Ekskluzivno otkrivamo kako je Plenković uveo neokomunističku diktaturu sa segmentima nacizma

TOTALITARISTI UCJENAMA PRISILJAVAJU NA CIJEPLJENJE EKSPERIMENTALNIM CJEPIVIMA                                       

 mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. Elektr.

Od početka Covid-19 pandemije do 21. prosinca u svijetu je bilo 275.838.350 pozitivnih na COVID-19 test odnosno oko 3,54% od svjetske populacije, a umrlo je 5.377.929 ili 1,95% od broja pozitivnih, a na milijun stanovnika svijeta umrlo je 689. U Hrvatskoj je do 21. prosinca bilo 678.533 pozitivnih na COVID -19 test ili 16,81% od broja stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2020. godinu, a umrlo je 12.090 odnosno 1,78% od broja pozitivnih ili na milijun stanovnika 2.996, a to je 3,35 puta više od svjetskog prosjeka. Prosječna dob ukupno umrlih od početka pandemije do 12. prosinca 2021. godine u Hrvatskoj iznosi 76,2 godine. Očekivano trajanje života od 2011. do sredine 2020. godine kretalo se između 76,9 i 78,5, a sredinom 2020. godine bilo je 78,8 godina.                                                                                                                                       

Od COVID-19 bolesti većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Komorbiditeti su pridružena oboljenja, bolesti ili stanja koja postoje zajedno s glavnim oboljenjem ili osnovnom bolešću kod istog bolesnika. Značaj pridruženih oboljenja ogleda se u tome što ona mogu utjecati na izbor liječenja, učestalost komplikacija, a također i na stopu preživljavanja (Wikipedia) od Covid-19 bolesti.                              Stvarni broj pozitivnih osoba u populaciji je veći jer se ne ubrajaju mnogi neprijavljeni slučajevi koji su obično blažeg tijeka bolesti ili bez izraženih simptoma.  

Zadnjih smo dana gledali izuzetno lošu komunikaciju s najviših državnih mjesta. Premijer Plenković je, nakon masovnog prosvjeda protiv COVID – potvrda, prezrivo  govorio o ‘vaticama, parazitima i profiterima’, a ministar zdravstva Beroš galamio na tiskovnoj konferenciji obraćajući se onima koji se protive cijepljenju ili COVID-potvrdama. Takva komunikacija državnih dužnosnika, pravomoćno osuđene stranke za korupciju, izaziva otpor, a ne motivaciju i promjenu stava bilo koje osobe prema kojoj su prijezir ili vikanje bili upućeni. Je li njihov cilj uopće promjena stava dijela građana ili njihovo zastrašivanje i ponižavanje? Takvim postupanjem Plenkovićeve interesne zajednice raste nepovjerenje hrvatskih državljana u sve institucije hrvatske države. Protivim se cijepljenju eksperimentalnim cjepivima bez pristanka samih punoljetnika ili roditelja maloljetnika, a kao stariji umirovljenik smatram se diskriminiranim jer ne mogu čitati novine u knjižnicama niti plaćati račune u poštama itd. Obično nas je u knjižnicama dvoje ili troje umirovljenika, a u ugostiteljskim objektima druže se veći broj osoba slobodno bez Covid potvrda. Godišnje plaćam članarinu 50 kuna, a testove bih morao plaćati svaka 72 sata minimalno 50 kuna. Dosta nam je terora stožeraša i nelegalne vladavine pravomoćno osuđene stranke za korupciju!

Capakova zamjenica želi covid potvrde za djecu

U Hrvatsku je stigla nova pošiljka Pfizerovog cjepiva za djecu. Dvije kutije u kojima je cjepivo za djecu od pet do 11 godina u HZJZ je dopratila policija.                                                        Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin rekla je kako je cjepivo stiglo u uobičajenoj proceduri: “Ovo što smo vidjeli, nije sve za djecu, dvije su kutije za djecu, ostalo za odrasle. Ukupno 48.000 doza za djecu od 5 do 12 godina. Djeca od 12 do 18 godina se cijepe cjepivom kao odrasli.”                                                                            “Nešto cjepiva će ostati u HZJZ-u, ostalo ide u županijske zavode za javno zdravstvo, a odatle u ambulante. Kako javljaju iz županijskih zavoda, svi će organizirati cijepljenje kroz pedijatrijske ambulante, školsku i obiteljsku medicinu. Tamo gdje bude veći interes organizirat će se cijepljenje i na punktovima”, kazala je Pavić-Šimetin dodajući da se booster doza ne odnosi na djecu. “Za djecu koja su imunokompromitirana se odnosi treća doza, ona se daje već mjesec dana nakon prve dvije doze”, kazala je, prenosi N1.                                              Na pitanje kakav je interes za cijepljenje djece kaže: “Roditelji se raspituju za cijepljenje, pogotovo roditelji koji su cijepili djecu stariju od 12 i oni koji su se sami cijepili. Posebno vidimo interes kod roditelja čija su djeca kronično bolesna, pogotovo ako su imuno-deficijentna. Interesa ima, on nažalost nije, i neće biti kao u nekim zapadnim zemljama gdje je već više od 50 posto starije djece od 12 godina cijepljeno.” Dodaje i da će u Školi narodnog zdravlja u Zagrebu početi s cijepljenjem djece već u srijedu, a nastaviti u subotu.

Bilo bi dobro kad bi se moglo ići na Covid potvrde

Što se tiče razlike u cjepivu za djecu i onome za odrasle, Pavić Šimetin kaže kako se sama bočica razlikuje u boji čepa, a da je za liječnike važno “da je u bočici 10 doza cjepiva i da se ono treba potrošiti u roku od 12 sati”. “Djeca dobivaju dvije doze kao i odrasli. Dječja doza je jedna trećina doze za odrasle”, kaže. Što se tiče covid potvrda za djecu Pavić Šimetin kaže: “To treba s AKD-om razmotriti, ali bilo bi dobro kad bi se moglo ići na covid potvrde.”

Koliko je djece cijepljeno dosad? Prema riječima zamjenice ravnatelja HZJZ-a prvom dozom cijepljeno je oko 6.400 djece između 12 i 14 godina, što je oko 5,18 posto te dobne skupine. Cijepljeno je i 55.000 mladih od 15 do 19 godina. “Kako raste dob, raste i obuhvat cijepljenja”, kaže. “Booster doza ide jako dobro, već 10 posto, i više čak, onih koji su primili prvu dozu su primili i booster. Pogotovo velik odaziv je među zdravstvenim djelatnicima. Odaziv je dobar, ali treba biti bolji”, zaključuje.

 Totalitaristi ucjenama prisiljavaju na cijepljenju eksperimentalnim cjepivima

Koristeći podatke iz izvješća HZJZ-a ( https://www.koronavirus.hr/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854 ) izračunao sam da je od početka COVID-19 pandemije 25. veljače 2020. do 19. prosinca 2021. godine u Hrvatskoj na deset tisuća ukupno preminulih u Hrvatskoj 6 mlađih od 20 godina i 9.994 starijih, 24 mlađih od 30 i 9.976 starijih od 29, 66 mlađih od 40 godina i 9.934 starijih od 39, 220 mlađih od pedeset godina i 9.780 starijih od 49, 793 mlađih od 60 godina i 9.207 starijih od 59 te 2.495 mlađih od 70 godina i 7.505 starijih od 69. Na sto tisuća pozitivnih mlađih od 20 godina umrlo je 6 osoba, mlađih od 30 godina 14, mlađih od 40 godina 25, mlađih od 50 godina 61 i mlađih od 60 godina 178. Potvrđena je smrt jedne osobe 33 godine stare od cjepiva u Sisku, a sumnja se još na više slučajeva smrti i moždanih udara od eksperimentalnih cjepiva u Hrvatskoj. Kod starijih od 49 godina na sto tisuća pozitivnih umrlo je 5.009, starijih od 59 godina 8.010 i starijih od 69 godina umrle bi 13.634 osobe.  Na milijun stanovnika mlađih od 20 godina preminulo bi 9 stanovnika, mlađih od 30 godina 23, mlađih od 40 godina 44, mlađih od 50 godina 110, mlađih od 60 godina 317. Na milijun stanovnika starijih od 59 godina preminulo je 9.248 stanovnika, a starijih od 69 godina preminulo bi 13.649 osoba. Sredinom 2020. godine prema Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku mlađih od 20 godina bilo je 775 tisuća, mlađih od 30 godina 1.248,6 tisuća, mlađih od 40 godina 1.779,7 tisuća, mlađih od 50 godina 2.326,5 tisuća, mlađih od 60 godina 2.890,4 i mlađih od 70 godina 3.454,8 tisuća. Starijih od 69 godina bilo je 1.157,3 tisuće, a starijih od 69 godina 592,9 tisuća ( vidi I. tablicu ).

