“Posljednje utočište” ruskih diplomata
Izbačeni iz EU zbog špijunaže, okupili su se u Srbiji
Najmanje troje ruskih diplomata koje je EU stavila na crnu listu nakon ruske invazije na Ukrajinu ponovno su se pojavili u Srbiji sa službenom akreditacijom. Dva od njih povezana su s ruskim obavještajnim službama, a jedan radi na kibernetičkim napadima na američku energetsku infrastrukturu.
U mjesecima nakon ruske ničim izazvane invazije na Ukrajinu, stotine ruskih diplomata protjerane su ili stavljene na crnu listu zemalja Europske unije. Neke su zemlje navele navodnu špijunažu protjeranih.
Četvrti diplomat, koji trenutno radi u ruskom veleposlanstvu u Beogradu, napustio je svoje mjesto u moskovskom veleposlanstvu u Helsinkiju dva mjeseca nakon što je Finska objavila da protjeruje ruske diplomate kao odgovor na invaziju na Ukrajinu.
Najmanje jedan protjerani ruski diplomat povezan s jedinicom Federalne sigurnosne službe (FSB) optuženom za kibernetičke napade na američki energetski sektor poslan je u Beograd, kao i drugi povezan s ruskom vanjskom obavještajnom službom.
Nakon vala protjerivanja prošle godine, Rusija je pojačala svoju diplomatsku prisutnost u Srbiji, s ukupno 62 akreditirana diplomata u ožujku 2022., u usporedbi s 54 ranije, pokazuje analiza diplomatskih popisa koje vodi srbijansko ministarstvo vanjskih poslova.
Za razliku od većine europskih zemalja, Srbija nije uvela sankcije Moskvi nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo rat protiv Ukrajine, koji je prošli mjesec ušao u drugu godinu.
Iako je Srbija kandidat za članstvo u EU, vlada predsjednika Aleksandra Vučića nastojala je održati tradicionalno jake veze s Rusijom, koja je poduprla Beograd u brojnim sporovima sa Zapadom. Rusija je među zemljama koje ne priznaju neovisnost Kosova i podržava napore Srbije da blokira njegovo članstvo u međunarodnim organizacijama.
Među njima je i Aleksej Ivanenko, koji je radio kao drugi tajnik u ruskom veleposlanstvu, prema popisu protjeranih službenika do kojeg je Radio Slobodna Europa došao od izvora u europskim diplomatskim krugovima.
Ivanenko je u trenutku protjerivanja više od dvije godine radio u ruskom diplomatskom predstavništvu u Zagrebu, podaci su hrvatskog MVP-a. Šest mjeseci kasnije, 38-godišnji Ivanenko već je dobio svoju novu dužnost u Beogradu, samo četiri sata vožnje od Zagreba, navodi srbijansko ministarstvo vanjskih poslova.
Njegov odlazak u Srbiju, zajedno sa suprugom Ekaterinom, popraćen je unapređenjem na mjesto prvog tajnika u veleposlanstvu u Beogradu.
Otprilike 10 godina prije nego što je protjeran iz Hrvatske, Ivanenko je radio u drugom sektoru ruske države, prema procurjeloj bazi podataka dokumenata ruske vlade koju je pregledao Radio Slobodna Europa.
Bio je “inženjer” u vojnoj jedinici 71330 – drugo ime za Centar 16 ruske Federalne sigurnosne službe (FSB). Povezanost 71330 s FSB-om potvrđuju otvoreni izvori, uključujući ruske sudske dokumente.
Otprilike dva tjedna prije nego što je Hrvatska objavila protjerivanje 18 ruskih diplomata, američke su vlasti optužile trojicu ruskih obavještajaca koji rade za Centar 16. Optuženi su za hakerske napade na američke nuklearne tvrtke.
Četiri mjeseca nakon što je Zagreb protjerao Ivanenka i druge ruske diplomate, Američko kibernetičko zapovjedništvo poslalo je dužnosnike u Hrvatsku “da traže zlonamjerne kibernetičke aktivnosti na partnerskim mrežama”.
