Istraživačka skupina sa Sveučilišta za veterinarsku medicinu u Hannoveru uspjela je dokazati da se nakupljanje proteina i strukturne promjene u mozgu javljaju nakon infekcije COVID-om, za koje se zna da se javljaju i kod Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Istraživački tim sa Sveučilišta za veterinarsku medicinu u Hannoveru istražuje promjene stanica nakon infekcije COVID-om
Neurološki simptomi kao što su kognitivni poremećaji, iscrpljenost ili magla u mozgu tipični su znakovi bolesti nakon ili dugotrajnog COVID-a. Kako bi se razvile učinkovite metode liječenja koje nadilaze čisto rehabilitacijske mjere, provode se intenzivna istraživanja uzroka i medicinskih ciljanih parametara.
Istraživački tim sa Sveučilišta veterinarske medicine u Hannoveru uspio je u studiji pokazati da se nakon preživljene infekcije SARS-CoV-2 proteinska struktura živčanih stanica u mozgu mijenja. Takve se strukturne promjene događaju i kod pacijenata s Parkinsonovom i Alzheimerovom bolešću. Oni bi mogli objasniti probleme s koncentracijom i pamćenjem na koje se žale mnogi ljudi pogođeni Long-COVID-om. Osim toga, istraživački tim je pokazao da su imunološke stanice mozga – mikroglijalne stanice – uporno aktivirane i na početku infekcije i nakon što su se simptomi povukli.
Istraživački tim oko profesora dr. Franziska Richter Assencio, voditeljica Instituta za farmakologiju, toksikologiju i farmaciju na Sveučilištu za veterinarsku medicinu u Hannoveru (TiHo) zarazila je zlatne hrčke virusom SARS-CoV-2 za studiju u suradnji s Institutom za virologiju Leibniz. Nakon 3, odnosno 14 dana, napravljeni su uzorci mozga zlatnog hrčka. Isječci mozga hrčka, koji pokazuju stanje tijekom i nakon prevladane infekcije, potom su imunohistokemijski analizirani.
Ako je sama plandemija bila planirana, virus stvoren u laboratoriju,a cjepivo problematićno nije li ovo dokaz što se oko nas događa?
Istraživački tim otkrio je značajnu aktivaciju mikroglijalnih stanica u moždanom tkivu. Mikroglijalne stanice predstavljaju lokalni obrambeni i imunološki sustav mozga, odgovoran za zaštitu središnjeg živčanog sustava. Čim su patogeni čimbenici prisutni u mozgu – kao u ovom slučaju SARS-CoV-2 virusno opterećenje u epitelu nosne šupljine iu olfaktornom bulbusu mozga – mikroglija se aktivira i transformira iz uspavanih stanica u ameboidni oblik. Ovaj proces bi se mogao dokazati studijom za početak infekcije. Aktivacija mikroglije još se može otkriti 14 dana nakon infekcije.
Osim toga, istraživačka skupina pronašla je nakupine proteina alfa-sinukleina, koji imaju tendenciju pogrešnog savijanja, i proteina tau čija se struktura promijenila u živčanim stanicama cerebralnog korteksa. Ovi proteini također igraju važnu ulogu u neurodegenerativnim bolestima kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest. Još jedna zajednička značajka ovih dugotrajnih učinaka COVID-a i drugih neurodegenerativnih bolesti je da nisu sve regije mozga jednako pogođene aktivacijom.
Istraživački tim sumnja da bi nakupljanje proteina tau i alfa-sinukleina moglo biti uzrok trajnih neuroloških simptoma nakon infekcije SARS-CoV-2. Je li to doista tako – tj. je li nakupljanje strukturno modificiranih proteina uzročno odgovorno za neurodegenerativne procese i neurološke simptome – mora se razjasniti u daljnjim studijama. Međutim, druge su studije već pokazale da su se neurodegenerativni simptomi koje pokazuju pacijenti s Parkinsonovom bolešću pogoršali nakon infekcije COVID-19.
Prema istraživačima, alfa-sinuklein i tau proteini prikladni su ciljni parametri za razvoj učinkovitih terapijskih pristupa koji mogu smanjiti simptome ili usporiti ili spriječiti napredovanje bolesti.
Jesu li ova istraživanja zapravo opravdanja za djelovanje cjepiva?
Igor Drenjančević
HOP
HOP -portal na Telegramu
https://t.me/hopportal