Broj stanovnika starijih od 64 godine u tisućama prema Državnom zavodu za statistiku kretao se: 759,6 tisuća 2011. godine do 862,9 tisuće sredinom 2020. godine ili 103,3 tisuće više nego 2011. godine. Broj stanovnika starijih od 69 godine prema Državnom zavodu za statistiku kretao se od 558,8 tisuća 2011. godine do 592,9 tisuća ili 34,1 tisuću više. Očekivano trajanje života kretalo se: od 76,9 godina 2011. godine do maksimalno 78,5 godina 2019. godine. Stvarni broj pozitivnih osoba u populaciji je veći jer se ne ubrajaju mnogi neprijavljeni slučajevi koji su obično blažeg tijeka bolesti ili bez izraženih simptoma.                                                                                                                     Sredinom 2020. godine očekivano trajanje života bilo je 77,8 godina ili 1,6 godina više od prosječne dobi preminulih od COVID-19 bolesti. Koliko je kod nas stvarno umrlo od korone?                                                                                                                                                             

Da se ne samo u Hrvatskoj, nego i u čitavom svijetu provodi COVID totalitarizam, potvrđuje izjava Alemke Markotić na Laudato TV 23. XI. 2021. u kojoj je ona javno iznijela rasističke teze i potvrdila svoju bešćutnost najgore vrste. Priznala je da su prijašnji globalisti i kolonizatori u prošlosti na siromašnoj azijskoj i afričkoj djeci isprobavali cjepiva kako bi spašavali bijelu djecu. Kako ona nema djece i kako ne zna što je to majčinstvo i roditeljstvo na jednoj takvoj televiziji religijske usmjerenosti ona je iznijela rasističke teze i otvoreno priznala kako najava i već započeta praksa cijepljenja tek rođene djece i trudnica nju ni najmanje ne brine jer je dio globalizacijskoga bešćutnog kruga u Covid totalitarizmu. Jesu li našu djecu u bivšoj državi tretirali komunistički vlastodršci poput djece nerazvijenog svijeta? Sadašnji  vlastodršci: Plenković, Milanović, Božinović i ostali su potomci vlastodržaca iz bivše države.                                                                                                                                        

Prema Statistici u nizu DZS-u za 2020. godinu imali smo prirodno kretanje stanovništva poput prethodnih godina do listopada u kojemu smo imali povećani broj umrlih 4.628, u studenom 5.486 i prosincu 7.395 te u siječnju 2021. godine 6.393 (  vidi II. tablicu ). Od Covid-19 ili sa do 31.listopada 2020. godine umrlo je 543 ljudi, a od toga u listopadu 265. U studenom prošle godine je od Covid-19 ili sa umrlo 1.241, u prosincu 2.134, u siječnju 2021. godine 1.107, travnju 1.134, svibnju 946 i studenom 1.679 ljudi ( vidi II. tablicu ).  Od svibnja ove godine imali smo povećani broj umrlih: 5.615 i lipnju 5.210 kao posljedica liberalizacije ulaska birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj iz Srbije i Bosne i Hercegovine na glasovanje na lokalnim izborima u: Karlovačkoj, Brodsko-posavskoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojima ima veliki broj jedinica lokalne samouprave više birača od stanovnika.

1. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Ožujska 12, 10000 Zagreb                                                                                                                                                                                             

                                                          MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE

                                                               gospodin ministar Ivan Malenica

                                                         Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb

 

Predmet: Gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj                                                                             

                                                                                                                                                          Poštovani gospodine  ministre Ivane Malenica,

U privitku Vam šaljem članke s analizama izbornog zakonodavstva,  prijedlog za ukidanje posebnih izbornih jedinica za izbor zastupnika nacionalnih manjina i naših državljana u iseljeništvu i članak s analizom podataka dosadašnjeg tijeka pandemije COVID-19 bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Podsjećam Vas da mi je 7. travnja 2015. godine zahvalio potpredsjednik Vlade Boris Milošević na zainteresiranosti i dostavi prijedloga kojim se uređuju izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Nažalost tadašnja Vlada Zorana Milanovića i kasnije vlade nisu ništa učinile tako da sadašnja Vlada u kojoj je on potpredsjednik nije legitimna niti legalna zbog nejednakosti glasa birača i neustavnosti izbora zastupnika srpske manjine i iseljenika.                                                                      

Poštovani gospodine ministre Malenica odgovorite hrvatskim biračima na slijedeća pitanja:                                         1. Ima li ikakve veze sastavljanje saborske većine s ogledom “Nova Hrvatska paradigma” člana Kluba zastupnika Vaše stranke Davora Ive Stiera?

2. Zašto Vlada Andreja Plenkovića ne želi implementirati Rezoluciju Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima?                                                   
3. Zašto Vlada Andreja Plenkovića diskriminira hrvatske državljane s prebivalištem izvan Hrvatske tretirajući ih poput Arsena Bauka i ekstremne ljevice kao neprijateljsku emigraciju? 4. Definirajte pojam “novi suverenizam”! i                                                                                                                                
4. Zašto niste 22 godina promijenili Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor?

Vrhovni sud je u srijedu 13. listopada djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi medija. HDZ je gospodine Malenica osuđen zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun. Vaša stranka gospodine ministre je kao „stranka opasnih namjera“ osuđena pravomoćnom presudom za udruženi zločinački pothvat. Osjećate li Vi da su članovi Vaše stranke kumovi Branko Bačić i general Vladimir Šeks Sova politički odgovorni zbog toga? Kakva je njihova uloga bila u tom udruženom zločinačkom pothvatu?                                                         

Potpisnik sam peticija građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” rujna 2014. i “Narod odlučuje” 2018. godine za održavanje referenduma o izbornim pravilima . Građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom”  je od 21. rujna 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj tadašnja je saborska većina spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva  i države pa i o pravima nacionalnih manjina je pretpostavka demokratizacije hrvatskog društva.

