a za je glasovalo 1.299.008 birača, a protiv 649.490. Ako bismo odbili od glasova birača, koji su prema izvješću glasovali za, lažne birače od 605.103, dobili bismo 693.905 glasova za prihvaćanje ulaska u EU, a to je za 44.415 glasova birača više od onih koji su glasali protiv ulaska u EU.
Jeli samo sedamstotinjak tisuća birača odlučilo pristup Hrvatske u Europsku uniju? Rezultati prema izvješću DIP-a su nekorektni zbog lažiranja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Neposrednu i posrednu demokraciju je ugušila udruženim zločinačkim pothvatom politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Kako može biti više birača od stanovnika?
O tome je počeo pisati bloger Marko Rakar tijekom izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine.
Ustavni sudac “Gordan Dolović” = Davorin Mlakar uvjeravao me je prosinca 2014. godine da je to moguće. Ustavni suci su presudili 2014. godine da broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj može biti veći od broja stanovnika.
Zar je posao ustavnih sudaca da presuđuju o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Kako može biti dio veći od cjeline?
HDZ i SDP su 2014. i 2018. godine spriječile referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine bilo je oko 314 tisuća birača više od punoljetnih stanovnika. Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača oko 270 tisuća birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Vlast izvire iz naroda i pripada narodu prema prvom članku Ustava Republike Hrvatske. To moraju shvatiti svi političari! Bivši ministar Arsen Bauk je rješenjima od 21. rujna 2014. do 25. svibnja 2015. godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 225 tisuća.
Lagao je Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine bilo 4.042.522 birača. Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: “Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa”. “Normalno” je i s “karakterom” da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da je Nezavisna lista Željka Glasnovića oštećena na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine.
Plenkovićeva Vlada je nelegalna
Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković su odgovorni za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama imali bismo: 15 zastupnika u I. i II., 13 u III., 12 u IV. i V. 13 u VI. 16 u VII. 13 u VIII., 15 u IX. i 16 u X. izbornoj jedinici. U I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova. Plenkovićeva interesna zajednica HDZ ne bi imala većinu od 76 zastupnika s etnobiznismenima, Štromarom i Čačićem. Izbor zastupnika srpske nacionalne manjine je neustavan. Njihovi birači mogu dati glas trojici kandidata, a svi ostali samo jednom. “Antifašistička ” koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa interesne zajednice HDZ-e, Pupovčevih etnobiznismena, Furia Radina i ostalih zastupnika nacionalnih manjina je spriječila održavanja Referenduma o izbornim pravilima, koji je svojim potpisima tražilo 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj 2014. godine, a 2018. godine preko četiristo tisuća.
Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača.
U Republici Mađarskoj predstavnici nacionalnih manjina na izbornim listama biraju se istodobno po posebnom i po općem biračkom pravu. Izbori po posebnom biračkom pravu jamče im te unaprijed rezerviraju mandat u parlamentu neovisno o tome hoće li njihova izborna lista brojem dobivenih glasova birača prijeći izborni prag, te primjereno tome odnosno razmjerno izbornom legitimitetu odnosno broju glasova koje su dobili imaju u parlamentu poseban politički mandat što znači da ne sudjeluju u odlučivanju o izboru vlade, izboru pojedinih ministara, donošenju državnog proračuna i slično, nego sudjeluju i odlučuju samo u predmetima i temama koji se odnose na zaštitu i promicanje kulture, obrazovanja, jezika, pisma, medija i slično odnosno identitetskim pitanjima njihove nacionalne manjine.
No, ako njihova izborna lista brojem dobivenih glasova birača prijeđe izborni prag i time dobije izborni legitimitet kao i izborne liste čiji se kandidati biraju po općem biračkom pravu i da bi osvojile parlamentarni mandat moraju brojem dobivenih glasova birača prijeći izborni prag, onda izabrani zastupnik nacionalne manjine koji je u parlament izabran po općem biračkom pravu, primjereno tome ima i opći politički mandat te odlučuje ravnopravno s ostalim zastupnicima koji su izabrani po općem biračkome pravu o svemu što je u nadležnosti parlamenta a to znači i o izboru vlade, pojedinih ministara, donošenju državnog proračuna i svemu ostalom.
