PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA TRI STATISTIČKE REGIJE I TRI ILI ŠEST IZBORNIH JEDINICA mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s 20 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske bila na šest izbornih jedinica po 18 zastupnika. Izborni prag od 4 posto je optimalan za 18 zastupnika po izbornoj jedinici. Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika.
Podjela Hrvatske na četiri statističke regije Vlade Andreja Plenkovića
I. Panonska Hrvatska obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, II. Jadranska Hrvatska obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županija, III. obuhvaća Grad Zagreb i IV. Sjeverna Hrvatska obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimurska, Varaždinsku i Zagrebačku županiju.
Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 207.565 stanovnika, a Hrvatska 413.056. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 50,19 % od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a: Panonska Hrvatska 977, Jadranska Hrvatska 967, Grad Zagreb 904 i Sjeverna Hrvatska 909. Panonska Hrvatska je gubila godišnje prosječno 15.593 stanovnika. Od popisa stanovništva 2021. do 31. svibnja 2023. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubili smo 41.844 stanovnika ili 1,08 posto od popisanih 2021. godine ( I. tablica ). Prema ovoj procjeni povećao se višak birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj iznad 517 tisuća.
Podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije kakvu smo imali za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor
I. Panonska Hrvatska obuhvaćala je: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, II. Jadranska Hrvatska obuhvaćala je: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županija, III. Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala je sadašnje III. i IV. statističku regiju: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimurska, Varaždinsku i Zagrebačku županiju.
Prijedlog podjele Hrvatske na tri NUTS 2 statističke s podjednakim brojem stanovnika
I. Panonska Hrvatska obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju i Zagrebačku županiju bez općina: Bedenica, Bistra, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Preseka, Pušća i Rakovec te općine i gradove Gorskog Kotara: Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vrbovsko s ukupno 1,310.483 stanovnika popisanih 2021. godine i 1,284.067 birača na lokalnim izborima 2021. godine.
II. Jadranska Hrvatska obuhvaćala bi: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku bez općina i gradova Gorskog Kotara: Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vrbovsko, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županija s 1,279.526 stanovnika i 1,236.787 birača.
III. Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimurska, Varaždinsku i općine: Bedenica, Bistra, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Preseka, Pušća i Rakovec iz Zagrebačke županije s ukupno 1,281.824 stanovnika i 1,159.429 birača.
Razmjerno broju stanovnika sve tri izborne jedinice imale bi po 20 zastupnika, a razmjerno broju birača zaokruživanjem metodom većeg decimalnog ostatka I. bi imala 21, II. 20 i III. 19 zastupnika. Broj birača na tisuću stanovnika u izbornim jedinicama iznosi: I. 980, II. 967 i III. 905. Maksimalno odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica se kreće između ± 1,54 posto, a broja birača ± 5,24 posto.
Tri neadministrativne statističke regije bile bi izborne jedinice i statističke regije za mješoviti izborni sustav s ukupno 60 zastupnika, a svaku statističku regiju mogli bismo podijeliti na dvije izborne jedinice ( jedinice područne samouprave = županije ) s podjednakim brojem stanovnika. Ovisno o broju zastupnika koje bismo birali razmjernim izbornim sustavom statističke regije mogli bismo podijeliti na: za 60 zastupnika tri izborne jedinice za mješoviti izborni sustav, a za više od 90 zastupnika s razmjernim na šest izbornih jedinica. Za mješoviti izborni sustav koristili bismo tri izborne jedinice s ukupno 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i 48 ili 60 zastupnika većinskim izbornim sustavom te dva zastupnika srpske etničke manjine i 4 zastupnika ostalih etničkih manjina te tri zastupnika dijaspore s ukupno 117 ili 129 zastupnika u Hrvatskom saboru.
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje čistog razmjernog izbornog sustava trebala imati 6 izbornih jedinica s izbornim pragom od 4 posto koje bi davale u Hrvatski sabor ukupno od 108 do 120 zastupnika raspodijeljene razmjerno broju stanovnika u kojima bi birači s prebivalištem u izbornoj jedinici birali kandidate s prebivalištem u izbornoj jedinici. Ukupni broj zastupnika bi se kretao od 117 do 129. Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od dvanaest tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkih mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom. U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 15 i 23 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 2% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa.
Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica
I. Središnja Hrvatska obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju bez općina: Bedenica, Bistra, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Preseka, Pušća i Rakovec te općine i gradove Gorskog Kotara: Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vrbovsko s ukupno 644.625 stanovnika popisanih 2021. godine i 608.266 birača na lokalnim izborima 2021. godine.
II. Istočna Hrvatska ( Slavonija ) obuhvaćala bi: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Viroviričko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju s ukupno 665.858 stanovnika i 655.821 biračem.
III. Jugoistočna Hrvatska obuhvaćala bi: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju s ukupno 635.352 stanovnika i 608.173 birača.
IV. Jugozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku bez općina i gradova Gorskog Kotara: Brod Moravice, Čabar, Delnice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vrbovsko i Zadarsku županiju s ukupno 644.174 stanovnika i 628.614 birača.
V. Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala bi: Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku, Međimusku i Varaždinsku županiju te općine: Bedenica, Bistra, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Luka, Marija Gorica, Preseka, Pušća i Rakovec iz Zagrebačke županije te četvrti Grada Zagreba: Podsljeme, Podsused Vrapče i Stenjevec sa ukupno stanovnika 632.430 i 566.634 birača i
VI. izborna jedinica obuhvaćala bi četvrti Grada Zagreba: Brezovica, Črnomerec, Donja Dubrava, Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje s ukupno 649.385 stanovnika i 590.795 birača.
Razmjerno broju stanovnika svih šest izbornih jedinica imale bi po 18 zastupnika, a razmjerno broju birača zaokruživanjem metodom većeg decimalnog ostatka I. bi imala 17, II. 17, III. 18, IV. 19, V. 18 i VI. 19 zastupnika. Broj birača na tisuću stanovnika po izbornim jedinicama iznosi: I. 944, II. 986, III. 957, IV. 976, V. 896 i VI. 910. Maksimalno odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica se kreće između ± 1,54 posto, a broja birača ± 7,5 posto.
Raspodjela broja zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama razmjerno važećim glasovima po izbornim jedinicama
HDZ-ov prijedlog novih izbornih jedinica zasniva se na modelu 10×14 zastupnika tako da se broj registriranih birača mora kretati unutar granica ± 5 posto od prosječnog broja birača 10 općih izbornih jedinica. Podatci o broju registriranih birača po izbornim jedinicama grubo odstupaju od stvarnosti jer veliki broj jedinica lokalne i područne samouprave ima više birača od stanovnika i punoljetnih državljana popisanih 2021. godine. Nova V. izborna jedinica ima 358.148 stanovnika pa je odstupanje broja stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica sada – 7,5 posto, a nova VI. izborna jedinica ima 409.910 stanovnika i njeno odstupanje je 5,87 posto. Ostale izborne jedinice su unutar dopuštenih granica od ± 5 posto.
Bolje bi bilo raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama računati prema važećim glasovima po izbornim jedinicama kako sam računao prema formuli zi = Vi / ∑Vi x Z ( Vi je broj važećih glasova u i-toj izbornoj jedinici, a ∑Vi je ukupni broj važećih glasova u općim izbornim jedinicama i Z je ukupni broj zastupnika u općim izbornim jedinicama ) nakon izbora za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine zaokružujući metodom većeg iznosa iza decimalnog zareza dobivenih rezultata po izbornim jedinicama. Za izbore 2020. godine za I. izbornu jedinicu prema mom postupku dobio sam 15 zastupnika, a profesor dr. sc. Čular 13, za V. 12 zastupnika, a profesor Čular 13, za VIII. 13 zastupnika, a profesor Čular 14, za IX. 15 zastupnika, a profesor Čular 16 i za X. 16 zastupnika, a profesor Čular 15, a u ostalih pet izbornih jedinica imamo oba po 14 zastupnika. Koristeći važeće glasove za raspodjelu zastupničkih mjesta po izbornim jedinicama stimulirali bismo izlazak birača na izbore.
U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnikau Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ 2014. godine i „Narod odlučuje“ pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i potpredsjednica Vlade magistrica agronomije Anja Šimpraga nisu još odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno članku 3. i 45. Ustavu Republike Hrvatske? Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno članku 3. i 45. i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama.
HOP
HOP na Telegramu