Vladajuća većina Vaše stranke i ostali zastupnici nacionalnih manjina gospodine ministre Malenica je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2011. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem člana Vaše stranke generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima 2014. godine. Hrvatska radiotelevizija = “YUTEL” snosi veliki dio odgovornosti u gušenju neposredne i posredne demokracije kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju hrvatske javnosti. Sadašnja Vlada gospodina Plenkovića od preslagivanja pomoću Bandićevih žetončića i Vrdoljakove stranke HNS 2017. godine, sprječavanja brisanja birača koji nemaju prebivališta u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine i sprječavanja referenduma 2018. godine nema izborni legitimitet niti je legalna da odlučuje o sudbini hrvatskog naroda! HDZ i SDP su doveli do ustavne krize. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od ±5%, a Vlada Zorana Milanovića je i uz pomoć tadašnjeg vodstva HDZ-e  skandaloznom odlukom ustavnih sudaca da može biti više birača s prebivalištem u Hrvatskoj od stanovnika, grubom manipulacijom brojem birača prekršila prvi članak Ustava Republike Hrvatske. Smatrate li Vi gospodine Malenica da može biti više birača s prebivalištem u Hrvatskoj od popisanih stanovnika 2011. godine kako su ustavni sudci obrazložili u Odluci o nedovoljnom broju potpisa za održavanje referenduma građanske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ 2014. godine?                                                                                                         

Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII.  izborna jedinica su neustavne. Plenković kao predsjednik Vlade i Vi kao ministar uprave gospodine Malenica ste odgovorni za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a iseljenici bi imali samo 2 zastupnička mjesta. Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e.                                                                                        Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            Profesor Milorad Pupovac je u intervjuu na N1 televiziji  govorio o ljudima koji temelje svoju politiku na antisrpstvu, pa prema tome i prema njemu osobno. On misli da je Hrvatska još u Jugoslaviji koju potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin  kao psiholog zaposlen u zločinačkoj JNA i kumrovečki profesor Milorad Pupovac nisu prežalili pa kažu o tim ljudima da “organiziraju referendume i prikupljaju glasove te da je to bolesno stanje”. U demokratskoj Hrvatskoj njemu je organiziranje referenduma i prikupljanje potpisa “bolesno stanje”. Rezolutno Vam kažem da ste povlaštenim  predstavnicima talijanske, češke i slovačke te srpske etničke manjine, gospodine ministre Malenica, omogućili da takvi bolesnici sa svojom politikom antihrvatstva u hrvatskoj državi mogu vrijeđati hrvatski narod. Pupovac rekoše “kad bih ja bio srpski nacionalist… kad bih bio filočetnik” kao što su “hrvatski nacionalisti” i “filoustaše” onda bi se našla zajednička računica.

“Filoustašama”  nazivaju volontere koji su skupljali potpise za građansku inicijativu “Narod odlučuje”, potpisnike koji su podržali tu inicijativu i organizatore. Gospodin Radin i Pupovac stalno se tuže na ugroženost srpske i talijanske nacionalne manjine navodnom ustašizacijom hrvatskog društva, a ubrali su i ubiru beriva u kunama koja je bila valuta za vrijeme Nezavisne države Hrvatske.  Zar Vas kao ministra iz pravomoćno osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat Vlade gospodine Malenica nije nimalo sram da zastupnici nacionalnih manjina zlorabe  zastupničke mandate da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima 2014. godine i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara?                                                                                                                                                                                                           HRT = YUTEL ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2014. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija „YUTEL“ snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana. Predsjednik Republike Zoran Milanović se tijekom nedavnog posjeta Bosni i Hercegovini založio za novi izborni zakon po kojemu neće biti mogućnost da u državnim institucijama bošnjaci biraju hrvatske predstavnike kao što su izabrali Komšića na zadnjim izborima u Predsjedništvo. Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 2011. do 2015. godine i kao predsjednik SDP-e tijekom ustavnih promjena 2010. godine uvjetovao je njihovo prihvaćanje da srpska manjina ima najmanje tri zastupnika u Hrvatskom saboru, a iseljenici fiksno tri zastupnika. Tako kod nas „čaršijski lopov“ Milorad Pupovac s ostalim etno-biznismenima može neustavno ucjenjivati o sastavu Vlade republike Hrvatske, a u tome mu pomažu tri zastupnika iseljeništva iz Bosne i Hercegovine. Zar to nije licemjerno od predsjednika Republike Zorana Milanovića, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića,  Nevenka Barbarića, Radoja Vidovića, Zdravke Bušić, a naročito od zastupnika većinske „demokršćanske“ stranke HDZ-e da zastupnici etničkih manjina uvjetuju sastav Vlade Republike Hrvatske gospodine ministre Malenica.                                                                                                   

Gospodine Malenica zar je moguće da je 45 gradova i/ili općina  s više od tri tisuće stanovnika ili birača imalo više birača od stanovnika na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. Godine, a Hrvatska je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku imala 31. prosinca 2020. Godine 4.035.815 stanovnika? Na lokalnim izborima za županijske skupštine 16. svibnja ove godine bilo je registrirano 3.660.413 birača odnosno 907 birača na tisuću stanovnika, a to je 79 više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika. U Gradu Zagrebu bilo je 858 birača na tisuću stanovnika, Zagrebačkoj županiji 887, Krapinsko-zagorskoj 870, Sisačko-moslavačkoj 976, Karlovačkoj 932, Varaždinskoj 878, Koprivničko-križevačkoj 879, Bjelovarsko-bilogorskoj 912, Primorsko-goranskoj 927, Ličko-senjskoj 963, Virovitičko-podravskoj 957, Požeško-slavonskoj 980, Brodsko-posavskoj 981, Zadarskoj 955, Osječko-baranjskoj 922, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj 987, Splitsko-dalmatinskoj 906, Istarskoj 879, Dubrovačko-neretvanskoj 873 i Međimurskoj 879. Ovi podatci dokazuju grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva, a zbog toga biste Vi gospodine ministre Malenica morali kazneno odgovarati.

Više birača od stanovnika u prvom krugu na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imalo je četrdeset i pet jedinica lokalne samouprave s više od tri tisuće stanovnika, a sedamdeset i pet je imalo između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika.

Više birača od stanovnika na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imali su: Dvor s 1.197 birača na tisuću stanovnika prema procjeni Džavnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2020. godinu, Glina s 1.047, Petrinja s 1.027 i Sunja s 1.218 iz Sisačko-moslavačke, Slunj s 1.078 iz Karlovačke, Bednja s 1.071 iz Varaždinske, Crikvenica s 1.098, Malinska Dubašnica s 1.091, Novi Vinodolski s 1.055, Omišalj s 1.023 i Vrbosko s 1.048 iz Primorsko-goranske, Plitvička jezera s 1.007 i Senj s 1.032 iz Ličko-senjske, Suhopolje s 1.004 iz Virovitičko-podravske, Brestovac s 1.122, Kutjevo s 1.058 i Pakrac s 1.061 iz Požeško-slavonske, Cernik s 1.057 i Staro Petrovo Selo s 1.030 iz Brodsko-posavske, Benkovac s 1.562, Gračac s 1.399, Obrovac s 1.486, Preko s 1.002 i Vir s 1.032 iz Zadarske, Erdut s 1.052 iz Osječko-baranjske, Drniš s 1.033, Knin s 1.066, Skradin s 1.419 i Vodice s 1.027 iz Šibensko-kninske, Bošnjaci s 1.032,  Drenovci s 1.114, Gunja s 1.180, Ilok s 1.016, Nijemci s 1.029, Otok s 1.021, Stari Jankovci s 1.079, Vrbanja s 1.091, Vukovar s 1.040 i Županja s 1.129 iz Vukovarsko-srijemske i Makarska s 1.046, Okrug s 1.122, Proložac s 1.043 i Vrgorac s nešto više od 1.000 iz Splitsko-dalmatinske županije. U priloženim člancima dostavljam Vam analize s tablicama kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. do 2020. godine i kretanje broja stanovnika od popisa 2001. do 31. prosinca 2020 godine kojima dokazujem grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovnika odnosno grubu manipulaciju biračima koji imaju fiktivno prebivalište u Hrvatskoj.