Ivanenkova supruga bila je profesionalna violistica u Boljšoj teatru u Moskvi. Godine 2015. prijatelj Ekaterine Ivanenko objavio je fotografiju nje, mlade djevojke i muškarca kako se grle u Ruskom kulturnom centru u New Delhiju. Usporedba fotografija u softveru za prepoznavanje lica pokazuje da je vrlo vjerojatno riječ o istom čovjeku koji je u siječnju snimljen na pravoslavnoj vjerskoj proslavi u Srbiji s diplomatom iz ruskog veleposlanstva.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na upit Radija Slobodna Europa za komentar. Poslali smo zahtjev za komentar putem Facebook poruke Ekaterini Ivanenko, koja nije odgovorila i blokirala je novinarku.
Poljska je u ožujku 2022. objavila da će protjerati 45 osumnjičenih ruskih špijuna koji su se predstavljali kao diplomati, a koje smatra “prijetnjom interesima i sigurnosti zemlje”. Varšava ih je optužila da rade na “podrivanju stabilnosti Poljske i njezinih saveznika”.
Oni nisu javno identificirani, ali među dužnosnicima čija su imena nestala s web stranice ruskog veleposlanstva ubrzo nakon objave bilo je i 39-godišnjeg Mihaila Generalova. Varšava je protjeranim ruskim diplomatima dala pet dana da odu, a do 1. travnja Generalovo ime već je uklonjeno zajedno s imenima 43 druga ruska diplomata, pokazuje arhivirana verzija web stranice veleposlanstva.
Poljski dužnosnik upoznat s tim pitanjem, ali neovlašten službeno govoriti, potvrdio je za RFE/RL da je Generalov protjeran iz Poljske nakon ruske invazije na Ukrajinu. No, brzo je pronašao novi posao – šest mjeseci kasnije već je bio u ruskom veleposlanstvu u Beogradu kao savjetnik.
Popisi diplomatskih predstavništava koje vodi Ministarstvo vanjskih poslova Srbije pokazuju da je Generalov tu dužnost preuzeo već u rujnu 2022. i da je na toj dužnosti bio do veljače 2023.
Radio Slobodna Europa uspio je povezati Generalova s ruskim obavještajcima.
Procurile baze podataka moskovskih dokumenata o nekretninama navode njegovo prebivalište u stanu u kompleksu u ulici Vilnius u jugozapadnoj Moskvi. Ovaj kompleks izgrađen je posebno za Rusku vanjsku obavještajnu službu (SSR) na temelju dekreta tadašnjeg gradonačelnika Moskve Jurija Lužkova iz 2001. godine.
Godine 2011. veze između rezidencije i ruske obavještajne službe pojavile su se u vijestima nakon što je pukovnik SVR-a smrtno stradao s prozora svoje rezidencije.
Poljsko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati osobne podatke protjeranih ruskih diplomata. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije nije odgovorilo na zahtjev za komentar prije objave istrage.
Radio Slobodna Europa obratio se Generalovu za komentar putem njegovog profila na ruskoj društvenoj mreži VKontakte, koji je naznačio da je poruka pročitana, ali nije dobio odgovor.
Haag i Helsinki
Najmanje jednog diplomata, koji sada radi u ruskom veleposlanstvu u Beogradu, Nizozemska je stavila na crnu listu zajedno s drugim ruskim diplomatima koje vlada naziva ruskim špijunima. Dmitry Barabin tamo je bio drugi tajnik najmanje od rujna.
Mjesec dana nakon ruske invazije u ožujku 2022., nizozemska vlada rekla je da protjeruje 17 ruskih obavještajaca “zbog prijetnje nacionalnoj sigurnosti koju predstavlja ova skupina”.
