USTAVNI SUCI: DAVORIN MLAKAR, INGRID ANTIČEVIĆ MARINOVIĆ I BIVŠI USTAVNI SUDAC ANTUN PALARIĆ SU ODGOVORNI ZA GRUBU MANIPULACIJA BROJEM BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ OD 2000. DO 2011. GODINE
Piše: mr. sc. Edo Zenzerović, dipl.inž. elektr.
Grubom manipulacijom brojem birača politička kasta i ustavni sudci ugušili su neposrednu demokraciju sprječavanjem referenduma nemogućim skokovitim promjenama broja birača. Pokretači inicijative za održavanje referenduma moraju skupiti 10 % potpisa od broja birača registriranih u Hrvatskoj na dan početka skupljanja potpisa. Skandaloznom odlukom Ustavnog suda o 404.252 potpisa birača potrebnom za održavanje Referenduma o izbornim pravilima ugušena je neposredna demokracija u Hrvatskoj, a posljedica toga je sadašnji “pakao i talačka kriza” u našem društvu.
KRETANJE BROJA BIRAČA U HRVATSKOJ OD 1991. GODINE
Na Referendumu za osamostaljenje19.svibnja 1991. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 3,652.222 birača, a prema popisu stanovnika 1991. godine bilo je 4,784.265 stanovnika. Na tisuću popisanih stanovnika u ožujku 1991. godine bilo je oko 760 birača. Kako se broj birača povećao do iznosa 4,042.522 na oko 940 birača na tisuću popisanih stanovnika travnja 2011. godine, odnosno 555.488 birača više od broja punoljetnih osoba, do 21.rujna 2014. godine, trebali bi hrvatskim građanima obrazložiti ustavni sudci i bivši ministar Arsen Bauk. Od 1991.godine do danas osim 1996. i 1997. godine u Hrvatskoj godišnje umire više osoba nego se rađa te od 2001. godine do danas više se osoba iseljava nego useljava? Zar ustavni sudci nimalo ne mare za svoj ugled i ugled Ustavnog suda? Na izborima za Hrvatski sabor u 10 izbornih jedinica 2003. godine bilo je registrirano prema izvješćima DIP-a 3,690.936 birača na biračkim mjestima. Koristeći rezultate popisa stanovništva od 2001. i 2011. godine te prirodno i migracijsko kretanje stanovništva za razdoblje od 1991. do 2014. godine jednostavnom procjenom može se zaključiti da broj birača na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine nije se mogao povećati za više od 11.240 birača u odnosu na izbore održane 2003. godine, a prema izvještaju DIP-a broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj na izborima za zastupnike Hrvatskog sabora 2007. godine je iznosio 3,824.731 odnosno 133.795 više nego na izborima 2003. godine. U tom razdoblju je 221.445 stanovnika postalo punoljetno, a umrlo je 204.291. Razlika broja stanovnika koji su u tom razdoblju postali punoljetni i broja umrlih trebala bi biti jednaka promjeni broja birača od 17.154. U razdoblju od 1986. do 1989. godine, osamnaest godine prije četverogodišnjeg razdoblja između promatranih izbora, rodilo se 233.811 djece i da su svi ostali u Hrvatskoj i postali punoljetni promjena broja birača bila bi 29.520 što je 4.5 puta manje od promjene broja birača prema izvještajima DIP-a za promatrane izbore. Ovaj skokovit porast birača od 133.795 morao bi hrvatskim građanima obrazložiti ustavni sudci: Davorin Mlakar, Ingrid Antičević Marinović i bivši sudac Ustavnog suda Antun Palarić koji je kao državni tajnik tada vodio resor uprave. Od 2008. godine broj godišnje umrlih stanovnika prelazi broj onih koji su tih godina postali punoljetni, također se godišnje više stanovnika iseljava nego useljava, pa se broj birača narednih godina trebao stalno smanjivati. U tom razdoblju je postalo punoljetno 204.709 stanovnika, a umrlo je 207.680 pa se broj birača trebao smanjiti za najmanje 2.971. Ako je broj birača 2003. godine stvarno iznosio 3,690.936 na izborima 4. prosinca 2011. godine nije mogao prelaziti 3,705.119. Broj birača se od izbora 2003. godine do izbora za zastupnike Hrvatskog sabora 2011. povećao za 151.427 registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, a iznosio je 3,842.363 odnosno 355.329 više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Obrazloženje za takvo skokovito povećanje broja birača hrvatskim bi građanima morao dati sudac Ustavnog suda Davorin Mlakar, koji je tada bio ministar uprave. Ukupni broj birača po općim izbornim jedinicama je veći od podataka prema izvješćima DIP-a
za brojeve birača registrirane u XII. Izbornoj jedinici za izbor zastupnika nacionalnih manjina. U II. tablici prikazani su podatci kretanja ukupnog broja birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj od izbora za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 29. 10. 1995. godine do izbora za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine. Od 29. listopada 1995. godine do 3. siječnja 2000. godine broj birača se povećao za 1.527 dana za 248.215 birača s prosječnim nemogućim godišnjim rastom od 59.331 birača.
To bi hrvatskoj javnosti morao objasniti ustavni sudac Davorin Mlakar! Ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović bi morala objasniti kako je za 1.420 dana povećan broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 92.097 s prosječnim godišnjim porastom od 22.376 birača, a bivši ustavni sudac Antun Palarić kako je od 23.11.2003. do 25.11.2007. godine za 1.463 dana povećan broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 99.085 s prosječnim godišnjim rastom od 24.720 birača. Oni bi zajedno trebali odgovarati za ukupno povećanje broja birača od 3. siječnja 2000. do 4. prosinca 2011. godine za 4.353 dana porastao broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 210.045 birača s godišnjim rastom od 17.612 birača. Broj birača bio je 4. prosinca 2011. godine 605.459 veći od broja punoljetnika popisanih travnja iste godine. Broj birača županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja stanovnika tih županija zajedno. Jedinice lokalne samouprave otoka Krka i Baranje imale su zajedno više birača od popisanih stanovnika. Deveta izborna jedinica imala je više birača od stanovnika 2007. I 2011. godine. U priloženim tablicama od III. do XVII. možete provjeriti utjecaj birača nacionalnih manjina na jednakost glasa birača po općim izbornim jedinicama i da je velik broj birača srpske manjine s fiktivnim prebivalištem, a pokazatelj je broj birača na tisuću popisanih stanovnika. Broj punoljetnika na tisuću popisanih stanovnika je porastao sa 790 od popisa 2001. do 828 popisom 2021. godine. Sve županije imaju broj birača na tisuću stanovnika veći od broja punoljetnika na tisuću stanovnika. Velik broj jedinica lokalne samouprave ima više od 900 birača na tisuću stanovnika, a i više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika odnosno više birača od stanovnika. To je dokaz da su mnogi birači u Registru birača s prebivalištem u Hrvatskoj s fiktivnim prebivalištem poput Benkovca, Obrovca, Gračaca, Crikvenice, Makarske, Vodica, Skradina…
HOP
HOP na Telegramu