Sedamdeset i pet gradova ili općina s više od tri tisuće stanovnika je imalo između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika: Dugo Selo iz Zagrebačke, Novska i Sisak iz Sisačko-moslavačke, Karlovac, Ozalj i Vojnić iz Karlovačke, Varaždinske toplice iz Varaždinske, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Rovišće iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Opatija, Rab i Rijeka iz Primorsko-goranske, Gospić i Otočac iz Ličko-senjske, Orahovica, Slatina i Virovitica iz Virovitičko-podravske, Jakšić, Lipik, Pleternica, Požega i Velika iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci, Garčin, Nova gradiška, Nova Kapela, Oriovac, Rešetari, Sibinj i Slavonski Brod iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru, Nin, Pakoštane, Poličnik, i Posedarje iz Zadarske, Beli Manastir, Belišče, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Donji Miholjac, Đakovo, Đurđenovac, Kneževi Vinogradi, Koška i Semeljci iz Osječko-baranjske, Šibenik iz Šibensko-kninske, Borovo; Ivankovo i Nuštar iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat, Hvar, Jelsa, Marina, Omiš, Podbablje, Seget, Supetar, Trilj iTrogir iz Splitsko-dalmatinske, Fažana, Labin, Medulin, Poreč, Rovinj i Umag iz Istarske te Blato, Korčula i Ploče iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta i za Slobodnu Dalmaciju svibnja 2017. godine prema kojoj je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo izbrisati 269.516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim. Vaša je stranka gospodine ministre Malenica ukrala referendum. Zašto mi niste poslali raspodjelu birača po općinama, gradovima i županijama za 4. prosinca u 00:00 sati početka skupljanja potpisa potpore Mostovoj referendumskoj inicijativi za ukidanje stožerokracije? Raspodjele sam tražio od Vas radi analize kojom bih opet ukazao na grubo odstupanje kretanja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva gospodine ministre Malenica.             Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnji Branislav Švonja u listopadu prošle godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom.
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati.                                                                                                                                                                       Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan.
Stranka Slobodna Hrvatska je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-e u Obrovcu. Kakva je uloga Vaše koalicijske stranke SDSS-e u tom slučaju i kumrovečkog profesora Milorada Pupovca gospodine Malenica?                                                                                                                                      

SDSS je opet uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja, a u općini Garčin su prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali, što su oni negirali! Općina Garčin je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2020. godine imala 4.026 stanovnika, a na izborima za načelnika općine bilo je 958 birača na tisuću stanovnika. Kao neformalna inicijativa za poštene i transparentne izborima godinama tražimo da se birači kod preuzimanja glasačkih listića potpišu kako bismo isključili mogućnost namještanje rezultata izbora biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj. Na nedavno održanim lokalnim izborima u Republici Kosovo i na lokalnim izborima 31. listopada u Sjevernoj Makedoniji mogli smo na televiziji vidjeti kako se birači gospodine Malenica potpisuju kod preuzimanja listića.

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO.

Birači srpske manjine mogu dati, suprotno načelu jednakosti glasa birača i 3. Članku Ustava, glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru što im je, gospodine Bačiću, HDZ omogućio na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 1995. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birača što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 birača nacionalnih manjina  ili 3.669 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.977 birača po zastupniku. Samo 7,15% birača srpske manjine je glasovalo u XII. izbornoj jedinici. Izabranim zastupnicima je dalo glas na izborima samo 5,94% birača srpske etničke manjine. Samo oko četrnaestine registriranih birača srpske etničke manjine je glasovalo za kandidate srpske etničke manjine. Birači etničkih manjina imaju vrlo mali interes za izbor svojih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice tako da birači s prebivalištem u Hrvatskoj biraju 48 zastupnika većinskim izbornim sustavom, a svi birači s hrvatskim državljanstvom 25 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici uključivši i iseljeništvo i 48 zastupnika u dvije izborne jedinice Hrvatskoj. Ukupno bi sabor imao 121 zastupnika.

U Republici Mađarskoj predstavnici nacionalnih manjina na izbornim listama biraju se istodobno po posebnom  i po općem biračkom pravu. Izbori po posebnom biračkom pravu jamče im te unaprijed rezerviraju mandat u parlamentu neovisno o tome hoće li njihova izborna lista brojem dobivenih glasova  birača prijeći izborni prag, te primjereno tome odnosno razmjerno izbornom legitimitetu odnosno broju glasova koje su dobili imaju u parlamentu poseban politički mandat što znači da ne sudjeluju u odlučivanju o izboru vlade, izboru pojedinih ministara, donošenju državnog proračuna i slično, nego sudjeluju i odlučuju samo u predmetima i temama koji se odnose na zaštitu i promicanje kulture, obrazovanja, jezika, pisma, medija i slično odnosno identitetskim pitanjima njihove nacionalne manjine.

No, ako njihova izborna lista brojem dobivenih glasova birača prijeđe izborni prag i  time dobije izborni legitimitet kao i izborne liste čiji se kandidati biraju po općem biračkom pravu i da bi osvojile parlamentarni mandat moraju brojem dobivenih glasova birača prijeći izborni prag, onda izabrani zastupnik nacionalne manjine koji je u parlament izabran po općem biračkom pravu, primjereno tome ima i opći politički mandat te odlučuje ravnopravno s ostalim zastupnicima koji su izabrani po općem biračkome pravu  o svemu što  je u nadležnosti parlamenta a to znači i o izboru vlade, pojedinih ministara, donošenju državnog proračuna i svemu ostalom.

Dosta nam je etno-biznismena  gospodine Malenica i priča o ugroženosti srpske i talijanske etničke manjine! Ja nisam ustašofil niti sam fašist kako nas Vaš koalicijski partner Pupovac etiketira, niti sam parazit kako nas naziva Vaš veliki vođa pravomoćno osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat,  gospodine Malenica. U mojoj su kući partizani nakon kapitulacije Italije 9. rujna 1943. godine držali tri kamiona streljiva i oružja zaplijenjenih od talijanske vojske. Osuđujem sve totalitarizme. Zastupnici i članovi Vlade Vaše stranke te zastupnici nacionalnih manjina nisu nikad osudili preuveličavanje broja žrtava u Jadovnu i Jasenovcu i komunističke zločine totalitarnog režima provjerenih staljinista Josipa Broza Tita. Niste osudili izjave ministra obrane Republike Srbije o građanskom ratu u Hrvatskoj niti ste osudili izjavu carigradskog patrijarha Bartolomeja I o ” stotinama tisuća mučenika pravoslavne brače” na simpoziju o Holokaustu 2016. godine u Jasenovcu.                                                                                                                            Brojni ratni zarobljenici nakon Drugog svjetskog rata završili su u jamama i masovnim grobištima samo zato što su bili na poraženoj strani, a stradali su i mnogi nedužni civili, istarski narodnjaci poput oca porečko-pulskog biskupa u miru Ivana Milovana i partizana Guida Delbianca iz Krnice kojeg su partizani bacili u jamu kod sela Trlji. Bivšem zastupniku Damiru Kajinu je to jako dobro poznato jer je partizan Guido Delbianco djed njegove supruge.                                                                                                                                 Zalažem se da se istraže barem neki ustaški, četnički  i komunistički zločini: Jasenovac, Jadovno, Macelj i drugi. U Maclju, Hudoj jami, Jazovki, Gračanima, Golubinčini i drugim komunističkim stratištima pronađene su kosti žrtava, a u Jasenovcu i Šaranovoj jami kod Jadovna nisu izvršene stručna istraživanja, a kojekakvi “antifašisti” šire laži o stotinama tisuća žrtava bez ikakvog dokaza. Za Jasenovac se broj žrtava procjenjuje od nekoliko tisuća pa do sedamsto tisuća. Logor Jasenovac je postojao 1.337 dana. Prosječni broj žrtava prema onima koji tvrde da je u Jasenovcu stradalo sedamsto tisuća žrtava iznosi 523 dnevno odnosno svakih 2,7 minuta jedna žrtva. U Jasenovcu nije bilo plinskih komora niti krematorija. Prema pisanju dr. Ante Ciliga u Jasenovcu su zatvorenici proizvodili ciglu, radili u kožari, mogli su pisati pisma i dobivali su pakete od rodbine i Židovske općine Zagreb te nije bilo masovnih ubojstava. Ako je istinit službeni broj žrtava od 83.145 prosječno dnevno su ubijane ili umrle 62 žrtve. To treba istražiti gospodine Malenica da se utvrdi prava istina o Jasenovačkom logoru.                                                                                                             Tijekom Drugog svjetskog rata Savom su plovili patrolni čamci Hortijeve mornarice.                                                                                                                                                                Profesor Pupovac kao sveučilišni profesor i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina trebao bi se zalagati za utvrđivanje istine o naravi svih totalitarnih režima. Samo mentalni boljševici brane utvrđivanje povijesnih istina.                                                                                         Utvrđivanje istine nije revizionizam gospodine Malenica.                                                                                                Preporučam Vam da pročitate Zemlju velike laži prvog antifašiste u Europi dr. Ante Cilige i “Sam kroz Europu od 1939. do 1945. godine” u kojoj opisuje svoje uzničke dane u Jasenovačkom koncentracijskom logoru. Posjetite gospodo članovi Vlade i zastupnici fojbu Golubinčinu kod Raklja i odajte počast žrtvama u koju su partizani 9. svibnja 1945. godine pobacali u jamu ratne zarobljenike koji su se pod zapovjedništvom kontraadmirala Georga Waue predali na Muzilu u Puli. Dio zarobljenika su prema svjedočenju mojih suseljana bacili u jamu kod stancije Guran blizu Vodnjana i prekrili otpacima iz klaonice. Puljski speleolozi su se spustili u jamu i snimili životinjske kosti. Prikrivate fojbe, a osuđujete pozdrav ” Za dom spremni”. Zločini su zločini gospodine Malenica, a svim žrtvama treba davati počast.