Barabin, 38, nije bio među onima koji su protjerani iz Nizozemske, već mu je zabranjen ulazak u zemlju prije nego što je mogao preuzeti dužnost u ruskom veleposlanstvu u Haagu, prema istrazi Dossier centra iz listopada 2022. skupina koju financira kritičar Kremlja u egzilu i ruski biznismen Mihail Hodorkovski, u suradnji s De Tijd, NOS.
Za Barabina nema javnih podataka. Zna se samo da je njegov otac prethodno radio kao šef instituta ruskog Ministarstva obrane, specijaliziran za područje kartografije.
Sam Barabin, kao ni ministarstva vanjskih poslova Rusije i Nizozemske, također nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Međutim, nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra rekao je prošlog mjeseca da je zemlja odlučila ograničiti broj ruskih diplomata, navodeći “stalne pokušaje Moskve da stavi obavještajne službenike u Nizozemskoj pod diplomatsko pokriće”.
Sam Barabin, kao ni ministarstva vanjskih poslova Rusije i Nizozemske, također nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Treći ruski diplomat, trenutno smješten u Beogradu, napušta svoju dužnost u jednoj od zemalja EU-a nakon ruske invazije na Ukrajinu. Piotr Dolgoshin je naveden kao savjetnik u moskovskom veleposlanstvu u glavnom gradu Srbije. Do ljeta 2022. godine radio je kao drugi tajnik u ruskom veleposlanstvu u Helsinkiju.
U travnju 2022. finska vlada najavila je da će protjerati dvojicu ruskih diplomata i odbiti produžiti vize trećem kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu “i sigurnosnu situaciju u Europi”. Nije jasno je li među njima i Dolgošin.
Međutim, njegovo preseljenje iz Finske u Srbiju odražava se u objavama na VKontakteu, gdje ima barem jedan račun. U veljači 2021. objavio je svoj selfie ispred finske predsjedničke palače, a u prosincu fotografije iz Hrama Svetog Save u Beogradu.
Dolgošin, za kojeg objave na društvenim mrežama pokazuju da je wakeboarder, dva puta je služio u ruskom mirovnom kontingentu na Kosovu.
Također nije odgovorio na upit za komentar. Finsko ministarstvo vanjskih poslova, finsko veleposlanstvo u Beogradu te srpska vlada i ministarstvo vanjskih poslova odbili su komentirati.
“Bratska i prijateljska zemlja”
Rusko veleposlanstvo u Beogradu i ranije je bilo upleteno u špijunske skandale. U studenom 2019. srbijanska vlada objavila je da je otkrila ruski špijunski lanac povezan s diplomatskom misijom, što je natjeralo Vučića da pozove ruskog veleposlanika radi objašnjenja.
Međutim, predsjednik je tada umanjio slučaj.
“Nećemo mijenjati politiku prema Rusiji, koju doživljavamo kao bratsku i prijateljsku zemlju… ali ćemo pojačati vlastitu obavještajnu zaštitu”, rekao je Vučić.
Nikola Lunić, bivši srbijanski vojni diplomat koji sada vodi Vijeće za stratešku politiku sa sjedištem u Beogradu, rekao je za Balkanski servis RFE/RL-a da bi Srbija mogla spriječiti vlastite težnje ka EU davanjem “diplomatskog azila” protjeranim ruskim diplomatima.
“Takav korak Srbije mogao bi se na Zapadu shvatiti kao diplomatska, a možda i obavještajna potpora ukupnim ruskim vojnim naporima (u Ukrajini)”, rekao je.
Lunić je dodao da se obavještajne službe u pravilu “koriste diplomatskim privilegijama kako bi nesmetano obavljale svoje obavještajne zadatke uz diplomatski imunitet”.
“Očito je da je Srbija u ovom trenutku posljednje utočište u Europi za siguran obavještajni rad ruskih agenata”, dodao je bivši diplomat.
Izvor Slobodna Europa BG
Igor Drenjančević
HOP
HOP na Telegramu