Gospodin Pupovac i Radin su svojim ponašanjem krivi za zahtjeve iz II. referendumskog pitanja građanske inicijative ” Narod odlučuje”. Kao bivšem predsjedniku Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina urudžbirao sam više predstavki gospodinu Radinu, ali nije odgovorio niti na jednu i time mi je uskratio temeljno ljudsko pravo na odgovor. U prilogu sam mu dostavio presliku predstavke od 22. veljače 2011. godine vezane za zločin nad zarobljenim vojnicima koji su se predali partizanima 7. svibnja 1945. godine na Muzilu u Puli, a završili su u fojbi Golubinčini kod Raklja na koju mi nije odgovorio.

Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.                                                                                                                            Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP), među inim, ističe:

Uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.; uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.; uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata…; budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom naslijeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezina naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinih naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje…

 

Na temelju gore konstatiranog, Europski parlament poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni fašistički, komunistički i nacistički režimi te se zalaže za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima.                                          Hrvatski mediji, Vi gospodine Malenica i ostali članovi Vlade te zastupnici Vaše stranke ste prešutjeli rezoluciju, a zastupnici platforme Možemo bi vratili Trg maršala Tita.                                                                                                                   

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta (EP) usvojio je Izvještaj o borbi protiv organiziranog kriminala na Zapadnom Balkanu, u kome se navodi da države regije što prije trebaju otvoriti dosjee jugoslavenskih tajnih službi kako bi se iskorijenile političke i administrativne veze s organiziranim kriminalom. Odbor u Izvještaju napominje da su veze između organiziranog kriminala, politike i biznisa postojale prije raspada Jugoslavije i da su se nastavile od 1990-ih. “Odbor… ponavlja poziv, s ovim u vezi, da se otvore arhivi bivše Jugoslavije, i posebno, da bude omogućen pristup dosjeima bivše Jugoslavenske tajne službe UDBA i tajne službe Jugoslavenske narodne armije – KOS, i da se spisi vrate odgovarajućim vladama, ako to one zatraže”, piše u dokumentu, a prenio je Voice of America.                                                                                                                      Zašto Vlada i mediji šute o tom važnom dokumentu gospodine ministre Malenica? Želimo znati imena sudaca Ustavnog suda koji su djelovali pod kodnim imenima Vrba i Gavun. Jesu li oni poznanici Vaših članova Branka Bačića i Vladimira Šeksa Sove kako tvrdi odvjetnik Krunislav Olujić? Znate li tko je ustavni sudac koji se predstavio kao Gordan Dolović u jednoj austrijskoj banci gospodine ministre Malenica?                                                                                                                                                       

 

Totalitaristi ucjenama prisiljavaju na cijepljenju eksperimentalnim cjepivima gospodine Malenica.

Koristeći podatke iz izvješća HZJZ-a ( https://www.koronavirus.hr/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854 ) izračunao sam da je od početka COVID-19 pandemije 25. veljače 2020. do 19. prosinca 2021. godine u Hrvatskoj na deset tisuća ukupno preminulih u Hrvatskoj 6 mlađih od 20 godina i 9.994 starijih, 24 mlađih od 30 i 9.976 starijih od 29, 66 mlađih od 40 godina i 9.934 starijih od 39, 220 mlađih od pedeset godina i 9.780 starijih od 49, 793 mlađih od 60 godina i 9.207 starijih od 59 te 2.495 mlađih od 70 godina i 7.505 starijih od 69. Na sto tisuća pozitivnih mlađih od 20 godina umrlo je 6 osoba, mlađih od 30 godina 14, mlađih od 40 godina 25, mlađih od 50 godina 61 i mlađih od 60 godina 178. Potvrđena je smrt jedne osobe 33 godine stare od cjepiva u Sisku, a sumnja se još na više slučajeva smrti i moždanih udara od eksperimentalnih cjepiva u Hrvatskoj. Kod starijih od 49 godina na sto tisuća pozitivnih umrlo je 5.009, starijih od 59 godina 8.010 i starijih od 69 godina umrle bi 13.634 osobe.  Na milijun stanovnika mlađih od 20 godina preminulo bi 9 stanovnika, mlađih od 30 godina 23, mlađih od 40 godina 44, mlađih od 50 godina 110, mlađih od 60 godina 317. Na milijun stanovnika starijih od 59 godina preminulo je 9.248 stanovnika, a starijih od 69 godina preminulo bi 13.649 osoba. Sredinom 2020. godine prema Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku mlađih od 20 godina bilo je 775 tisuća, mlađih od 30 godina 1.248,6 tisuća, mlađih od 40 godina 1.779,7 tisuća, mlađih od 50 godina 2.326,5 tisuća, mlađih od 60 godina 2.890,4 i mlađih od 70 godina 3.454,8 tisuća. Starijih od 69 godina bilo je 1.157,3 tisuće, a starijih od 69 godina 592,9 tisuća ( vidi I. tablicu ).

Broj stanovnika starijih od 64 godine u tisućama prema Državnom zavodu za statistiku kretao se: 759,6 tisuća 2011. godine do 862,9 tisuće sredinom 2020. godine ili 103,3 tisuće više nego 2011. godine. Broj stanovnika starijih od 69 godine prema Državnom zavodu za statistiku kretao se od 558,8 tisuća 2011. godine do 592,9 tisuća ili 34,1 tisuću više. Očekivano trajanje života kretalo se: od 76,9 godina 2011. godine do maksimalno 78,5 godina 2019. godine. Stvarni broj pozitivnih osoba u populaciji je veći jer se ne ubrajaju mnogi neprijavljeni slučajevi koji su obično blažeg tijeka bolesti ili bez izraženih simptoma.                                                                                                                     Sredinom 2020. godine očekivano trajanje života bilo je 77,8 godina ili 1,6 godina više od prosječne dobi preminulih od COVID-19 bolesti. Koliko je kod nas stvarno umrlo od korone?                                                                                                                                                              

Da se ne samo u Hrvatskoj, nego i u čitavom svijetu provodi COVID totalitarizam, potvrđuje izjava Alemke Markotić na Laudato TV 23. XI. 2021. u kojoj je ona javno iznijela rasističke teze i potvrdila svoju bešćutnost najgore vrste. Priznala je da su prijašnji globalisti i kolonizatori u prošlosti na siromašnoj azijskoj i afričkoj djeci isprobavali cjepiva kako bi spašavali bijelu djecu. Kako ona nema djece i kako ne zna što je to majčinstvo i roditeljstvo na jednoj takvoj televiziji religijske usmjerenosti ona je iznijela rasističke teze i otvoreno priznala kako najava i već započeta praksa cijepljenja tek rođene djece i trudnica nju ni najmanje ne brine jer je dio globalizacijskoga bešćutnog kruga u covid totalitarizmu. Jesu li našu djecu u bivšoj državi tretirali komunistički vlastodršci poput djece nerazvijenog svijeta? Sadašnji  vlastodršci: Plenković, Milanović, Božinović i ostali su potomci vlastodržaca iz bivše države.

Koliko je kod nas stvarno umrlo od korone gospodine Malenica? Moja je sestra dvaput cijepljena u staračkom domu i dobila je Covid, a njena cimerica moždani udar. Nećakov šurjak je nakon drugog cijepljenja dobio moždani udar i završio u domu. Tko će odgovarati za smrt osoba kao posljedicu eksperimentalnih cjepiva i njegovati paralizirane kao posljedicu moždanih udara uzrokovanih cjepivima gospodine Malenica?  Mladi prema analizi podataka HZJZ-a ne umiru od COVID-19 bolesti nego od cjepiva ili neizlječivih bolesti gospodine Malenica! Ostavite nas na miru da slobodno odlučimo o svojoj sudbini! Nema cjepiva koje nas štiti od smrti gospodine Malenica! Bolje umrijeti od Covida nego nezaposlen umirati od gladi pod diktaturom Vaše stranke gospodine Malenica!  

Sa štovanjem.

U Zagrebu 24. prosinca 2021. godine.

 

 

Zbog utjecaja nejednakosti biračkog glasa na zastupljenost općih izbornih jedinica u Hrvatskom saboru Plenkovićeva većina nije legalna!                                                                                                mr. sc. Edo Zenzerović dipl. ing. elektr.

Zbog utjecaja nejednakosti biračkog glasa na zastupljenost općih izbornih jedinica u Hrvatskom saboru Plenkovićeva diktatorska interesna zajednica HDZ ne bi imala većinu od 76 zastupnika s etnobiznismenima, Štromarom i Čačićem.  Izbor zastupnika srpske nacionalne manjine je neustavan. Njihovi birači mogu dati glas trojici kandidata, a svi ostali samo jednom. “Antifašistička koalicija” uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa diktatorske interesne zajednice HDZ-e, Pupovčevih etnobiznismena, Furia Radina, tri zastupnika takozvane dijaspore iz Bosne i Hercegovine te ostalih zastupnika nacionalnih manjina je spriječila održavanja Referenduma o izbornim pravilima, koji je svojim potpisima tražilo 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj 2014. godine, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Vladajuća većina “terminalno nesposobnog plamenog jazavca” je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2011. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija = “YUTEL” snosi veliki dio odgovornosti u gušenju neposredne demokracije kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju hrvatske javnosti. Sadašnja Vlada gospodina Plenkovića od preslagivanja pomoću Bandićevih žetončića i Vrdoljakove stranke HNS 2017. godine, sprječavanja brisanja birača koji nemaju prebivališta u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine i sprječavanja referenduma 2018. godine nema izborni legitimitet niti je legalna da odlučuje o sudbini hrvatskog naroda! HDZ i SDP su doveli do ustavne krize. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od ±5%, a Vlada Zorana Milanovića je i uz pomoć tadašnjeg vodstva HDZ-e  skandaloznom odlukom ustavnih sudaca da može biti više birača s prebivalištem u Hrvatskoj od stanovnika, grubom manipulacijom brojem birača prekršila prvi članak Ustava Republike Hrvatske.                                                                      

 

Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII.  izborna jedinica su neustavne. Plenković je odgovoran kao predsjednik Vlade za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e. Kao glasači Domovinskog pokreta želimo suradnju s HDZ-om uz uvažavanje naših stavova. Mi nismo krajnja desnica niti klerikalci i “ustaške guje” kako nas prozivaju:ekstremni ljevičari, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi…, Štromar, Mesić, zmijolovac na ustaške guje Ivo Josipović, Čačić i “Plenkošenko”.                                                  Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama imali bismo: 15 zastupnika u I. i II., 13 u III., 12 u IV. i V. 13 u VI. 16 u VII. 13 u VIII., 15 u IX. i 16 u X. izbornoj jedinici. U I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.                                                                                                                                                                                                                                                  Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative. Birači srpske nacionalnosti mogu dati suprotno načelu jednakosti glasa birača glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birača što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije.                                                                                                                   Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 birača nacionalnih manjina  ili 3.669 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.977 birača po zastupniku.   Samo 7,15% birača srpske manjine je glasovalo u XII. izbornoj jedinici. Izabranim zastupnicima je dalo glas na izborima samo 5,94% birača srpske etničke manjine. Samo oko četrnaestine registriranih birača srpske manjine je glasovalo za kandidate srpske etničke manjine. Birači etničkih manjina imaju vrlo mali interes za izbor svojih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice tako da birači s prebivalištem u Hrvatskoj biraju 36 zastupnika većinskim izbornim sustavom, a svi birači s hrvatskim državljanstvom 24 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj  jedinici uključivši i dijasporu i 60 zastupnika u tri izborne jedinice u Hrvatskoj . Ukupno bi sabor imao 120 zastupnika.

 

Neposrednu demokraciju je ugušila udruženim zločinačkim pothvatom politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Kako može biti više birača od stanovnika?

 

O tome je počeo pisati bloger  Marko Rakar tijekom izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su  tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine. Baranja, Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika.                                                                                                                                                     Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su neznatno manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma.

Ustavni sudac “Gordan Dolović” = Davorin Mlakar uvjeravao me je prosinca 2014. godine da je to moguće.                                                                                                                                                          Dobro plaćeni savjetnički trustovi mozgova svih stranaka, predsjednika RH i savjetnici predsjednika Vlade RH  ne mogu dokazati istinitost tvrdnje Arsena Bauka i Ustavnog suda RH o 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine. Ustavni sudci su napisali u obrazloženju Odluke da građanska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” nema dovoljno potpisa za održavanje referenduma  2014. godine očitu glupost da broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj može biti veći od broja stanovnika.

 Županijski sud u Zagrebu je potvrdio prvostupanjsku presudu Branislavu Švonji zbog povrede slobode odlučivanja birača

 

Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnji Branislav Švonja u listopadu prošle godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom.
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati.                                                                                                                                                                       Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan.
Priča je izbila u javnost u svibnju 2017. godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putnici u autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i “nadnica” za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije Nikolini Radić.
Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu.                                                                                    SDSS je opet uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača, koji žive od Oluje izvan Hrvatske, na lokalne izbore 16. i 30. svibnja, a u općini Čaglin su zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali, prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore, a oni negiraju da su glasali!                                        Dosta nam je  etnobiznismena = “čaršijskog lopova” Pupovca i Radina (Zbog nepoštovanja sporazuma s talijanskom vladom Talijanska unija mora vratiti 726 tisuća eura ) i priča o ugroženosti srpske i talijanske etničke manjine! Ja nisam ustašofil niti sam fašist kako nas kumrovečki profesor Pupovac etiketira. Zastupnici Pupovac i Radin nisu osudili vrijeđanje supruge gospodina Škore etiketom “četnikuša”, a gosopdina Škore “četničkim zetom”, dezerterom i “Lunjom” od strane marginalaca crnokošuljaša Dražena Keleminca. Bakin brat je iselio u Kraljevinu SHS 1921. godine zbog nasilja fašističkih hordi iz Vodnjana i Marčane, a njegova sina svećenika Glavaša su osudili provjereni staljinisti 1946. godine na pet godina zatvora zbog navodne suradnje s križarima na Papuku. U mojoj su kući partizani nakon kapitulacije Italije 9. rujna 1943. godine držali tri kamiona streljiva i oružja zaplijenjenih od talijanske vojske.  Brat mi je u jedanaestoj godini života poginuo od minobacačke granate ispaljene na  štalu mojih roditelja1944. tijekom sprječavanja širenja požara sa susjedove štale. Iskrvario je na pragu moje rodne kuće. Partizanima je služio kao kurir. Moji roditelji nisu primili niti jedan dinar, kao što su ostali primali i danas primaju za žrtve odmazdi zbog partizanskih diverzija s izjavom jednog pojedinca koji je o tome odlučivao da je bio “dite”, a ustvari jer se moja mati oštro protivila ulasku u seljačku radnu zadrugu.  Osuđujem sve totalitarizme.                         Zalažem se za implementaciju rezolucije Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima. Zašto gospodin Plenković ne želi implementirati tu važnu rezoluciju.  Sukladno toj rezoluciji predložio sam da se u Istri 23. kolovoza odaje poštovanje svim žrtvama koje su tragično završile u kraškim jamama ( fojbama) u Istri kod Golubinčine blizu Raklja i u tom smislu pokrenuo sam inicijativu preko saborskih zastupnika: Furia Radina, Damira Kajina i Gorana Beusa Richembergha početkom 2011. godine da se to ostvari ali niti jedan zastupnik nije odgovorio. Zastupnik Goran Beus Richembergh je lagao novinaru Glasa Istre Mati Čuriću da nije primio od mene nikakvu predstavku u vezi zločina nad zarobljenim vojnicima. Predsjedniku Odbora za informatiku, informatizaciju i medije u tadašnjem sazivu Hrvatskog saboru Branku Vukšiću pisao sam 28. veljače 2012. godine da HRT krši propise o pravodobnom i istinitom informiranju javnosti i sudjeluje u prikrivanju zločina nad zarobljenim vojnicima, koji su se predali početkom svibnja 1945. godine partizanima na Muzilu u Puli, a završili su u jami Golubinčina kod Raklja. Smatram da sve žrtve zaslužuju poštovanje.  Kao sadašnji birači Domovinskog pokreta osuđujemo sve totalitarne i nedemokratski režime. Dosta nam je vrijeđanja od strane ekstremne ljevice, SDP-e, etnobiznismena, diktatorske interesne zajednice HDZ gospodina Plenkovića, Predraga Štromara i Radimira Čaćića. Mi nismo ekstremna desnica niti nazadna manjina kako nas etiketira bivši oficir zločinačke Jugoslavenske nacističke armije JNA Veljko Kajtazi.                                                                      

UKINUTI POSEBNE IZBORNE JEDINICE ZA IZBOR ZASTUPNIKA ISELJENIKA I NACIONALNIH MANJINA U HRVATSKI SABOR!                                                                                                      mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Zar samo Pupovac, Radin, Kajtazi, Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina?

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.

Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili manje od četvrtine, a 5. srpnja  2020. godine oko šestine glasova biračkog tijela.

Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuće stranke da usklade odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih  2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako da:                         

 

1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130, 2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (73 razmjernim i 48 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 121 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine,                                                                         3. da smanje izborni prag s 5 % na 3 % kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 25 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,                                                     4. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,                                                                           5. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,                                                                                                                                      6. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,                                                                                    7. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,                                        8. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).                                    9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2021. godine.

Posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine treba ukinuti! Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od minimalno osam kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i dvije, tri ili pet izbornih jedinica u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali samo razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u drugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu s dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskoj listi od 3% do 20 zastupnika na kandidacijskoj listi, a s više od 20 kandidata na kandidacijskoj listi s pragom za napredovanje kandidata na listi od 2%. Ako bismo većinski birali 48 zastupnika tada bismo birali 25 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače i po 24 zastupnika u dvije izborne jedinice u Hrvatskoj. Ukupni broj zastupnika u Hrvatskom saboru Z = ( 25 + 2 x 24) razmjerno + 48 većinski = 121. Razmjernim izbornim sustavom birali bismo 77 zastupnika s izbornim pragom od 3% i dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskoj listi od 2%.

Kod mješovitog izbornog sustava za većinske izbore imale bi: Zagrebačka županija 4, Krapinsko-zagorska 1, Sisačko-moslavačka 2, Karlovačka 1, Varaždinska 2, Koprivničko-križevačka 1, Bjelovarsko-bilogorska 1, Primorsko-goranska 4, Ličko-senjska 1, Virovitičko-podravska 1, Požeško-slavonska 1, Brodsko-posavska 2, Zadarska 2, Osječko-baranjska 4, Šibensko-kninska 1, Vukovarsko-srijemska 2, Splitsko-dalmatinska 5, Istarska 2, Dubrovačko-neretvanska 1, Međimurska 1 i Grad Zagreb 9 zastupnika. Broj zastupnika koji bismo birali većinskim izbornim sustavom računao sam tako da županije s manje od 150 tisuća stanovnika prema popisu od 2011. godine imaju jednog zastupnika, a ostale razmjerno broju stanovnika zaokruženo na cijeli broj. Prema preporuci Eurostata županije bi trebale imati od 150 do 800 tisuća, a statističke regije od 800 tisuća do tri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva od 2011. godine: Bjelovarsko- bilogorska, Dubrovačko-neretvanska,Karlovačka, Koprivničko- križevačka, Krapinsko – zagorska, Ličko- senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i Virovitičko-podravska ne zadovoljavaju preporuke Eurostata. Prema procjeni kretanja broja stanovnika sredinom i krajem godina do sredine 2020. godine: Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija su pale ispod 150 tisuća stanovnika. Kako bismo zadovoljili preporuke Eurostata broj županija treba smanjiti na između pet i dvanaest. Izborne jedinice za razmjerni izborni sustav trebale bi imati od 16 do 32 zastupnika u Hrvatskom saboru s prebivalištem u njima kako bi se mogli jednostavnije provesti izbore s preferencijskim glasovanjem.

SMJERNICE VENECIJANSKE KOMISIJE ZA IZBORNA PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Prema “Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima” 2.4. Jednakost i nacionalne manjine glasi:

U skladu s načelima međunarodnog prava,izborni zakon mora jamčiti jednakost pripadnika nacionalnih manjina, što podrazumijeva prvenstveno zabranu bilo kakve diskriminacije protiv njih. Konkretno, nacionalne manjine moraju imati dozvolu osnivati političke stranke. Razgraničenja izbornih jedinica i pravila o kvorumu ne smiju predstavljati prepreku za prisustvovanje pripadnika nacionalnih manjina u izabranom tijelu.

Neke mjere koje se poduzimaju da bi se zajamčila minimalna zastupljenost manjina bilo rezerviranjem mjesta za njih ili dopuštanjem odstupanja od uobičajenih pravila o raspodjeli mjesta, npr. odustajanjem od kvoruma za stranke nacionalnih manjina, ne narušavaju načelo jednakosti. Također se može predvidjeti da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasa i za opću listu kandidata i listu nacionalne manjine. Međutim, ne smije se zahtijevati ni od kandidata niti od birača da otkrivaju pripadnost nacionalnoj manjini.

Analizom raspodjele pripadnika nacionalnih manjina prema popisima stanovništva 2001. i 2011. godine te raspodjelom birača na izborima za Hrvatski sabor od 2003. do 2020. godine možemo pokazati da je srpska nacionalna manjina na svim izborima od 2000. godine imala priliku samostalnim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u IV., V., VI., VII. i IX. izbornoj jedinici, jer je udio u stanovništvu srpske manjine prema popisima  i broja birača na izborima bio veći od 5%. Ostale nacionalne manjine mogle su zajedničkim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u VIII. izbornoj jedinici. Zar zastupnici IDS-e, SDP-e i drugih  stranaka ne zastupaju nacionalne manjine. Zar samo: Milorad Pupovac, Furio Radin, Veljko Kajtazi, Vladimir Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina? Svi zastupnici prisežu da će djelovati sukladno Ustavu i zakonima. Zašto zastupnici nacionalnih manjina sumnjaju u: Borisa Lalovca, Tulia Demetliku, Ivanu Kekin, Gordana Jandrokovića i sve ostale zastupnike da će izglasavati zakone na štetu nacionalnih manjina.

 

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina                                                                                                                             

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.

U Republici Mađarskoj predstavnici nacionalnih manjina na izbornim listama biraju se istodobno po posebnom  i po općem biračkom pravu.

Izbori po posebnom biračkom pravu jamče im te unaprijed rezerviraju mandat u parlamentu neovisno o tome hoće li njihova izborna lista brojem dobivenih glasova  birača prijeći izborni prag, te primjereno tome odnosno razmjerno izbornom legitimitetu odnosno broju glasova koje su dobili imaju u parlamentu poseban politički mandat što znači da ne sudjeluju u odlučivanju o izboru vlade, izboru pojedinih ministara, donošenju državnog proračuna i slično, nego sudjeluju i odlučuju samo u predmetima i temama koji se odnose na zaštitu i promicanje kulture, obrazovanja, jezika, pisma, medija i slično odnosno identitetskim pitanjima njihove nacionalne manjine.

No, ako njihova izborna lista brojem dobivenih glasova birača prijeđe izborni prag i  time dobije izborni legitimitet kao i izborne liste čiji se kandidati biraju po općem biračkom pravu i da bi osvojile parlamentarni mandat moraju brojem dobivenih glasova birača prijeći izborni prag, onda izabrani zastupnik nacionalne manjine koji je u parlament izabran po općem biračkom pravu, primjereno tome ima i opći politički mandat te odlučuje ravnopravno s ostalim zastupnicima koji su izabrani po općem biračkome pravu  o svemu što  je u nadležnosti parlamenta a to znači i o izboru vlade, pojedinih ministara, donošenju državnog proračuna i svemu ostalom. Takav način izbora zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore mogli bismo primijeniti u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane tako da srpska manjina ima dva zastupnika, a ostale manjine četiri.

RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV

Kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače birali bismo 31 zastupnika i u tri izborne jedinice u Hrvatskoj po 30 ili u pet izbornih jedinica po 18 Zastupnika. Hrvatska bi za čisti razmjerni izborni sustav imala Z = 3×30 u Hrvatskoj +31 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane = 5 x 18 u Hrvatskoj + 31 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane = 121.                                                                  U tri izborne jedinice stranke srpske manjine mogle bi dobiti još dva ili tri zastupnika prelaskom izbornog praga od 3%. Kod podjele Hrvatske na dvije izborne jedinice srpska manjina ima u obje izborne jedinice udio veći od 3% i ukupno ostalih trideset manjina također ima udio u sastavu stanovništva veći od 3%, kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice srpska manjina ima udio veći od 3% u sve tri predložene izborne jedinice, a ukupni udio ostalih trideset manjina veći je od 3% u I. i III. izbornoj jedinici.  Kod pet izbornih jedinica u II. i V. izbornoj jedinici udio srpske i ukupno ostalih manjina je veći od 4%. Kod čistog razmjernog izbornog sustava mogli bismo birati 90 zastupnika u Hrvatskoj u tri izborne jedinice po 30 s izbornim pragom od 3% ili u pet izbornih jedinica po 18 s izbornim pragom od 4%, a 31 zastupnika mogli bi izabrati u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske državljane s izbornim pragom od 2,4%.

PRIJEDLOG IZBORNIH JEDINICA

Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora
koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu su održana sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su
primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do Jadrana do grada Bakra. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo je potrebno puno više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici.                                                                                                                        Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine.  Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.                                                                                                                  Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica.  Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje se vide značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5%.
Ovi podaci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta, ali i hitnom izmjenom izbornih jedinica.                                                                                                                                            Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom.                                 

 

Siječnja 2011. godine prije popisa stanovništva predložio sam podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica, a odmah nakon popisa i promjene statističkih regija za vrijeme Vlade Zorana Milanovića prijedloge na tri i pet izbornih jedinica. Te sam prijedloge urudžbirao klubovima zastupnika: HDZ-e, SDP-e, HDSSB-e i Hrvatskim laburistima, a 2014. godine Ministarstvu uprave.

 

DVIJE IZBORNE JEDINICE

1. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Sisačko-moslavačku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Zadarsku i Zagrebačku II. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

Broj se stanovnika u I. izbornoj jedinici smanjio s 2.160.643 prema popisu 2011. na 2.043.843 za 106.800, a II. s 2.003.837 na 2.003.837 za 130.409 sredinom 2020. godine. Ukupno je Hrvatska od popisa 2011. do sredine 2020. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubila 237.209 stanovnika. II. izborna jedinica je izgubila 54,98% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske.

U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine u sastavu stanovništva s 106.800 pripadnika iznosio je 4,66%, a ukupno ostalih trideset manjina sa 77.948 pripadnika 3,62% i u II. srpske s 86.316 pripadnika 4,04 i ukupno ostalih trideset manjina sa 64.157 pripadnika 3,01% prema popisu 2011. godine. Udio srpske manjine u sastavu stanovništva Hrvatske sa 186.633 pripadnika iznosio je 4,36%, a ukupno ostalih trideset manjina sa 142.105 pripadnika 3,32%.

TRI IZBORNE JEDINICE

1. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku, II. obuhvaća: Grad Zagreb, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku,                                                                                                                                                  III. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku,Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.                                                                                                                         Broj se stanovnika u I. izbornoj jedinici smanjio s 1.411.935 prema popisu 2011. na 1.371.585 za 40.350, II. s 1.408.961 na 1.376.618 za 32.343 i III. s 1.463.933 na 1.299.477 za 164.516 tisuća sredinom 2020. Godine. III. izborna jedinica je izgubila 69,35% od ukupnih gubitka Hrvatske.                                                                                                                                          U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 55.637 pripadnika prema popisu 2011. Godine iznosio je 3,94%, a ukupno ostalih trideset manjina s56.278 pripadnika 3,99%, u II. srpske manjine s 54.654 pripadnika 3,88%, ukupno ostalih trideset manjina s 36.741 pripadnika                  2,61% i u III. srpske sa 76.342 pripadnika 5,21%, a ukupno ostalih trideset manjina s 49.086 pripadnika 3,35%.  

PET IZBORNIH JEDINICA

 

1. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku  i Zadarsku županiju,
2. obuhvaća: Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Sisačko-moslavačku županiju,

III. obuhvaća: Grad Zagreb,                

1. obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i
2. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.            

Broj se stanovnika u I. izbornoj jedinici smanjio s 856.758 prema popisu 2011. na 836.378 za 20.380, II. s 856.515 na 793.094 za 63.421, a jedino u III.  Gradu Zagrebu povećan je broj stanovnika s 790.017 na 809.268 za 19.251, smanjen u IV. s  855.837 na 813.137 za 42.700 i u V. smanjen s 925.762 na  795.803 za 129.959 tisuća sredinom 2020. godine. V. izborna jedinica je izgubila 54,79% od gubitka stanovnika Hrvatske.                                                                                                                                           U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine s 26.854 pripadnika iznosio je 3,10%, a ukupno ostalih trideset manjina s 12.386 pripadnika 1,12%, u II. srpske manjine sa 63.453 pripadnika 7,41%, a ukupno ostalih trideset manjina s 52.196 pripadnika 6,09%, u III. srpske sa 17.526 pripadnika 2,22%, ukupno ostalih trideset manjina s 24.024 pripadnika 3,04%, u IV. izbornoj jedinici udio srpske manjine sa 6.079 pripadnika iznosio je 0,71%, a ukupno ostalih trideset manjina s 15.171 pripadnika 1,77% i  u V. izbornoj jedinici udio srpske manjine sa 72.981 pripadnikom iznosio je 7,88%, a ukupno ostalih trideset manjina s 38.328 pripadnika 4,65%. Ukupni udio pripadnika nacionalnih manjina u sastavu stanovništva s 39.240 prema popisu 2011. godine I. izborne jedinice bio je 4,22% i III. s 41.550 pripadnika 5,26%. Zajedničkim nastupom kandidata svih manjina mogli bi u I. i III. izbornoj jedinici prijeći izborni prag od 4% i dobiti zastupnički mandat s punim legitimitetom.

        HOP